EUROBAROMETAR

Sredstva iz EU fondova samo onim državama koje poštuju vladavinu prava i demokratska načela

Javno mnijenje jasno podržava stav koji je nedavno u raspravi zauzeo Europski parlament o potrebi uvjetovanja, kontroli i transparentnosti korištenja europskog novca
Ilustracija
 Mihoci/tz Grada Zagreba
Javno mnijenje jasno podržava stav koji je nedavno u raspravi zauzeo Europski parlament o potrebi uvjetovanja, kontroli i transparentnosti korištenja europskog novca

Najnovije istraživanje Eurobarometar pokazuje kako najveći broj građana Europske unije smatra da bi sredstva iz europskih fondova trebalo dodijeljivati državama članicama samo ako njihove vlade provode vladavinu prava i demokratska načela.
S tim se slaže četiri od pet građana (81 posto) i to njih 44 posto u cijelosti, a 37 posto je u odgovoru na pitanje odgovorilo da se slaže. Takav stav više podržavaju stariji i obrazovaniji građani u 27 EU članica.

Istraživanje "Flash Eurobarometer" za Europski parlament je provela agencija Ipsos European Public Affairs od 17. do 25. kolovoza 2021. godine, putem interneta na 26.459 ispitanika u dobi od 15 godina i starijih, u svih 27 država članica. Veličina uzorka je iznosila 500 ispitanika u Luksemburgu, Cipru, Malti te 1000 u svim ostalim EU državama članicama.

Novinarima okupljenima na seminaru koji je u sklopu Media festa u Fažani organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj rezultate Eurobarometra prezentirao je Philipp Schulmeister, voditelj Odjela Europskog parlamenta za praćenje javnog mnijenja,

U Hrvatskoj je čak 87 posto građana, više od EU prosjeka, odgovorilo potvrdno na pitanje trebaju li se sredstva iz EU fondova dijeliti samo onim članicama koje poštuju vladavinu prava i demokratske principe (46 posto slaže se u potpunosti i 41 posto uglavnom).

Kako ističu u EP-u, javno mnijenje jasno podržava stav koji je nedavno u raspravi zauzeo Europski parlament o potrebi uvjetovanja, kontroli i transparentnosti korištenja europskog novca. To dolazi do izražaja i kroz stalnu potporu koju građani izražavaju za poštovanja načela vladavine prava kao uvjet za pristup sredstvima EU-a.

Uoči govora o stanju Unije koji će se održati 15. rujna, istraživanje donosi i pregled očekivanja i stavova građana EU-a o programu NextGenerationEU. Riječ je o instrumentu za oporavak od posljedica korona-krize, vrijednom 800 milijardi eura, a svaka država članica podnijela je svoje nacionalne planove oporavka i otpornosti radi pristupa fondovima u okviru ovog novog programa.

Istraživanje Europskog parlamenta pokazuje jasnu javnu potporu za transparentnost i učinkovitu kontrolu sredstava iz programa NextGenerationEU. Vidljivo je to iz rezultata istraživanja prema kojima se 53 posto građana u potpunosti slaže kako mora postojati učinkovita kontrola, a njih 32 posto uglavnom se slaže. U 27 EU članica samo 8 posto ispitanika ne dijeli ovo mišljenje.
U Hrvatskoj se s potrebom postojanja učinkovite kontrole u potpunosti slaže 60 posto ispitanika, uglavnom 30 posto, a ne slaže se 8 posto građana koji su sudjelovali u istraživanju.

Stav većine građana EU-a dijeli i Europski parlament koji, kako je istaknuto prilikom objave rezultata Eurobarometra, trenutačno pomno analizira nacionalne planove s Komisijom kako bi se osiguralo da se sredstva iz programa NextGenerationEU koriste u skladu s ciljevima ostvarivanja zelenijeg, digitalnijeg i otpornijeg europskog društva.

„Europski parlament bio je jasnog stajališta da fondovi za oporavak EU-a ne smiju ići vladama koje ne poštuju temeljne demokratske vrijednosti ili ne podržavaju vladavinu prava. Ovo istraživanje potvrđuje da se velika većina građana EU-a slaže s time. Ukoliko dosljedno potkopavate vrijednosti EU-a, ne biste trebali očekivati sredstva EU-a", izjavio je predsjednik Parlamenta David Sassoli.

Tri od pet građana EU-a, odnosno njih 60 posto vjeruje da će paket NextGenerationEU pomoći njihovoj zemlji u prevladavanju gospodarskih i društvenih posljedica pandemije koronavirusa. Nadalje 59 posto ispitanika također smatra kako će program pomoći njihovoj zemlji da se bolje pripremi za buduće izazove. U tom svjetlu, istraživanje također ukazuje kako 53 posto europskih građana ima pozitivan stav prema Europskoj uniji, a samo 19 posto prilično ili vrlo negativan stav.

U Hrvatskoj 64 posto građana vjeruje kako će sredstva instrumenta NextGenerationEU pomoći u prevladavanju gospodarskih i društvenih posljedica pandemije, a 62 posto smatra da će sredstva biti korisna i u pripremi za suočavanju s budućim izazovima. Više od polovine ispitanika u Hrvatskoj (55 posto) ima pozitivnu predodžbu o Europskoj uniji, a tek 14 posto negativan stav.

Jedno od pitanja u istraživanju odnosilo se i na povjerenje u nacionalne vlade oko njihove sposobnosti da na odgovarajući način iskoriste dodatna sredstva EU-a. Rezultati istraživanja upućuju na zabrinutost u nizu država članica EU-a u tom pogledu. U prosjeku 44 posto građana vjeruje svojim nacionalnim vladama, 41 posto ispitanika izražava sumnju, pokazujući značajne razlike u razinama povjerenja u EU-u. Najveća razina povjerenja je u Luksemburgu (74 posto) i Danskoj, najmanja u Sloveniji (23 posto) i Slovačkoj (26 posto). U Hrvatskoj ona iznosi 31 posto (6 posto ispitanih građana u potpunosti vjeruje u sposobnost Vlade, a 25 posto uglavnom).

Borba protiv klimatskih promjena politički je prioritet po mišljenju većine ispitanika, to podržava njih 43 posto, a osim toga na pitanje kojim bi se temama trebao baviti Europski parlament kao svojim političkim prioritetima, ispitanici su istaknuli i suzbijanje siromaštva i društvene isključenosti (32 posto), potpore gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta te borbu protiv terorizma (po 31 posto). Na četvrtom mjestu sa po 27 posto su javno zdravlje te migracije i azil.

Građani Mađarske i Poljske područje ‘demokracije i vladavine prava’ koje je u prosjeku u Europskoj uniji na osmom mjestu, stavili na vrh prioriteta za rad Parlamenta (drugo mjesto u Poljskoj, treće u Mađarskoj).

Građani Hrvatske navode kako bi u fokusu rada Europskog parlamenta najviše trebale biti mjere za borbu protiv siromaštva i društvene isključenosti te mjere za potpore ekonomiji i otvaranje novih radnih mjesta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
11. srpanj 2025 18:37