EUROBAROMETAR

Građani Hrvatske izdvajaju nezaposlenost i društvene nejednakosti kao glavne izazove EU-a

Gotovo polovina Europljana smatra klimatske promjene glavnim globalnim izazovom koji utječe na budućnost Europske unije

Ilustracija

 Goodideas/Alamy/Alamy/Profimedia
Gotovo polovina Europljana smatra klimatske promjene glavnim globalnim izazovom koji utječe na budućnost Europske unije

Gotovo polovina Europljana (49 posto) smatra klimatske promjene glavnim globalnim izazovom koji utječe na budućnost EU-a.

Istovremeno čak 90 posto mladih Europljana, u dobi od 15 do 24 godine, smatra kako borba protiv klimatskih promjena može doprinijeti njihovom zdravlju i dobrobiti, a s njima se slaže i 87 posto svih ispitanika, odnosno njih 84 posto starijih od 55 godina.

Nadalje, 81 posto ispitanika izjavilo je da su sretni što žive u EU-u; 68 posto ih ocjenjuje da je EU stabilna točka u nemirnom svijetu, a 67 posto da europski projekt mladima nudi svijetlu budućnost.

To je pokazalo posebno istraživanje Eurobarometra “Budućnost Europe” koje pruža uvid i u gledišta i stavove Europljana o njoj te u glavne izazove s kojima se suočava Europska unija.

Istraživanje su naručili Europski parlament i Europska komisija, a provedeno je od 16. rujna do 17. listopada 2021. u 27 država članica. Uživo je provedeno oko 26.530 intervjua, a istraživanje je dopunjeno i internetskim intervjuima kad je to bilo nužno zbog pandemije.

Na početku 2022., proglašene Europskom godinom mladih, u ovom istraživanju, kako je objavljeno, ističu se stajališta mladih Europljana o izazovima s kojima se suočava Europska unija, uz ključnu ulogu koju mladi imaju na konferenciji o budućnosti Europe.

Uz ocjene o borbi protiv klimatskih promjena, velika većina podupire i okolišne ciljeve europskog zelenog plana. Tako njih 88 posto smatra da je važno povećati udio energije iz obnovljivih izvora u europskom gospodarstvu i postići veću energetsku učinkovitost dok ih 80 posto misli kako je važno da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. i da se promiče rast tržišta vozila s nultim i niskim emisijama.

Što se tiče izazova za budućnost EU-a ispitanici su istaknuli zdravlje (što je spomenulo 34 posto ispitanika) te prisilnu migraciju i raseljavanje (oko 30 posto).

Smatraju da će usporediv životni standard (za koji se opredijelilo 31 posto ispitanika) i zajednička zdravstvena politika (22 posto) najviše doprinijeti budućnosti Europe. Vrlo važnima smatraju se i veća solidarnost među državama članicama (21 posto) i energetska neovisnost (20 posto).

Na pitanje s kojim se izazovima suočava EU najčešći su odgovori bili socijalna nejednakost (36 posto), nezaposlenost (32 posto) i pitanje migracija (31 posto).

Zaštitu okoliša i klimatske promjene ispitanici ne smatraju samo globalnim izazovima, nego i izazovima za EU, pa tako njih 32 posto to ističe važnim pitanjem.

Glavnom prednošću EU-a građani smatraju demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava (27 posto), nakon čega slijedi gospodarska, industrijska i trgovinska moć EU-a (25 posto).

Prema mišljenju ispitanika, vrijednosti koje EU najbolje utjelovljuje u usporedbi s drugim zemljama jesu mir (49 posto), sloboda mišljenja (47 posto), socijalna jednakost i solidarnost (45 posto) te tolerancija i otvorenost prema drugima (44 posto).

Kad je riječ o životu u Europskoj uniji, velika većina sretna je što živi u EU-u (81 posto) i u svojoj zemlji (89 posto) te su zadovoljni obiteljskim životom (89 posto).

Vezano za Konferenciju o budućnosti Europe, oko 43 posto građana izjavilo je da je glavna prednost uključivanja mlađe generacije u konferenciju to što će se raspravljati o pitanjima koja su važna za njih, a kao druge prednosti ističu i njihovu energiju i motivaciju za reforme i promjene (što je istaknulo 35 posto ispitanika) i odlučnost da se riješe aktualna društvena pitanja važna za budućnost Europe (33 posto).

Također pokazalo se kako europski građani s interesom sudjeluju u Konferenciji o budućnosti Europe. Dok je 59 posto spremno sudjelovati tako da odgovore na anketu, gotovo svaki drugi (46 posto) može zamisliti da sudjeluje u događanjima u svojoj blizini. Osim toga, zainteresirani su i za sudjelovanje u internetskim savjetovanjima (40 posto), predstavljanje ideja i prijedloga europskim i nacionalnim političarima (39 posto) te sudjelovanje u europskim kulturnim i sportskim događanjima povezanima s konferencijom (39 posto).

Objavljeno je i kako općenito, ključnim pitanjima konferencije smatraju klimatske promjene i okoliš (44 posto), zdravlje (40 posto) te snažnije gospodarstvo, socijalnu pravdu i radna mjesta (40 posto).

Od konferencije očekuju konkretne rezultate, a motivacija većine njih (53 posto) ovisi o tome koliki je stvarni učinak njihovog sudjelovanja.

Istaknuto je i kako se čak 90 posto Europljana slaže da bi se glas građana EU-a trebao više uzimati u obzir pri donošenju odluka koje se odnose na budućnost Europe dok njih 55 posto smatra da je glasanje na europskim izborima jedan od najučinkovitijih načina da se njihov glas uzme u obzir pri donošenju odluka na razini EU-a.

Ispitanici u Hrvatskoj kroz 1010 intervjua, među prednostima života u EU-u istaknuli su životni standard (njih 37 posto), demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava (26 posto), gospodarsku, industrijsku i trgovinsku moć EU-a (25 posto), te dobre odnose i solidarnost između država članica (22 posto).

Građani Hrvatske izdvojili su nezaposlenost (34 posto) i društvene nejednakosti ( 31 posto) kao glavne izazove EU-a. Klimatske promjene i zaštitu okoliša također kao i mnogi drugi Europljani ocjenjuju glavnim globalnim izazovom (38 posto)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
12. srpanj 2025 09:02