Građani Hrvatske izdvajaju nezaposlenost i društvene nejednakosti kao glavne izazove EU-a

Gotovo polovina Europljana (49 posto) smatra klimatske promjene glavnim globalnim izazovom koji utječe na budućnost EU-a.

Istovremeno čak 90 posto mladih Europljana, u dobi od 15 do 24 godine, smatra kako borba protiv klimatskih promjena može doprinijeti njihovom zdravlju i dobrobiti, a s njima se slaže i 87 posto svih ispitanika, odnosno njih 84 posto starijih od 55 godina.

Nadalje, 81 posto ispitanika izjavilo je da su sretni što žive u EU-u; 68 posto ih ocjenjuje da je EU stabilna točka u nemirnom svijetu, a 67 posto da europski projekt mladima nudi svijetlu budućnost.

To je pokazalo posebno istraživanje Eurobarometra “Budućnost Europe” koje pruža uvid i u gledišta i stavove Europljana o njoj te u glavne izazove s kojima se suočava Europska unija.

Istraživanje su naručili Europski parlament i Europska komisija, a provedeno je od 16. rujna do 17. listopada 2021. u 27 država članica. Uživo je provedeno oko 26.530 intervjua, a istraživanje je dopunjeno i internetskim intervjuima kad je to bilo nužno zbog pandemije.

Na početku 2022., proglašene Europskom godinom mladih, u ovom istraživanju, kako je objavljeno, ističu se stajališta mladih Europljana o izazovima s kojima se suočava Europska unija, uz ključnu ulogu koju mladi imaju na konferenciji o budućnosti Europe.

Uz ocjene o borbi protiv klimatskih promjena, velika većina podupire i okolišne ciljeve europskog zelenog plana. Tako njih 88 posto smatra da je važno povećati udio energije iz obnovljivih izvora u europskom gospodarstvu i postići veću energetsku učinkovitost dok ih 80 posto misli kako je važno da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. i da se promiče rast tržišta vozila s nultim i niskim emisijama.

Što se tiče izazova za budućnost EU-a ispitanici su istaknuli zdravlje (što je spomenulo 34 posto ispitanika) te prisilnu migraciju i raseljavanje (oko 30 posto).

Smatraju da će usporediv životni standard (za koji se opredijelilo 31 posto ispitanika) i zajednička zdravstvena politika (22 posto) najviše doprinijeti budućnosti Europe. Vrlo važnima smatraju se i veća solidarnost među državama članicama (21 posto) i energetska neovisnost (20 posto).

Na pitanje s kojim se izazovima suočava EU najčešći su odgovori bili socijalna nejednakost (36 posto), nezaposlenost (32 posto) i pitanje migracija (31 posto).

Zaštitu okoliša i klimatske promjene ispitanici ne smatraju samo globalnim izazovima, nego i izazovima za EU, pa tako njih 32 posto to ističe važnim pitanjem.

Glavnom prednošću EU-a građani smatraju demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava (27 posto), nakon čega slijedi gospodarska, industrijska i trgovinska moć EU-a (25 posto).

Prema mišljenju ispitanika, vrijednosti koje EU najbolje utjelovljuje u usporedbi s drugim zemljama jesu mir (49 posto), sloboda mišljenja (47 posto), socijalna jednakost i solidarnost (45 posto) te tolerancija i otvorenost prema drugima (44 posto).

Kad je riječ o životu u Europskoj uniji, velika većina sretna je što živi u EU-u (81 posto) i u svojoj zemlji (89 posto) te su zadovoljni obiteljskim životom (89 posto).

Vezano za Konferenciju o budućnosti Europe, oko 43 posto građana izjavilo je da je glavna prednost uključivanja mlađe generacije u konferenciju to što će se raspravljati o pitanjima koja su važna za njih, a kao druge prednosti ističu i njihovu energiju i motivaciju za reforme i promjene (što je istaknulo 35 posto ispitanika) i odlučnost da se riješe aktualna društvena pitanja važna za budućnost Europe (33 posto).

Također pokazalo se kako europski građani s interesom sudjeluju u Konferenciji o budućnosti Europe. Dok je 59 posto spremno sudjelovati tako da odgovore na anketu, gotovo svaki drugi (46 posto) može zamisliti da sudjeluje u događanjima u svojoj blizini. Osim toga, zainteresirani su i za sudjelovanje u internetskim savjetovanjima (40 posto), predstavljanje ideja i prijedloga europskim i nacionalnim političarima (39 posto) te sudjelovanje u europskim kulturnim i sportskim događanjima povezanima s konferencijom (39 posto).

Objavljeno je i kako općenito, ključnim pitanjima konferencije smatraju klimatske promjene i okoliš (44 posto), zdravlje (40 posto) te snažnije gospodarstvo, socijalnu pravdu i radna mjesta (40 posto).

Od konferencije očekuju konkretne rezultate, a motivacija većine njih (53 posto) ovisi o tome koliki je stvarni učinak njihovog sudjelovanja.

Istaknuto je i kako se čak 90 posto Europljana slaže da bi se glas građana EU-a trebao više uzimati u obzir pri donošenju odluka koje se odnose na budućnost Europe dok njih 55 posto smatra da je glasanje na europskim izborima jedan od najučinkovitijih načina da se njihov glas uzme u obzir pri donošenju odluka na razini EU-a.

Ispitanici u Hrvatskoj kroz 1010 intervjua, među prednostima života u EU-u istaknuli su životni standard (njih 37 posto), demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava (26 posto), gospodarsku, industrijsku i trgovinsku moć EU-a (25 posto), te dobre odnose i solidarnost između država članica (22 posto).

Građani Hrvatske izdvojili su nezaposlenost (34 posto) i društvene nejednakosti ( 31 posto) kao glavne izazove EU-a. Klimatske promjene i zaštitu okoliša također kao i mnogi drugi Europljani ocjenjuju glavnim globalnim izazovom (38 posto)