Niz zakonskih izmjena koje su u primjeni od 2024. godine donijele su promjene vezane uz štednju u obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, kao i za odlazak u mirovinu.
Značajan dio novih pravila odnosi se na mirovinsku štednju u 2. stupu. Dakle, za sve zaposlene koji svaki mjesec uplaćuju pet posto svoje bruto plaće na osobni račun u obveznom mirovinskom fondu po izboru. Tako su od 1. siječnja ove godine ukinute ulazne naknade na štednju u obveznom mirovinskom fondu koje su do sada iznosile 0,5 posto te se obračunavale kod svake uplate doprinosa. To znači da se kompletan iznos obveznog mirovinskog doprinosa sada uplaćuje na osobni račun člana u obveznom mirovinskom fondu. Uz to, smanjuju se i naknade za upravljanje mirovinskim društvima s 0,27 na 0,25 posto u 2024. godini, a zatim i dodatno za 0,01 posto godišnje narednih pet godina. To znači da će od 2029. upravljačka naknada iznositi 0,20 posto.
Za iznose budućih mirovina iznimno je važno da članovi sami odaberu svoj mirovinski fond, kao i kategoriju samog fonda. Naime, A, B i C kategorije fonda razlikuju se po ulagačkim strategijama pa slijedom toga i po ostvarenim prinosima fonda. Da bi članovi trebali voditi brigu u kojoj kategoriji štede dokazuju i prinosi ostvareni prošle godine. Prema podacima Hanfe Mirexi su, kad je riječ o godišnjim prinosima za 2023., nominalno za kategoriju A iznosili 14,9 posto, a realno 9,9 posto, za kategoriju B 10,2 posto nominalno i 5,4 posto realno, a za kategoriju C 4 posto nominalno, s time da je realno zabilježen pad za 0,48 posto, kao posljedica i visoke inflacije.
Prema podacima Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava u u slučaju fonda B, u kojem se nalazi oko 89 posto ukupne imovine članova, odnosno 18 milijardi eura, ostvaren je "treći najbolji rezultat od osnivanja 2002. godine". Tako je u konačnici osiguranik s prosječnom plaćom od 1630 eura bruto na kraju prošle godine na osobnom računu u prosjeku imao 22.700 eura. Pritom iznos uplaćenih doprinosa tijekom 20 godina u prosjeku iznosi 13.700 eura, a ostvarena zarada 9000 eura.
Svi zaposleni moraju odabrati obvezni mirovinski fond u roku od mjesec dana od zaposlenja ili će ih Regos automatski rasporediti u neki od fondova kategorije A. Prema novim pravilima koja će se primjenjivati od 1. travnja 2024. član može promijeniti kategoriju obveznog fonda jednom godišnje bilo kada tijekom godine, a ne kao do sada samo u mjesecu u kojem je rođen. Kategorija fonda može se mijenjati unutar istog mirovinskog društva ili prelaskom u fond kojim upravlja drugo društvo. Ubuduće član može ostati u fondu kategorije A sve do trenutka kada mu je ostalo pet godina do ostvarivanja uvjeta za mirovinu. U fondovima kategorije B ili C više nema ograničenja za članstvo ovisno o tome koliko je članu ostalo do ostvarivanja uvjeta za mirovinu. I konačno, ukida se automatski prelazak članovima u fond kategorije C u trenutku kada im je za starosnu mirovinu ostalo pet godina. Čak i oni koji su po ranijim zakonskim odredbama prebačeni u kategoriju C moći će se vratiti u kategoriju B ako im je do ostvarivanja prava na starosnu mirovinu ostalo više od šest mjeseci.
Kako bi svi članovi bili informirani o svim aktualnim promjenama obvezna mirovinska društva, kao i Središnji registar osiguranika informirat će ih o konkretnim mogućnostima ostanka i promjene kategorije fonda. Mirovinska društva uz to su obvezna godinu dana prije ostvarivanja prava na starosnu mirovinu svog člana informirati o mogućnostima izbora između mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja, mirovinskim programima mirovinskog osiguravajućeg društva i opcijama koje su članu na raspolaganju.
Zakonske izmjene donose neke novosti koje su važne svima koji će uskoro u mirovinu. U trenutku odlaska u mirovinu budući umirovljenici mogu zatražiti jednokratnu isplatu 20 posto svoje mirovinske štednje u 2. stupu, pod uvjetom da je osnovna mirovina osiguranika veća od najniže mirovine. Do sada je bila moguća isplata 15 posto kapitalizirane mirovinske štednje koju član ima na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu. Budući umirovljenici moći će odabrati i isplatu svoje mirovine bez usklađivanja s inflacijom, s tim da će morati biti informirani o potencijalnim rizicima, a to je nešto veći iznos mirovine u startu, ali jednak cijelo vrijeme isplate.
Svi budući umirovljenici koji će odabrati isplatu svoje mirovine iz 1. i 2. stupa imaju pravo i na trajni dodatak od 27 posto osnovne mirovine. Do sada su imali pravo na dodatak od 20,25 posto. Takvim zakonskim izmjenama, drugi mirovinski stup trebao bi postati znatno atraktivniji za korištenje dvostupne mirovine nego do sada, ali i ostvarivati veće prinose zahvaljujući liberalizaciji limita ulaganja u rizičnije vrste imovine. Naravno, niti jedno ulaganje ne garantira ostvarivanje prinosa koji mogu biti pozitivni i negativni.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).