“Roses je izreklamiran kao nešto spektakularno, ali dosta puta sam čuo priče od ljudi da se vrate bez ičega ili s par stvari, a očekivali su puno više. Što se tiče cijena, moglo bi se čak reći, prije prevara nego outlet.”
“Mislim da neću tako skoro tamo ići jer baš nema nekih velikih popusta, a nije baš ni blizu, sva sreća pa sam išla usput.”
“Centar izgleda simpatično, ali cijene nisu simpatične. Ne kužim kako se mogu nazvati outlet a nuditi 30 posto popusta.”
“Klasika... Od outleta u nas ni O. Netko je već rekao, jednom dvaput godišnje zaletjeti se u inozemstvo i super.”
Parndorf, SCS, Noventa, Graz, Salzburg, Venecija. Poznate šoping destinacije i dalje su omiljene Hrvatima iako, barem deklarativno, imaju vlastite outlet centre. Odnedavno čak i dva. No, razgovarajući s kupcima i čitajući komentare, ne možemo sakriti nezadovoljstvo onime što nam se nudi. Od outleta se očekuju bitno niže cijene, a Hrvatima čak ni nije toliko bitno da to bude odjeća ekskluzivnih brendova, poput Furle, Prade, Guccija, već im je samo bitno da bude jeftinija nego u drugim centrima. A baš je to ono što im ni Roses Outlet u Začretju ni Designer Outlet u Rugvici ne nude. Pa zašto Hrvatska nema pravog outleta?
Slaba kupovna moć
- Mi imamo samo hibridne verzije fashion outlet centara koje se muče s činjenicom da smo malo tržište, imamo malo brendova i retailera, imamo visok PDV i malu kupovnu moć, a sama ponuda nije dovoljan magnet da privuče kupca s daljeg tržišta – smatra Denis Čupić, osnivač i član Uprave F.O. Developmenta te predsjednik HUP-ove Udruge developera te varaždinski poduzetnik koji je nedavno postao novi menadžer Westgate Shopping Cityja.
Pojasnio je i ključne pojmove.
- Factory outlet svoje korijene vuče iz tvorničkih trgovina koje su prodavale viškove i robu s manjim greškama po daleko povoljnijim cijenama, u bivšoj Jugoslaviji to vam je bilo kada su ljudi putovali u Sloveniju u tvornicu Mure ili Rašice po povoljne komade. U svijetu, naravno, krenuvši iz Amerike, sve više tih tvorničkih trgovina preselilo se u prave outlet centre stvarajući aglomeracije a sve u klasičnoj tipologiji gradnje koja je podsjećala na mediteransko selo – pojašnjava Čupić.
Snažan magnet
Fashion outlet je, nastavlja on, nastao kada je takva trgovina stigla iz Amerike u Europu. Tamo se prodaje prošlosezonska odjeća ili roba s greškom, a redovno takvi fashion outleti, sve češće zvani designer outleti, prodaju robu niže kvalitete kako materijala tako i estetske jer je stara po par sezona i odstajala po izlozima i skladištima po cijenama koje su zapravo samo mrvicu niže od rasprodajnih cijena, objašnjava Čupić. Hrvatska, prema njemu, ima tek jedan tvornički outlet, onaj Calzedonije u Varaždinu vezan uz samu tvornicu.
A odgovor na pitanje hoćemo li ikad dobiti pravi outlet ne ulijeva previše nade.
- Nemamo grad koji bi bio dovoljno snažan magnet za privlačenje kupaca i stvaranje šoping destinacije poput Venecije i Graza. U Hrvatskoj postoji samo jedno područje koje ima predispozicije za razvoj outleta i to je bazen Varaždina koji bi mogao iskoristiti blizinu sa Slovenijom i Zagrebom, kao i dovoljno razvijen turizam oko kupališta i bazena. No, potrebno je jako puno rada i ulaganja - kaže varaždinski poduzetnik koji smatra da su šoping-centri, pogotovo oni uz autoceste, u velikoj prednosti pred takozvanim outletima.
Ono što se mnogi pitaju, može li se outlet oglašavati kao takav ako nema primjerene cijene ni ponudu, zapravo nije regulirano zakonom.
- Zakoni definiraju sniženja i kada se ista smiju reklamirati. S jedne strane bi se taj dio zakonodavstva, kada bi se kruto primjenjivao, mogao reflektirati na ponudu u outlet centrima i način na koji se reklamiraju. No s druge strane marketing je alat i svaki kupac nakon posjeta odluči je li neka destinacija za njega i hoće li ponovo doći i preporučiti te smatram da nam pretjerano zakonsko reguliranje i penalizacija ne trebaju jer tržište je najbolji i najjači regulator - kaže Čupić.
Kontrola nad trgovinama
Prvi outlet centar u Hrvatskoj, i donedavno jedini, otvoren je prije deset godina uz autocestu Zagreb – Macelj. Direktor Roses Outlet Centra Sveti Križ Začretje Roman Rogović kaže kako trgovine same određuju cijene po kojima će prodavati artikle, a oni kao outlet imaju obvezu nuđenja popusta tijekom cijele godine.
- Naši outleti ne mogu biti na razini austrijskih, talijanskih i njemačkih jer je tržište u startu drugačije. Prvo, imamo upola manje stanovnika od Austrije, a s druge dvije zemlje se ne možemo ni uspoređivati. Velik problem je i izrazito visoki PDV koji našu državu u turističkom smislu obezvređuje kao šoping-destinaciju. Neki brendovi direktno drže kontrolu nad trgovinom (Tommy Hilfiger, Nike, Adidas, Calvin Klein) i oni garantirano imaju istu cijenu kao u inozemstvu, a drugi su preko zastupnika pokušali ponudu prilagoditi tržištu.
Rogović otkriva kako Roses u deset godina postojanja nije uspio vratiti investiciju od 50 milijuna eura, iako je prijašnjim intervjuima naglašavao kako imaju sve više kupaca i sve veću dobit. Baš zato smatra da Hrvatska nema mjesta za više outlet centara.
- Jedan centar pokriva gravitacijski područje od 3-4 milijuna stanovnika, a mi smo s dva i pol outlet centra u potpunosti zadovoljili potrebu tržišta – kaže Rogović.
No, to nije obeshrabrilo investitore da otvore Designer Outlet Croatia kod Ikee u Rugvici. Na krilima uspjeha švedske trgovine namještajem, nadaju se stvoriti outlet meku na istočnom ulazu u Zagreb. Uložili su 33 milijuna eura, no prve reakcije nisu previše pozitivne.
Većinom se radi o luksuznim brendovima koji ni na sniženju od 70 posto nisu pristupačni Hrvatima i njihovim kupovnim mogućnostima.
Propali pokušaj u Donjoj Zelini
Da outleti u Hrvatskoj ne funkcioniraju, vidjelo se i na primjeru Svete Helene u Donjoj Zelini pokraj Zagreba, u koju je uloženo 27 milijuna eura. Centar je zatvoren nakon četiri godine poslovanja, a tada su u priopćenju naglasili kako nemamo zadovoljavajuću regulativu o poslovanju outleta.
- U svijetu je koncept outleta poznat više od 20 godina i odlično je prihvaćen. Raspon sniženja trebao bi se kretati od 30 do 70 posto, ali za trgovce u Hrvatskoj ne postoje adekvatne zakonske regulative koje bi ih usmjerile da se drže tih iznosa popusta, da cijene artikala ne budu istovjetne onima u trgovinama u središtu grada ili trgovačkim centrima te da asortiman nije iz aktualnih kolekcija, već prošlosezonskih. Nered na tržištu nije donio dobro ni kupcima ni trgovcima – naveli su tada u priopćenju.