ŠIME ERLIĆ

Snažna kohezija za snažan i održiv rast Hrvatske do kraja desetljeća

Recept za navedena postignuća leži u dobroj suradnji tijela nacionalne razine s jedinicama lokalne i regionalne vlasti

Šime Erlić

 Jure Miskovic/cropix/

Iza nas je još jedna uspješna godina u svijetu fondova EU, koju ćemo pamtiti po brojnim postignućima. U ovoj smo godini opravdali sve do posljednjeg dostupnog eura iz naše prve pune sedmogodišnje kohezijske omotnice EU, koja je počela 2014. godine, a završila zaključno s razdobljem za ovjeravanje sredstava prema Europskoj komisiji sredinom ove godine. Tako smo 30. lipnja podvukli crtu i sa zadovoljstvom konstatirali da smo ostvarili dugogodišnji cilj te iskorištenjem svih sredstava EU koja su nam stavljena na raspolaganje opravdali naš slogan #100%EUfondovi!

Perspektivu smo završili u "plusu" od nevjerojatnih 15 milijardi eura, što je razlika između 5,7 milijardi eura koje smo kao država uplatiti u europski proračun, te 21 milijarde eura koju smo primili iz fondova EU.

Koliko je uspješna naša priča s fondovima EU dovoljno govori makroekonomski "scoreboard", koji pokazuje povijesno najviši kreditni rejting Hrvatske, koji nas svrstava u sam vrh država sa stabilnim financijama, atraktivnih za investiranje. Izvješće agencije Standard & Poor‘s pritom, između ostaloga, ističe i važnu ulogu fondova EU te dobrog upravljanja Vlade investicijama i reformama iz raznih izvora financiranja Europske unije.

Potvrda elitnog rejtinga dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što je objavljeno najnovije Izvješće o održivom razvoju, prema kojem je Hrvatska s 12. mjesta prošle godine skočila na visoko osmo mjesto od 167 država svijeta po ispunjavanju 17 ciljeva održivog razvoja UN-a. Ovaj podatak posebno je vrijedan jer ukazuje i na uspješnost ostvarenja ciljeva Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, odnosno svih usmjerenih ulaganja iz fondova EU koji su potaknuli pozitivne promjene u brojnim sektorima društva, i to na način da su, uz osiguranje rasta, primijenila i načela održivog razvoja kojima kao država težimo. Pozitivne trendove zaokružuju rezultati ove godine objavljenog indeksa razvijenosti, prema kojem se razlika između najrazvijenijih i najslabije razvijenih jedinica lokalne i regionalne samouprave kontinuirano i stabilno smanjuje.

Tako danas, protekom prvog desetljeća, možemo vidjeti sve blagodati našeg članstva u Europskoj uniji i snage kohezijske politike te dostupnih nam fondova EU: rekordan BDP, rekordnu zaposlenost, rast standarda hrvatskih građana i ubrzano približavanje razvijenijim zemljama članicama EU.

Recept za navedena postignuća leži u dobroj suradnji tijela nacionalne razine s jedinicama lokalne i regionalne vlasti u planiranju i realizaciji brojnih razvojnih projekata, ali i kompletnom sustavu fondova EU koji smo izgradili i koji je danas garancija uspjeha budućih ulaganja.

Jer upravo su stručnjaci koji čine sustav fondova EU i koji svojim znanjima i marljivošću omogućavaju ubrzani napredak Hrvatske u korištenju dostupnih sredstava EU naša najveća vrijednost. Uz njih, iznimno bitan faktor je i suradnja, konstantni dijalog te partnerstvo sa županijama, gradovima i općinama, s kojima sinkronizirano pristupamo u planiranju i provedbi brojnih projekata diljem Hrvatske.

Tako danas nema kraja u kojem se ne osjete pozitivni utjecaji ulaganja iz fondova EU, čemu kao resorni ministar svjedočim svaki dan. Pelješki most je donio novu dinamiku života na jugu, a ulaganja u kulturnu baštinu u potpunosti su promijenila vizure Šibenika, Zadra, Virovitice, Pule, Požege, Našica... Gospodarski centar u Osijeku unaprijedio je poduzetničku klimu Slavonije, tehnološki park u Splitu bit će generator novih poduzetničkih ideja Dalmacije, a Novska se profilirala kao centar gaming-industrije. Karlovac je "oživio" inovacije Nikole Tesle, ulaganjima u morske luke naši otoci su nikad snažnije povezani s kopnom, a Sjever Hrvatske se kroz unapređenje poslovne i obrazovne infrastrukture specijalizira kao regija snažnog poduzetništva, inovacija i tehnologije.

Međutim, tu ne stajemo.

Upravo smo u intenzivnom razdoblju pripreme i objave više od 100 poziva vrijednih više od dvije milijarde eura, koji će pokrenuti novi val investicija s ciljem daljnjeg smanjenja regionalnih razlika te nastavka kontinuiranog rasta BDP-a po stanovniku, čime dostižemo najrazvijenije države Europske unije.

U fokusu nam i dalje ostaju ulaganja u tradicionalne sektore - promet, zdravstvo, kulturu, socijalnu uključenost, zelenu tranziciju i digitalizaciju te inovacije i poduzetništvo. Ali do 2030. još ćemo snažnije odgovoriti na razvojne posebnosti pojedinih regija. Tako ćemo dostupna sredstva EU usmjeriti u razvoj gradova i njihovih urbanih područja, održive i pametne otoke, industrijsku tranziciju regija, potpomognuta i brdsko-planinska područja te pravednu tranziciju.

Tu je i nikad veći broj posebno fokusiranih nacionalnih programa kojima ciljano usmjeravamo investicije u sve krajeve Hrvatske - Slavoniju, Liku i Gorski kotar, Dalmatinsku zagoru, Ravne kotare i Bukovicu, dolinu Neretve i Sjever, vodeći računa o stvaranju jednakih životnih prilika i u područjima s posebnim razvojnim izazovima.

U jedanaest godina članstva u Europskoj uniji postigli smo zaista mnogo. Stekli smo neprocjenjivo znanje i iskustvo, pokazali smo kako znamo pametno planirati i ulagati, promijenili smo sve naše krajeve nabolje te postali pozitivan primjer kohezijske politike, od kojeg danas uče drugi.

Na tim čvrstim temeljima koje smo izgradili te valu pozitivnih promjena nastavljamo graditi uspješnu i održivu Hrvatsku za nas i buduće generacije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 07:35