Tvornice koje su desetljećima bile temelj europske automobilske industrije danas rade pod stalnim pritiskom otkaza, rezova i neizvjesnosti. Iako se pozornost javnosti često zadržava na proizvođačima automobila, prava drama odvija se kod dobavljača autodijelova. Taj je sektor u samo dvije godine izgubio više od 100 tisuća radnih mjesta i očekuje se da će se takav negativan trend nastaviti, piše Financial Times.
Prema podacima europske trgovinske organizacije Clepa, europski dobavljači autodijelova najavili su gubitak 50 tisuća radnih mjesta u 2025., nakon već 54 tisuće u 2024., što je, prema glavnom tajniku Clepe Benjaminu Kriegeru, "još neviđena situacija". Broj najavljenih otpuštanja u posljednje je dvije godine veći čak i od pandemijskih 2020. i 2021. godine, kada su dobavljači najavili ukupno 53.700 otpuštanja zbog slabije potražnje. Iako je s vremenom došlo do oporavka industrije, potražnja za vozilima se nikad nije vratila na razine prije covid-krize.
Dodatni je problem ograničen udio europskih dobavljača u proizvodnji novih električnih vozila, segmentu koji bi trebao nositi budući rast, jer kineski konkurenti zauzimaju sve veći udio u Europi.
- Imaju tehnički dobro izrađena vozila koja dolaze na tržište po izuzetno niskoj cijeni - dodao je Krieger.
I industrijski giganti najavljuju velike rezove. Bosch, najveći svjetski dobavljač automobila, u rujnu je objavio da će do 2030. ukinuti 13 tisuća radnih mjesta, nakon što je priznao da se suočava s godišnjim deficitom od 2,5 milijardi eura, što je prošlog mjeseca izazvalo i prosvjede zaposlenika. Slične poteze povukli su i Valeo, Forvia i Schaeffler, dok su prošle godine dodatna smanjenja radnih mjesta najavljena u Continentalovoj diviziji automobilskih dijelova, koja se u međuvremenu izdvojila pod brendom Aumovio.
Ni srednjoročne prognoze nisu optimistične. Arnd Franz, glavni izvršni direktor Mahlea iz Stuttgarta, rekao je za Financial Times da je "teško reći" je li sektor dosegnuo dno ili će se problemi nastaviti i u 2026. godini. Mahle je u studenom najavio smanjenje broja zaposlenih za tisuću, što će se uglavnom odnositi na tvornice u Europi i Sjevernoj Americi. Franz je objasnio da su razlog sveobuhvatne američke tarife predsjednika Donalda Trumpa, koje su dovele do sporije potražnje za automobilskim dijelovima nego što se očekivalo. Prema njegovim riječima, pritisak na industriju značit će da ćemo "vidjeti val konsolidacije u sljedeće dvije, možda čak i tri godine i prilagodbe kapaciteta".
Neki čelnici industrije još su izravniji u procjenama. Izvršni direktor Valea Christophe Périllat upozorio je prošlog studenog da se sektor suočava s "darvinističkom transformacijom", ističući da će bez snažnije zaštite iz Bruxellesa europska industrija izgubiti još radnih mjesta zbog kineske konkurencije.
Europska autoindustrija pred novim ozbiljnim udarom zbog sukoba Kine i Nizozemske
Iako je primjena električnih vozila u Europi sporija od očekivane, postupno napuštanje benzinskih i dizelskih automobila kontinuirano povećava pritisak na dobavljače koji su desetljećima bili specijalizirani za motore s unutarnjim izgaranjem. U tom kontekstu, Europska komisija razmatra prijedloge za zaštitu sektora kroz uvođenje načela "proizvedeno u Europi" za ključne industrije. Cilj je osigurati da se određeni prag dijelova proizvodi unutar Unije. Dobavljači zagovaraju prag od oko 75 posto da bi se održao status quo, no proizvođači automobila boje se da će zbog takvih mjera biti prisiljeni koristiti skuplje europske komponente i time izgubiti konkurentnost.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....