OMF

Ovo je 12 najvažnijih činjenica o obveznim mirovinskim fondovima

Ukupna neto imovina OMF-ova premašila je 19,3 milijarde eura. Budući da je riječ o osobnoj kapitaliziranoj štednji, svi članovi trebali bi redovito pratiti stanje na osobnom računu o obveznom mirovinskom fondu

Ilustracija

 iSTOCK

Više od 2,2 milijuna članova krajem listopada 2023. štedjelo je u obveznim mirovinskim fondovima ili drugom stupu. Ukupna neto imovina OMF-ova premašila je pritom 19,3 milijarde eura. Budući da je riječ o osobnoj kapitaliziranoj štednji, svi članovi trebali bi redovito pratiti stanje na osobnom računu o obveznom mirovinskom fondu te se informirati o prinosima. Evo što trebate znati o svojoj štednji u drugom stupu.

1. Svi zaposleni uplaćuju pet posto mirovinskog doprinosa iz bruto plaće na osobni račun u obveznom mirovinskom fondu po izboru. Za razliku od prvog stupa, iz kojeg se isplaćuju mirovine današnjim umirovljenicima, novac u drugom stupu je osobna kapitalizirana štednja.

2. Drugi mirovinski stup obavezan je za sve zaposlene. Svi oni, uključujući obrtnike, slobodna zanimanja i poljoprivrednike, moraju u roku od 30 dana od prvog zaposlenja odabrati svoj obavezni mirovinski fond. Ne učine li to u propisanom roku, Regos će ih automatski rasporediti u jedan od obveznih mirovinskih fondova.

3. Obvezni mirovinski fondovi krajem listopada 2023. imali su ukupno 2,235.079 članova. Ukupna neto imovina obveznih mirovinskih fondova u listopadu 2023. iznosila je 19,3 milijarde eura. To je iznos koji su do sada uplatili svi članovi, uvećan za prinose koje su za njih ostvarila mirovinska društva.

4. Tih 19,3 milijarde eura mirovinska društva investiraju na tržištima kapitala s ciljem ostvarivanja prinosa, odnosno zarade za svoje članove. Prema podacima Hanfe, obveznička ulaganja na kraju listopada iznosila su 12,4 milijarde eura ili 64,3 posto imovine, a ulaganja u dionice, s udjelom od 21,7 posto, iznosila su 4,2 milijarde eura. Ulaganja u investicijske fondove imaju udio od 10,7 posto imovine, a novac i depoziti čine udio od 2,8 posto.

5. Dakle, najveći dio imovine mirovinski fondovi investiraju u obveznice i dionice. Obveznice su dužnički vrijednosni papiri i najčešće ih, da bi posudile novac, uz kamatu izdaju državne institucije. Dionice su vlasnički vrijednosni papir. Mirovinski fondovi mogu kupovati dionice domaćih kompanija listanih na burzi te stranih kompanija sa sjedištem u EU ili u zemljama OECD-a.

6. Zakonom su propisani maksimalni udjeli obveznica, dionica i ostalih vrsta imovine u koje obvezni mirovinski fondovi kategorije A, B ili C smiju investirati. Svako mirovinsko društvo donosi svoju strategiju ulaganja u skladu sa zakonskim ograničenjima. U slučaju mirovina, prinose treba analizirati dugoročno: na tržištu kapitala, na kojem u obveznice i dionice investiraju i mirovinska društva, uobičajeno je da se tijekom godina izmjenjuju krize i povoljna razdoblja rasta.

7. Odlučujući se za obvezni mirovinski fond kategorije A, B ili C, članovi sami biraju razinu rizičnosti ulaganja i potencijalnih prinosa koje mogu ostvariti na svoju mirovinsku štednju. U fondovima kategorije A članovi biraju rizičnije ulaganje s očekivanim višim prinosima u duljem periodu, u fondovima kategorije B biraju umjerenu strategiju ulaganja, u fondovima kategorije C biraju najmanji rizik s malo nižim očekivanim prinosima.

8. Svaki član jednom godišnje, u mjesecu svojeg rođenja, besplatno može promijeniti kategoriju svojeg obveznog mirovinskog fonda na šalteru Regosa u poslovnicama Fine ili na web stranici regos.hr.

9. O izboru fonda i kategorije ovise prinosi, dakle zarada ili gubitak na štednju iz drugog stupa. Prinosi ovise o investicijskoj strategiji mirovinskog društva koje na tržištu kapitala investira imovinu svojih članova s ciljem ostvarivanja zarade. Konkretno, prinos je postotak promjene vrijednosti obračunske jedinice tijekom određenog razdoblja, primjerice jedne godine. Ovisi o kretanju tržišne vrijednosti imovine mirovinskog fonda: primjerice, cijene obveznica, dionica i drugih vrijednosnih papira i imovine koja je u njegovu portfelju.

10. Svi članovi mogu pratiti investicije svojeg fonda i ostvarene prinose. Naime, mirovinski fondovi na web stranicama objavljuju informacije o ulaganjima čiji je udio veći od 10 posto, svaki mjesec objavljuju strukturu ulaganja, a dvaput godišnje i popis svih ulaganja. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na svojem webu hanfa.hr svaki mjesec objavljuje izvješće o poslovanju obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova s informacijama o strukturi ulaganja u dionice, obveznice i ostale kategorije te o ostvarenim prinosima svakog fonda.

11. Mirovinska štednja u obveznom mirovinskom fondu na vašem je osobnom računu. To je osobna kapitalizirana mirovinska štednja, vaš novac i vaša osobna imovina! U svakom trenutku možete provjeriti koliko novca imate na svojem mirovinskom računu.

12. Stanje na osobnom računu svaki član u bilo kojem trenutku može provjeriti pozivom na besplatan infotelefon svojeg fonda uz broj svojeg mirovinskog računa i zaporku ili zaporku i OIB. To su podaci koje svaki član dobiva nakon upisa u fond. Na web stranici svojeg fonda podatke o stanju član dobiva uz broj svojeg mirovinskog računa i zaporku. Stanje se može provjeriti i SMS porukom koju šalje odabrani fond. Ovu mogućnost član mora odabrati prilikom učlanjivanja u fond, a SMS poruku dobit će prilikom svake promjene stanja na računu. Uz to, moguća je i provjera putem aplikacije koju imaju pojedini mirovinski fondovi.

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. prosinac 2023 14:20