Izvješće Centra za borbu protiv digitalne mržnje (CCDH) pokazalo je kako su društvene mreže postale "sigurno mjesto za rasiste".
Naime, istraga je pokazala da najveće tehnološke kompanije - Facebook, Twitter, Instagram, YouTube i TikTok, nisu odgovorile na čak 84% objava koje šire antisemitizam.
Britansko/američka neprofitna organizacija je u razdoblju od šest tjedana (od svibnja do lipnja) pronašla 714 rasističkih objava. Objave, koje uključuju propagandni sadržaj nacista, neonacista i bijelih supremacista, prikupile su ukupno 7,3 milijuna pregleda.
Iako je svaka od tih 714 objava kršila postojeća pravila platformi, samo jedna od šest objava je uklonjena ili je račun povezan s objavom izbrisan.
Facebook je imao najgore rezultate - nije djelovao na 89% objava, unatoč tome što je prošle godine uveo strože smjernice o antisemitskim sadržajima.
YouTube je djelovao na 21% prijavljenih objava, dok su Instagram i TikTok na oko 18%.
Platforme nisu djelovale na 89% antisemitskih teorija zavjere oko 11. rujna, kao niti na 80% objava u kojima se poriče holokaust.
Instagram, TikTok i Twitter dopuštaju hashtagove koji se koriste za antisemitske sadržaje, kao na primjer #rothschild, #fakejews i #killthejews.
TikTok je uklonio samo 5% računa koji izravno zlostavljaju židovske korisnike aplikacije tako što im ostavljaju rasističke komentare na njihove videozapise.
Imran Ahmed, izvršni direktor CCDH -a, rekao je Guardianu da istraživanje pokazuje kako se online zlostavljanje ne odnosi na algoritme ili automatizaciju, jer su tehnološke tvrtke dopustile "fanaticima da otvore račune, a njihova mržnja ostane na mreži", čak i nakon što su moderatori bili upozoreni. Dodao je da su društveni mediji postali "siguran prostor za rasiste" za normalizaciju "retorike mržnje bez straha od posljedica".
Centar preporučuje uvođenje novčanih kazni za poticanje bolje umjerenosti, uz poboljšanu obuku i podršku. Platforme bi također trebale ukloniti skupine koje šire antisemitizam i zabraniti račune koje zlostavljaju korisnike.
Gotovo sve kompanije su u priopćenjima nakon objave izvješća navele kako su zabilježile "značajan napredak u borbi protiv antisemitizma".
Ranija izvješća Centra pokazala su da internetske platforme na sličan način nisu uspjela djelovati u suzbijanju opasnih dezinformacija o covidu-19 i cjepivu protiv virusa.
Europska komisija predlaže konkretne mjere za snažniju i otporniju Europsku uniju, koje će se uzeti u obzir u budućem radu EU-a u borbi protiv dezinformiranja, posebno u akcijskom planu za europsku demokraciju te Zakonu o digitalnim uslugama.
Trenutačno se u EU provodi dobrovoljni Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija i Kodeks postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu, a mnoge države članice razvile su vlastite pristupe rješavanju dezinformacija i online uvredljivog govora.
"Digitalne tehnologije imaju zaista nezamjenjivu korist u našim zajednicama, ali su, nažalost, stvorile forum za širenje svakakvih neprovjerenih i opasnih vijesti i dezinformacija", odgovorila nam je nedavno Sunčana Glavak (EPP), članica Posebnog odbora Europskog parlamenta za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje. Zastupnica ističe kako se protiv dezinformacija treba boriti, između ostalog, razvojem digitalnih vještina i jačanjem medijske pismenosti.
