U Hrvatskoj se lani odmaralo 18,7 milijuna turista, koji su ostvarili ukupno 89,7 milijuna noćenja. U odnosu na godinu ranije, u prošloj smo godini ostvarili 7,1 posto više dolazaka turista, te četiri posto više noćenja.
Zaključni je to rezultat turističke 2018. godine. Podatke o lanjskoj turističkoj sezoni objavila je u petak državna statistika, analizirajući dolaske i noćenja turista u komercijalnim smještajnim objektima, kako na razini cijele zemlje, tako i po županijama, gradovima i općinama.
Hrvatska, ističu u DZS-u, petu godinu zaredom bilježi rast dolazaka i noćenja domaćih i stranih turista. U strukturi turista dominiraju, naravno, stranci. Lani smo tako zabilježili 16,6 milijuna dolazaka stranih turista, što je 6,7 posto više nego u 2017. godini, te 83,2 milijuna noćenja, ili 3,7 posto više nego godinu ranije. Domaći su turisti, pak, ostvarili dva milijuna dolazaka, što je 10 posto više nego u 2017., a ostvarili su 6,5 milijuna noćenja, ili 8,3 posto više nego godinu ranije, pokazuju podaci DZS-a.
Među stranim turistima lani se u Hrvatskoj najviše odmaralo Nijemaca. Iz Njemačke je u 2018. u Hrvatsku došlo 2,8 milijuna turista, što je 6,4 posto više nego godinu ranije, a njemački su turisti ovdje ostvarili 20 milijuna noćenja, ili 2,3 posto više nego u 2017. godini. U ukupnoj strukturi stranih gostiju, na Nijemce otpada 16,7 posto ukupnog broja dolazaka i 24 posto ukupnih noćenja stranaca. Nijemci su se, prema podacima DZS-a, najviše odmarali u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji.
Na drugom mjestu među stranim turistima su Slovenci, a za njima slijede Austrijanci, Poljaci, Česi, Talijani i Britanci. Jedino u slučaju turista iz Poljske lani je, ističu u DZS-u, zabilježen blagi pad broja dolazaka i noćenja, dok su turisti iz ostalih navedenih zemalja zabilježili rast i broja dolazaka i broja noćenja.
Inače, među zemljama čiji su turisti lani u Hrvatskoj imali najveće stope rasta dolazaka i noćenja su Island, Malta, Portugal, Ukrajina, Maroko, Tunis, Argentina, Čile, Meksiko, Katar, Kuvajt, Singapur, Tajland i Ujedinjeni Arapski Emirati, pri čemu valja voditi računa da se kod turista iz tih zemalja ipak radi o razmjerno malim brojkama i dolazaka i noćenja turista. S druge strane, među zemljama iz kojih nam dolazi značajan broj turista, velik skok i dolazaka i noćenja lani su imale Kanada, SAD i Kina.
Podaci DZS-a pokazuju da je u turizmu i prošle godine najbolje prošla Istarska županija. Istra je lani, prema podacima DZS-a, zabilježila 4,3 milijuna dolazaka turista, što je 23,2 posto ukupnog broja turističkih dolazaka u Hrvatsku, te 26,2 milijuna noćenja, ili 29,2 posto ukupnih noćenja turista. U odnosu na 2017., u Istri je lani bilo 5,6 posto više turističkih dolazaka i tri posto više noćenja.
Slijedi Splitsko-dalmatinska županija, s 3,5 milijuna dolazaka turista, što je 18,6 posto svih turističkih dolazaka u Hrvatsku, te sa 17,6 milijuna noćenja, što je 19,6 posto svih noćenja turista. U odnosu na 2017., Splitsko-dalmatinska županija je 'podebljala' broj dolazaka turista za 9,9 posto, a broj noćenja za 5,8 posto.
Najveći značaj za hrvatski turizam imaju tradicionalne turističke destinacije na Jadranu - od Umaga do Cavtata, uz posljednjih godina sve izraženiji rast pojedinih destinacija na kontinentu.
Ipak, zanimljive su visoke stope rasta dolazaka i noćenja turista u destinacijama poput Drniša, koji je, primjerice, lani ostvario rast broja dolazaka od 51 posto i noćenja od 42,3 posto, zatim Brinja, koji je lani imao upola više turista i noćenja nego godinu ranije, te Bakra, koji je zabilježio rast broja dolazaka od 37,1 posto i noćenja od 49,1 posto, kao i Kastva, u kojima se broj turista i noćenja povećao za petinu u odnosu na godinu ranije. No, valja naglasiti kako je broj turista i noćenja u tim gradovima i općinama, bez obzira na dinamiku rasta, mali te da one i dalje ne sudjeluju značajnije u turističkom prometu Hrvatske.
Među stranim turistima najomiljenije destinacije za odmor u Hrvatskoj lani su bili Dubrovnik, Rovinj, Poreč, Medulin i Split. U tim je destinacijama, naime, ostvarena gotovo petina noćenja stranih turista u Hrvatskoj. S druge strane, domaći su turisti najviše noćenja ostvarili u Zagrebu, Crikvenici, Malom Lošinju, Zadru i Vodicama, pokazuju podaci DZS-a.