Hrvatski turistički konkurenti vraćaju se na tržište, trebamo li se zabrinuti?

Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, ne očekuje nikakva iznenađenja u vezi s ovogodišnjom turističkom godinom. Prve reakcije s tržišta su, kako kaže, očekivane i bio bi zadovoljan kad bi ponovili prošlu godinu. Kvaliteta i održivi razvoj su, smatra, način kako se Hrvatska može pozicionirati na svjetskom tržištu. Inače, Kristjan Staničić upravo je u New Yorku preuzeo tri nagrade za hrvatski turizam, i to srebro za Hrvatsku u kategoriji najbolje destinacije u Europi, broncu za Hrvatsku u kategoriji najbolje svjetske destinacije, a HTZ je dobio srebro za najbolju europsku turističku organizaciju, što je bio i povod za razgovor.

Prvi sajmovi su se već održali: kakve su reakcije s pojedinih tržišta?

- U ovoj godini, do kraja siječnja, odradili smo sajmove u Utrechtu, Beču, Stuttgartu, sajmove u Španjolskoj i Finskoj te u Ljubljani, odnosno Sloveniji koja je jedno od naših najvažnijih tržišta. Od posebnih sajmova iza nas je i tradicionalni nautički sajam Boot u Düsseldorfu. U 2019. godini planirali smo sudjelovanje na ukupno 22 sajma, od čega je 17 općih turističkih, pet specijaliziranih od kojih su tri nautička i dva kamping-sajma te četiri kongresne burze. Što se tiče povratnih informacija, naši partneri s kojima smo u stalnom kontaktu javljaju da su zadovoljni potražnjom koja vlada za Hrvatskom. Teško je davati u ovom trenutku konkretnije procjene jer smo još u vrlo ranoj fazi što se tiče stanja bookinga. Treba pričekati ožujak i sajam u Berlinu kad ćemo imati konkretnije brojke. Za sada su one na razini prošlogodišnjih.

Je li situacija očekivana?

- Nema iznenađenja i sve je u okvirima očekivanog. Situacija je optimistična, a trenutačni su pokazatelji na razini prog­noza iz prošle godine. U sljedeća dva mjeseca treba intenzivno raditi na sajamskim nastupima i prezentacijama. Provest ćemo i marketinške kampanje kako bismo pojačali našu vidljivost i bili na različite načine aktivni na nama važnim tržištima. Naravno, sve to radimo kako bismo pojačali interes za Hrvatsku.

Navodno ta vidljivost prije nekoliko godina i nije bila zadovoljavajuća...

– Svake godine radimo analize učinka naših marketinških kampanja i analizu snage brenda Hrvatske kao turističke destinacije. Mogu reći da je u odnosu na 2015. godinu, kad smo prvi put proveli navedeno istraživanje i kada je poznatost našeg brenda iznosila 66 posto, isti pokazatelj u protekloj godini porastao na 72 posto. Napredak je napravljen i u približavanju hrvatske turističke ponude potencijalnim turistima i razloga zašto posjetiti Hrvatsku. Primjerice, razumijevanje što Hrvatska u turističkom smislu nudi u 2015. bilo je na razini 24 posto, dok je u protekloj godini doseglo razinu od 31 posto. Drugim riječima, oko trećine potencijalnih turista na ključnim europskim emitivnim tržištima smatra da zna što im Hrvatska ima ponuditi. To je posljedica svih promotivnih aktivnosti. Uspjeli smo povećati vidljivost Hrvatske kao turističke destinacije, a tim smjerom i tempom nastavljamo.

Navodno nije baš velik interes za rani booking s njemačkog tržišta...

– Njemačko je tržište naše najvažnije emitivno tržište i na njemu ostvarujemo gotovo petinu ukupnog turističkog prometa. U prošloj godini imali smo gotovo tri milijuna dolazaka njemačkih turista. Prvi podaci bookinga temeljeni su na još uvijek malim apsolutnim brojkama, ali su ipak optimistični i generalno ukazuju na pozitivan trend.

Kakve su reakcije s ostalih tržišta? Ima li nekih iznenađenja?

– Nema nekakvih posebnih iznenađenja. U stalnom smo kontaktu s našim ključnim partnerima, turoperatorima, avioprijevoznicima kao i s našim pružateljima usluga, hotelijerima, kamperima, itd. Situacija je stabilna.

Koliko nas ugrožavaju destinacije koje se vraćaju i oporavljaju: Turska, Grčka, sjevernoafričke zemlje...

– Sigurno da se primijeti njihov povratak što zbog pojačanih promotivnih aktivnosti što zbog niskih cijena koje nude. Kad govorimo o Turskoj, ona se već prošle godine vratila na svjetsko turističko tržište i njihove brojke približile su se onoj razini otprije ulaska u krizu. Tu činjenicu treba respektirati. Slična je situacija i s Tunisom. Egipat također ima snažan rast, ali još zaostaje za onim brojkama koje je imao prije nego što su na njegovu području počeli svojevrsni sigurnosni problemi. Svakako treba uzeti u obzir činjenicu da se konkurenti s južnih dijelova Mediterana vraćaju, ali mi trebamo nastaviti put koji se temelji na kvaliteti i na održivom razvoju naših destinacija i turističkih proizvoda. Na tržištu se trebamo boriti kvalitetom. Danas moderan profil turista traži kvalitetnu uslugu, kvalitetan i raznolik proizvod, proizvod koji ima obilježje autohtonosti i koji mora biti cjenovno i kvalitetom održiv i konkurentan. Hrvatska nudi odličnu vrijednost za novac i tako se možemo nositi s konkurencijom.

Koliko se naš poslovni model u turizmu razlikuje od turskog?

– Turska ima različit poslovni model i različitu turističku ponudu od Hrvatske koja se temelji na resortima i all inclusive ponudi. U Turskoj gost, za razliku od Hrvatske, nema toliki doticaj s lokalnim stanovništvom. Kod nas ga ima bez obzira na to je li smješten u hotelu, kampu ili apartmanu. To, naravno, predstavlja dodatnu kvalitetu boravka, ali i argument ponovnog dolaska u Hrvatsku.

Koliko su se naš turizam i naša ponuda promijenili posljednjih godina?

– Sigurno da se dosta toga promijenilo. Rasli smo što se tiče količine ponude i kapaciteta, ali i što se tiče kvalitete. Puno se ulagalo i ulaže u hotele, kampove i privatni smještaj. Ne ulaže se, naravno, samo u smještajni dio nego i u dodatne sadržaje koji destinaciju čine atraktivnijom. Sve je to rezultiralo rastom turističkog prometa.

Jeste li zadovoljni situacijom na dalekim tržištima? Što možemo tu očekivati?

– Mi smo primarno naslonjeni na europska emitivna tržišta i otuda nam dolazi najveći broj gostiju. Međutim, naša orijentacija su i daleka tržišta, pogotovo SAD, Kanada, Kina, Južna Koreja, Japan i Australija. Ta su nam tržišta vrlo važna zbog predsezone i posezone. Naime, motiv dolaska tih gostiju nije plaža, sunce i more, nego enogastronomija, kulturna ponuda, aktivni turizam, čista i netaknuta priroda. Iz tih zemalja u posljednje dvije godine ostvarujemo izniman dvoznamenkasti rast. Primjerice, na tržištu SAD-a rasli smo oko 20 posto, slično je i s kanadskog tržišta, dok smo s kineskog tržišta rasli preko 40 posto. To je razlog zašto smo se odlučili pojačanim marketinškim aktivnostima bolje pozicionirati na tim tržištima, ali i otvoriti urede predstavništva.

Dakle, kakva nas očekuje 2019. godina što se tiče turizma?

– Trenutačni booking je stabilan, ali je jasno da će turistička godina biti vrlo izazovna i zahtjevna. Mi smo napravili vrlo opširan i kompleksan program rada s nizom različitih aktivnosti koje su sistematične i strukturirane. Naš je cilj i nadalje raditi na produženju predsezone i posezone, na vidljivosti Hrvatske kao turističke destinacije te na povećanju turističke potrošnje. Cilj nam je doprijeti do novih potrošača i dovesti nove goste u Hrvatsku i jačati promociju na dalekim tržištima. Osobno ću biti jako zadovoljan ponovimo li odlične turističke rezultate iz 2018. godine.

Hoće li onda rast biti usporen?

– Mislim da je bitno zadržati trenutačnu poziciju Hrvatske na ključnim europskim tržištima te ostvariti daljnji rast turističkog prometa na dalekim tržištima. Ne trebamo se zamarati brojkama o dolascima i noćenjima gostiju, jer smatram da nam je puno važniji rast kvalitete i unapređenje našeg turističkog što bogatijeg i raznolikijeg proizvoda. Tada ni rezultat, naravno, neće izostati.

Jesmo li mi postali skupa destinacija?

– Naš turizam ostvaruje dobar omjer cijene i kvalitete kad govorimo o smještaju, ugostiteljskoj ponudi, ali i dodatnim sadržajima i atrakcijama. Treba, naravno, i dalje sustavno ulagati u kvalitetu i razvijati ponudu kako bismo imali atraktivne destinacije s bogatim sadržajem.

Koliko naš turizam mogu ugroziti gužve i nedostatna infrastruktura na pojedinim destinacijama? Ponegdje je već prošle godine izgledalo pomalo kaotično.

– Točno je da se pojedine destinacije, pogotovo u srpnju i kolovozu, suočavaju s infrastrukturnim problemima, i to ponajviše s gužvama u prometu. Treba uzeti u obzir da u Hrvatskoj u špici sezone na Jadranu boravi više od milijun turista, koji pretežno dolaze cestovnim putem. S druge strane, drago mi je da su pojedine destinacije prepoznale taj problem i krenule u konkretne akcije. Izdvojit ću ovdje potez Splitsko-dalmatinske županije, koja je prošle godine javno predstavila rezultate Studije prihvatnih kapaciteta turizma na svom području. Dobar primjer je i Dubrovnik koji s projektom Respect the City vrši kontrolu prihvata posjetitelja s kruzera odnosno koordinaciju broja gostiju iz organiziranih autobusnih tura. Projekt je dao vidljive rezultate u smislu smanjenja gužvi u staroj gradskoj jezgri i tako osigurao gostima Dubrovnika kvalitetniji boravak u gradu. Izdvojio bih ovdje i Mali Lošinj, koji je još prije desetak godina radio analize u smislu održivosti turizma vezanih uz smještajne kapacitete i uz infrastrukturu. Činjenica je da u destinacijama u kojima se ovaj problem prepoznao na vrijeme danas nema većih poteškoća s prometnim gužvama i infrastrukturom. Ovo je signal onima koji se suočavaju s ovim izazovima da poduzmu konkretne mjere. Mi smo na nacionalnoj razini krenuli putem održivog razvoja i taj smjer predlažemo i drugima.

Na koji način privući aviogoste? Što HTZ poduzima u tom smislu? Na koji način podupire dolazak aviokompanija?

– HTZ kroz svoj program rada i svoje aktivnosti želi povećati broj aviogostiju, i to iz nekoliko razloga. Za početak, želimo Hrvatsku još bolje povezati sa svijetom kako bismo kao destinacija bili što dostup­niji ključnim emitivnim tržištima, ali i kako bismo pridonijeli rasterećenju gustog cestovnog prometa. Naravno, povećanjem aviolinija i aviogostiju direktno utječemo na produljenje turističke sezone. Prošle godine imali smo više od 70 novih direktnih aviolinija u odnosu na godinu prije te smo krajem 2018. raspisali novi Javni poziv za iskazivanje interesa za provedbu strateških promotivnih kampanja na emitivnim tržištima. Poziv je primarno namijenjen turoperatorima i avioprijevoz­nicima s ciljem jače prometne povezanosti Hrvatske putem zračnog prometa i za njega smo u ovoj godini izdvojili više od 40 milijuna kuna.

Što je s dolaskom Ryanair u Split, Zagreb i Dubrovnik? Kako prilagoditi zahtjeve tog avioprijevoznika poslovnoj politici tih zračnih luka? Na koji način se uključuje HTZ?

– Ryanair je jedan od naših strateških partnera koji leti za zračne luke u Zadru, Rijeci i Puli. Iskazao je želju za proširenjem aviolinija uvođenjem u svoj program nekih novih destinacija kao što su Split, Zagreb i Dubrovnik. HTZ će u okviru svog budžeta i navedenog Javnog poziva uspostaviti korektnu i profesionalnu suradnju s Ryanairom. Isto tako, svaka zračna luka samostalno kreira i donosi svoju poslovnu politiku. Koliko mi je poznato, predstavnici Ryanaira kontaktiraju s upravama zračnih luka, a i mi ćemo održati zajednički sastanak o našoj suradnji. Cilj nam je povećati broj letova za Hrvatsku, pa i putem Ryanaira.

Božidar Vukičević / CROPIX

Kristjan Staničić na sajmu nautike Boot u Düsseldorfu

Možete li komentirati novi paket turističkih zakona!?

– Taj paket podrazumijeva tri zakona, a to su Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakon o turističkoj pristojbi te Zakon o članarinama u turističkim zajednicama. Činjenica je da se ti zakoni nisu značajnije mijenjali u proteklih dvadesetak godina, a stanje na tržištu i suvremeni način funkcioniranja usmjerava nas prema kvalitetnijem upravljanju sustavom turističkih zajednica, ali i boljem upravljanju destinacijama. Ove zakone treba sagledavati s aspekta razvoja destinacijskog menadžmenta i svega onog što definiraju zadaće i raspodjela financijskih sredstava na lokalnoj i regionalnoj razini. Drugi je aspekt onaj nacionalni s kojeg bi Hrvatska turistička zajednica trebala prerasti u nacionalnu marketinšku agenciju. Primarni cilj bit će nam brendiranje Hrvatske kao turističke destinacije i promocija zemlje u svjetskim razmjerima.

Koliko je dobro da lokalna zajednica odlučuje o iznosu visine boravišne pristojbe?

– Cilj Zakona o turističkoj pristojbi jest decentralizacija. Svim destinacijama daje se mogućnost određivanja visine cijene boravišne pristojbe. Osim mogućnosti stvaranja većih prihoda, otvara se mogućnost i većeg razvoja destinacije. U tome osobno ne vidim ništa loše. Naravno da se planiranje povećanja iznosa boravišne pristojbe treba uskladiti sa svim dionicima u turizmu, sa svima onima koji izravno utječu na kreiranje turističke ponude na nekom području. To znači da visina mora biti održiva i mora se znati zbog čega dolazi do eventualnog podizanja turističke pristojbe.

Što donosi novi ustroj sustava hrvatskih turističkih zajednica?

– Novom ustroj cilj je dobivanje kvalitetnijeg i učinkovitijeg destinacijskog menadžmenta te decentralizacija sredstava, ali i bolja koordiniranost sustava. To, naravno, podrazumijeva i veću odgovornost.

Na koji način razviti kontinentalne destinacije?

– Intenzivno se radi na razvoju kontinentalnog turizma i kontinentalnih destinacija. U ovogodišnji program rada unijeli smo niz aktivnosti koje se odnose na promociju i razvoj turističkog proizvoda u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Smatramo da u tom području, s obzirom na razinu turističkog prometa koji se trenutačno ostvaruje, postoji potencijal za puno veći rast. Kako turizam ima multiplikativni efekt, to je prigoda i za rast te razvoj ostalih gospodarskih grana i subjekata. U smislu brendiranja te marketinških i promotivnih aktivnosti mi smo kroz primjerice Klaster Slavonija podržali niz projekata. Poznata je i situacija u Dalmatinskoj zagori gdje smo imali odličan primjer udruživanja turističkih zajednica na području Imotske krajine. Sufinancirali smo i ključni strateški dokument koji će biti jako bitan za razvoj turizma u tom dijelu Hrvatske. Sličan projekt imamo i za Gorski kotar, a planiramo i određene aktivnosti za Hrvatsko zagorje i Međimurje. U kontinentalnom dijelu Hrvatske leži veliki potencijal jer turisti dokazano traže autentičnost i autohtonost, a to im taj dio naše zemlje itekako može ponuditi.

Kako idu promocije posebnih oblika turizma?

– U dvije kampanje koje će se realizirati u predsezoni i posezoni fokusirano ćemo se usmjeriti prema promociji posebnih oblika turizma poput zdravstvenog turizma, enogastronomije, sportskog i poslovnog turizma. Neka slična događanja koja smo realizirali u prošloj godini, poput otvaranja izložbe fotografija o Hrvatskoj u znamenitom pariškom Louvreu, nastojat ćemo organizirati i u ovoj godini. Primjerice, tu izložbu našeg renomiranog fotografa Davora Rostuhara vidjelo je u mjesec dana više od tri milijuna ljudi iz cijeloga svijeta. Nastavit ćemo i s promocijom bogate hrvatske enogastronomije u suradnji s Michelinom i udruženjem Great British Chefs. Imat ćemo i promocije nautičkog turizma, i to ne samo kroz tri nautička sajma, nego kroz ciljano usmjerene kampanje na određenim tržištima. Tu su, naravno, i marketinške aktivnosti u promociji aktivnog odmora u suradnji s našim proslavljenim sportašima.

Nautički sektor očekuje veću podršku, pogotovo na američkom tržištu...

– S obzirom na naš budžet koji nije dostatan za promociju na tako velikom i zahtjevno tržištu poput američkog, mi smo svoje aktivnosti usmjerili na tri važne turističke asocijacije u SAD-u. To su USTOA, udruženje američkih turoperatora, te dva organizatora kvalitetnih i luksuznih putovanja, Virtuoso i Signature. Kroz njih promoviramo i našu nautičku ponudu. Od prošle godine intenzivnije smo počeli razvijati institucionalnu suradnju, i to s primjerice s HGK i Hrvatskim audiovizualnim centrom. Kad govorimo o nautičkom turizmu, upravo u suradnji s Udruženjem marina pri HGK dogovorili smo gdje i na koji način ćemo prezentirati hrvatsku nautičku ponudu. Osim tri specijalizirana nautička sajma, prvi put organizirat ćemo i posebnu radionicu Sell Croatia u Southamptonu.

Kad počinje izrada nove Strategije razvoja hrvatskog turizma? Koje su osnovne smjernice te strategije?

– Hrvatska ima Strategiju razvoja turizma do 2020. godine. U ovoj godini čeka nas rad na raznim istraživanjima čiji će rezultati biti podloga za izradu nove Strategije. HTZ će aktivno raditi na Strateškom marketinškom planu hrvatskog turizma koji će biti u uskoj sinergiji sa Strategijom.

Kako idu pripreme za EXPO? Koliko Hrvatskoj znači taj nastup?

– Odlukom Vlade Republike Hrvatske Ministarstvo turizma je nositelj, a ministar Cappelli nacionalni koordinator ovog projekta. Odlukom Nacionalnog odbora HTZ je preuzeo obvezu raspisivanje natječaja kako bi se napravilo idejno rješenje našeg izložbenog paviljona na Svjetskoj izložbi EXPO 2020. u Dubaiju. Naš paviljon nalazit će se unutar tematskog parka “Mobilnost”, a tema će biti “Mobilnost uma”. Očekuje se više od 25 milijuna posjetitelja iz više od 180 zemalja, i to je svakako sjajna prigoda da Hrvatska predstavi svoje gospodarske, turističke, kulturne i druge mogućnosti i potencijale te, naravno, kao relativno mala zemlja pokaže sve ono najbolje što imamo. Nastupom na ovakvim manifestacijama prigoda je predstaviti se u najboljem svjetlu i dodatno privući pozornost svijeta.

Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa