Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika/poljoprivrednicu, koji će predstavljati Hrvatsku na izboru za najboljeg europskog poljoprivrednika, ušao je u završnu fazu. Stručni ocjenjivački sud odabrao je 20 najboljih. Ovo su njihove priče
Kad mu je bilo 27, Filip Premužić je zaključio da mu treba odmor od psihički iznimno zahtjevnog posla. Medicinski je tehničar u Klinici za psihijatriju Vrapče, posao na Zavodu za dualne poremećaje iziskuje smirenost i maksimalnu posvećenost, a što u hektičnosti aktualnog vremena nije lako ni na mnogo manje zahtjevnim poslovima od onoga koji radi pa je hladnu glavu i fokusiranost odlučio zadržati radom u - poljoprivredi. Konkretno, odlučio je, bavit će se svinjogojstvom.
Budući da je odmalena, prvo djedu, a onda i ocu, koji su imali po jedno ili dva grla za potrebe obitelji, pomagao u njihovu uzgoju, rad sa svinjama nije mu bio stran. Ni "miris" koji uz to ide, odavno mu nije smetao, tijekom desetljeća se naviknuo.
Uostalom, kaže, to je miris sela. Pritom, smatra da je licemjerno gaditi se posla, ali s guštom uživati u njegovim rezultatima, osobito u suhomesnatim delicijama koje rijetki odbijaju. Zapravo, kaže, i ne zna nikoga tko ne voli kulenovu seku, vratinu s roštilja, domaću šunku ili pršut. Uglavnom će ih odbiti samo oni koji iz nekog od svojih razloga meso uopće ne konzumiraju. Odmah je znao da želi mikro farmu, ali koliko god velika bila, želio je raditi kako spada. Zato je, uz vlastitu zemlju, uzeo u najam dodatne hektare i latio se sijanja kukuruza, pšenice i suncokreta kojima će prehranjivati svoja grla. Ima ih 15, kad bi imao uvjete koje za njihovo stanovanje nalaže zakon, imao bi i koju više. Ali ni ovako se ne žali.
Poslom na domaćinstvu odmara živce od radnog mjesta, a i s malim se brojem grla može, kaže, dodatno zaraditi. Svinje goji do 200-250 kilograma pa kad se sve zbroji, kaže, "i nije to malo, isplati se". Ipak, svinja je sve manje, svinjgojstvo u Hrvatskoj je, kao i cijela poljoprivreda uostalom, godinama na aparatima. To ga, kao što se vidi, nije obeshrabrilo, u uzgoj se upustio prije šest godina.
PROČITAJTE VIŠE Kneževići iz Šiškovaca uzeli su najbolje od djedova i baka, i pametno uložili: ‘Pergu prodajemo za 500-600 eura po kilogramu‘
Ispušni ventil
- Preuzeo sam OPG od djeda i bake, koji su, unatoč registriranom gospodarstvu, imali samo 2,5 hektara zemlje i svinje uzgajali samo za obiteljske potrebe. Dosad sam to dignuo na 25 hektara. Želio sam odmak od stresa na poslu, od okoline, priuštiti si ispušni ventil poslije posla i drugi svijet općenito, životinje smiruju, a bila je tu i mogućnost potencijalne dodatne zarade.
Potražnja za domaćim suhomesnatim proizvodima je velika, od početka sam imao svoje kupce na kućnom pragu, a da imam i na desetke svinja, bez problema bih na isti način sve prodao. Rezervacije su i za dvije godine unaprijed - kaže za Jutarnji Filip Premužić iz Bikovca u Općini Maruševec, poznatoj po jednom od sigurno najljepših dvoraca u regiji, nažalost, zbog odluke vlasnika, zatvorenog za javnost.
Filip nabavlja odojke iz susjedne, Krapinsko-zagorske županije, od provjerenog uzgajivača.
Nakon upuštanja u uzgoj svinja i preradu mesa, Filip se iznova odlučio na dodatni posao, uzgajanje kamilice, ali i taj je posao povezan s pajcekima.
- Nakon što posušimo cvijet kamilice koji ćemo plasirati na, uglavnom inozemno tržište, od stabljike ćemo raditi pelete, koje će svinjama biti sjajan desert. U posao s kamilicom ušao sam s još dvojicom prijatelja, Markom Cerjanom i Marijanom Premužajem, i to nakon što je zbog sve ćudljivijih klimatskih prilika, sjetva inicijalnih kultura, postala neisplativa. Pritom, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj nikad nitko nije sadio kamilicu, mislim da smo prvi.
Uglavnom, kamilicu smo posijali na 12 hektara, dijelom na mojoj, dijelom na prijateljevoj zemlji pa i dalje sadim 15-ak hektara za prehranu svinja - kaže. Prema onome što vidi danas na poljima kamilice, vjeruje da je potencijal velik. Berba je u svibnju. Dobit će, kaže, procjenjuju, oko pet tona suhog cvijeta.
- Sušenje je zahtjevan proces jer u sat vremena od branja treba biti u sušari, da ne dođe do padanja latica. Vrijeme je, dakle, ključno. Jedan od nas trojice koji smo zajedno ušli u taj posao, ima svoju sušaru, što će za sada biti dovoljno, a krajem ljeta planiramo izgraditi još dvije jer namjera nam je povećati kapacitete. Ukupno bismo, uključujući i zemlju za kulture u prehrani svinja, imali i znato više hektara.
Pajceki i kamilica
Kupce su već pronašli za vrijeme sajma Biofacha, vodećeg svjetskog sajma organske hrane, u Nürnbergu.
Mjera za mlade poljoprivrednike, 15.000 eura i oko 1000 eura s lokalne razine vlasti. Od novca iz Fonda kupio je nova grla, plug za tri brazde i navigaciju, za što precizniju obradu i sjetvu, a uložio je i dosta vlastita novca, sve što zaradi OPG ulaže se u njega pa danas ima mehanizaciju ukupne vrijednosti 80.000 eura.
Iako za žetve na polju ponekad provode i cijelu noć, a za čvarke, primjerice, i po četiri sata treba stajati uz kotao i miješati, na pitanje što mu je u poslu na poljoprivredi najteže, reći će - ništa.
PROČITAJTE VIŠE Kreće izbor najboljeg mladog poljoprivrednika Hrvatske: ‘ Obilježavamo10 godina upornog rada mladih u poljoprivredi‘
- Ni u jednom mi trenutku nije bilo teško što se posla tiče, ali ne volim kad ih moram voditi na klanje, proradi osjećaj empatije, ali od toga živimo, prehranjujemo se. S njima nema posla, date im hranu i počistite boks. Čitao sam da dobro reagiraju na glazbu pa sam im spojio zvučnik u nastambe i zaista, djeluju smirenije - kaže. Kad bi morao izdvojiti njemu najfiniji svoj proizvod, odlučio bi se za kobasice - kaže.
Iako mu nitko u obitelji nije bio medicinar, s 15 je godina, kad mu je u prometnoj nesreći poginula majka, a njega i brata Jakova nastavio je odgajati otac Zlatko, odlučio upisati medicinsku školu. Od 24 učenika u razredu bilo je šest dječaka, a kad je završio, birao je redom teška radna mjesta. Nakon Hitne pomoći u Varaždinu, otišao je raditi u Intenzivnu jedinicu za psihotične poremećaje u Vrapču. I supruga Marija mu je medicinska sestra, pomaže mu u poslu, kao i njezini roditelji Dragutin i Zdenka Slaviček. No, ni šestogodišnji sin Leo nije manje vrijedan kad treba zapeti. Dok Filip Premužić na poslu liječi druge, na zemlji, kako je ranije već rekao, liječi sebe.
Komentari
0