UMREŽENI PRAŠČIĆI

Kraj poligona Bugatti Rimca krije se jedna od najmodernijih hrvatskih farmi: ‘Radimo samo otac i ja, posvuda su senzori...‘

"Kada sam od oca preuzeo OPG, proizvodnja je, što se tiče životinja, bila deset puta manja nego što će biti krajem ove godine"

Tomislav Haluga

 Ivana Grgić/Cropix
"Kada sam od oca preuzeo OPG, proizvodnja je, što se tiče životinja, bila deset puta manja nego što će biti krajem ove godine"

Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika/poljoprivrednicu, koji će predstavljati Hrvatsku na izboru za najboljeg europskog poljoprivrednika, ušao je u završnu fazu. Stručni ocjenjivački sud odabrao je 20 najboljih. Ovo su njihove priče


U naselju Mičevec, nekoliko stotina metara od Bugatti Rimac testnog poligona u Velikoj Gorici, smjestila se i jedna tehnološki napredna farma svinja. Okružena je oranicama i zelenilom, a svojim se modernim izgledom već na prvi pogled razlikuje od tipične seoske farme. Zatvorena je za posjetitelje, prije ulaska u unutrašnje prostorije obavezno je presvlačenje, a svinje žive u kontroliranim uvjetima - sve su prostorije ventilirane, zimi ih grije podno grijanje, ljeti hladna voda strujanjem hladi zrak. Velik dio uobičajenih zadataka, poput hranjenja životinja, ovdje je automatiziran.

- Poljoprivreda više ne mora izgledati kao prije sto godina i sigurno bi se više mladih zainteresiralo za nju kada bi znali koje sve mogućnosti postoje. I samog me upravo suvremena proizvodnja najviše zainteresirala. Ulaskom u Europsku uniju su i hrvatski poljoprivrednici dobili priliku modernizirati se, pa zašto to ne iskoristiti? - govori Tomislav Haluga, mladi poljoprivrednik koji s ocem obrađuje preko 100 hektara zemlje i stoji iza ove farme svinja, u kojoj trenutačno ima 90 krmača. U planu je do kraja godine povećati broj krmača na 110 ili 115, koje bi godišnje proizvele više od 2500 tovnih svinja.

image


Svinjogojska farma mladog poljoprivrednika Tomislava Haluge

Ivana Grgić/Cropix

Prije pet godina pokrenuli su projekt modernizacije farme - sama izgradnja i opremanje objekta vrijedni su 1,46 milijuna eura, a mehanizacija dodatnih 400 tisuća eura.

- Bilo je tu puno administracije i problema, posebno u vrijeme korone koja je sve zakomplicirala, ali gura nas naprijed to što zaista vidimo rezultate - otkriva Tomislav, koji je 2015. OPG preuzeo od oca.

image

Tomislav Haluga

Ivana Grgić/Cropix

Još su se 90-ih počeli baviti poljoprivredom - u početku je bila riječ o povrtlarstvu, zatim i stočarstvu. Prostor u dvorištu kuće je bio dosta ograničen, pa je nastala prva ideja o tome da se napravi potpuno novi, suvremeni objekt. Sve se odužilo zbog birokracije i ishođenja dozvola, pa je za realizaciju te ideje trebalo preko deset godina. No, danas su zadovoljni rezultatima.

PROČITAJTE VIŠE Čovjek radi u Klinici za psihijatriju Vrapče. Do nedavno u intenzivnoj jedinici za psihotične poremećaje. Ovako se liječi od stresa...

- Kada sam preuzeo OPG, proizvodnja je, što se tiče životinja, bila deset puta manja nego što će biti krajem ove godine, a i broj hektara koje obrađujemo se s 40 povećao na preko 100 - ističe Haluga.

Iako po struci ekonomist, danas je potpuno posvećen poljoprivredi. Osim uzgojom životinja, bave se i ratarstvom kako bi sami proizveli hranu za životinje, pa na svojem imanju sade kukuruz, ječam, soju i pšenicu. U slučaju lošije godine, nedostatak kupuju od drugih ratara, dok za normalnih godina imaju i višak koji oni prodaju drugima. Upravo je proljeće razdoblje u kojem su nešto više posvećeni ratarstvu. Posao im znatno olakšavaju suvremena mehanizacija i tehnologija. Ipak, radnih zadataka i dalje ima napretek.

image
Ivana Grgić/Cropix

- Trenutačno na farmi radimo samo otac i ja, pomaže nam i obitelj, ali kada budemo radili u punom kapacitetu, sigurno ćemo trebati pomoć jer nas dvojica jednostavno nećemo sve moći sami. Željeli smo zaposliti nekog domaćeg radnika, ali se pokazalo da nema zainteresiranih za rad na svinjogojskoj farmi, pa smo predali zahtjev za ishođenje dozvole za stranog radnika - kaže Tomislav.

Sama farma podijeljena je u nekoliko dijelova. Sa zadnje strane se nalaze krmače i nerasti, u drugom dijelu su prasilišta "u kojima se rađaju pajceki", a u nastavku su prostorije za odbijenu prasad. To su mlade svinje koje se nakon mjesec dana "odbijaju" od majke i na kraju odlaze u tovne sobe u kojima žive dok ne narastu na oko 110 kilograma. Iako se u svima grije, hladi i koristi ventilacija, prostorije se po nekim stvarima ipak razlikuju - primjerice, u prasilištima svinje leže na betonskim rešetkama, a odbijena prasad na mekanoj plastici i grijanim pločama.

image
Ivana Grgić/Cropix

- Životinje su cijelu godinu u idealnim uvjetima. Svaka prostorija ima svoje senzore, cijeli sustav je spojen na internet i na nama je da kontroliramo funkcionira li sve kako treba, je li svaka svinja dobila hranu, vodu i slično - objašnjava Tomislav Haluga.

PROČITAJTE VIŠE Mladi Zagrepčanin napustio studij i svjetla metropole zbog recepta šukundida Ivana i odmaglio u Liku: ‘Vagao sam i odlučio!‘

Zatvoreni princip po kojemu ni praščići ne dolaze s druge farme pomaže spriječiti širenje bolesti, pa im one ni prošle godine nisu stvarale nikakve probleme. Osim toga, velika prednost njihove farme leži u lokaciji: iako na selu, svega su 15-ak minuta udaljeni od Zagreba. Trenutačno rade s jednim mesarom koji otkupljuje sve meso koje proizvedu.

- Motivaciju za rad na farmi mi održava to što smatram da je proizvodnja hrane, pa i proizvodnja općenito, najvažnija za svako društvo. Zbog toga me ispunjava što svojim radom i sam tome doprinosim - govori ovaj mladi poljoprivrednik. Dodaje da je uz modernu tehnologiju i mehanizaciju sve lakše, pa se može više uživati u tom poslu.

image

Tomislav Haluga

Ivana Grgić/Cropix

- Tradicionalni načini su u redu, ali puno je lakše kada se radi po principu moderne poljoprivrede kao što je to u zapadnoj Europi. Sada napokon i mi možemo raditi onako kako bismo zapravo trebali - uvjeren je.

Mjesta za napredak uvijek ima, pa ima jasnu ideju što sljedeće učiniti kako bi unaprijedio svoju farmu. Budući da je ona veliki potrošač električne energije, u planu je postavljanje solarnih panela na krov objekta kako bi se tako pokrila barem većina potrebe.

Koliko god volio rad sa životinjama i bio ponosan na ono što je stvorio, biti poljoprivrednik u Hrvatskoj i dalje je vrlo izazovno. Ako se njega pita, razlog za to nije fizički zahtjevan posao.

image
Ivana Grgić/Cropix

- Najveći izazov je administracija. Kako bismo bili konkurentni, moramo se prijavljivati i sudjelovati u natječajima, a priprema papirologije koja je za to potrebna zna biti vrlo komplicirana. A još se nakon svega toga moramo vratiti redovitom poslu na farmi - zaključuje Tomislav Haluga.

Ime i prezime: Tomislav Haluga

Dob: 37

Mjesto: Mičevec

Zanimanje: poljoprivrednik/ekonomist

Površina u hektarima: više od 100

Proizvodnja: uzgoj svinja i ratarstvo

Poslovni moto: Povećajmo proizvodnju hrane u Hrvatskoj. Kad se već bavimo turizmom, hajmo prodavati i hranu koju sami proizvedemo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. studeni 2025 08:06