U bacanju hrane Hrvati prednjače u odnosu na EU

Već dugi niz godina u Dukatu uspješno smanjuju gubitke hrane u svom opskrbnom lancu. O važnosti ovog cilja razgovaramo s Elenom Wolsperger Dolezil, direktoricom korporativnih komunikacija Dukata i začetnicom nagrađivanog projekta Hrana se ne baca.

Koliko se hrane baca u Hrvatskoj? Kako stojimo u odnosu na ostale zemlje EU?

U Hrvatskoj se godišnje baci oko 71 kilogram hrane po stanovniku, što na razini zemlje iznosi više od 280 tisuća tona. U usporedbi sa zemljama Europske unije, relativno smo uspješni: manje hrane od nas baca samo Slovenija. No, detaljnijom analizom dolazimo do zabrinjavajućih podataka - hrvatska kućanstva stvaraju čak 76 posto otpada od hrane dok kućanstva u EU sudjeluju u stvaranju te vrste otpada s 53 posto, a globalno sa 61 posto. To znači da u bacanju hrane naši građani prednjače u odnosu na EU i svijet. Istodobno, svaki peti građanin Hrvatske živi na rubu siromaštva ili socijalne isključenosti.

Koji su glavni razlozi da građani bacaju hranu?

U lipnju prošle godine proveli smo istraživanje kako bismo bolje razumjeli naviku građana da bacaju hranu. Istraživanje je potvrdilo da je glavni razlog u neplanskoj kupnji, u tome što se obroci ne planiraju, primjerice na tjednoj razini, čime bi se smanjila potreba za impulzivnom kupnjom. Također, rezultati su ukazali na potrebu za edukacijom građana o smanjenju bacanja hrane, što nas je potaknulo na pokretanje edukativnog projekta ‘Hrana se ne baca‘, koji je usmjeren upravo na kućanstva, najveće generatore otpada od hrane u zemlji.

Koje namirnice najčešće bacamo?

U Hrvatskoj najviše bacamo ostatke gotovih obroka - čak 51 posto građana baca savršeno jestivu hranu. Slijede kruh i peciva, koje baca 46 posto građana, a četvrtina ispitanika najčešće baca voće, povrće i mliječne proizvode, od kojih ponajviše mlijeko i jogurt. Od osnovnih prehrambenih namirnica, najmanje se bacaju jaja. U desetini hrvatskih kućanstava hrana se baca vrlo često, posebno među mladima od 18 do 29 godina i obiteljima s djecom. S druge strane, manje od četvrtine građana hranu baca rijetko ili gotovo nikada.

U kojem je smjeru potrebna edukacija građana?

Osim planiranja obroka i kupovine u skladu s tim, građane je nužno educirati o adekvatnim načinima čuvanja i zamrzavanja namirnica, o tome kako u svakodnevnom životu smanjiti bacanje hrane, ali i o utjecaju bacanja hrane na klimatske promjene i ekstreme kojih smo svjedoci. Nadalje, naše je istraživanje pokazalo da čak 60 posto građana ne razumije razliku između oznaka na prehrambenim namirnicama ‘Upotrijebiti do‘ i ‘Najbolje upotrijebiti do‘, što često rezultira nepotrebnim bacanjem hrane.

Možete li nam pojasniti razlike između oznaka ‘Upotrijebiti do‘ i ‘Najbolje upotrijebiti do‘?

Iako nazivom slične, ove oznake imaju različita značenja. ‘Upotrijebiti do‘ označava krajnji rok do kojeg je proizvod siguran za konzumaciju i koristi se za lako kvarljive namirnice. Nakon isteka tog datuma proizvod više nije siguran za jelo. S druge strane, oznaka ‘Najbolje upotrijebiti do‘ odnosi se na datum do kojeg proizvod zadržava optimalnu kvalitetu - nakon tog datuma hrana je uglavnom sigurna za konzumaciju, ali može imati promijenjene organoleptičke karakteristike poput okusa ili teksture.

Prošle ste godine pokrenuli projekt ‘Hrana se ne baca‘ ususret Međunarodnom danu svjesnosti o gubitku i bacanju hrane. Kako komunicirate s građanima i koje im sadržaje nudite?

Mogli bismo reći da je taj projekt ‘šlag‘ na kraju aktivnosti usmjerenih na smanjenje otpada od hrane koje provodimo u našem poslovanju. Ovaj edukativni projekt građanima nudi ogromnu količinu praktičnih znanja o upravljanju hranom putem niza aktivnosti koje provodimo. Primjerice, projektna web stranica HranaSeNeBaca.hr svakako je mjesto s kojeg je dobro krenuti na put odgovornijeg odnosa prema hrani. Osim velike baze znanja, na projektnim je stranicama upravo aktualan edukativni online kviz ‘Do posljednje mrvice‘ kojim uz učenje istodobno možete provjeriti razinu znanja kada je u pitanju upravljanje hranom u vlastitom kućanstvu. Za naše zaposlenike u Zagrebu, Bjelovaru i Karlovcu organizirali smo edukativne radionice u suradnji s Centrom za edukaciju i informiranje potrošača. Prošle smo godine u povodu blagdana organizirali besplatne projekcije nagrađivanog dokumentarca ‘Just Eat It: A Food Waste Story‘ u gradovima s našim tvornicama - Zagrebu, Bjelovaru i Karlovcu - a potom i u Splitu i Osijeku. Ove godine nastavljamo s besplatnim projekcijama novog dokumentarca ‘Wasted! The Story of Food Waste‘, koji je producirao poznati chef Anthony Bourdain. Aktivnosti je mnogo i iz godine u godinu rastu.

Kako se ponašamo u pogledu bacanja hrane tijekom blagdana?

Za vrijeme blagdana bacanje hrane poraste i do 25 posto u odnosu na ostatak godine. Želja da na blagdanskom stolu ne nedostaje hrane često vodi do prekomjerne kupnje i pripreme, a višak nerijetko završi kao otpad. Upravo zato provodimo posebne aktivnosti uoči blagdana kako bismo građanima skrenuli pozornost na važnost i načine smanjenja bacanja hrane, kako tijekom blagdana tako i kroz cijelu godinu.

Jesu li građani svjesni utjecaja bacanja hrane na klimatske promjene?

Svijest građana na razini EU o utjecaju bacanja hrane na klimatske promjene i dalje je nedovoljna s obzirom na razmjere problema. Prema istraživanjima Europske komisije, većina građana razumije važnost klimatskih promjena, no često se ne povezuje izravno bacanje hrane s emisijama stakleničkih plinova i ekološkim posljedicama. Bacanje hrane odgovorno je za 8 do 10 posto ukupnih globalnih emisija stakleničkih plinova jer prilikom raspadanja hrane na odlagalištima nastaje metan. Osim toga, za proizvodnju sirovine te preradu, proizvodnju i pakiranje hrane, njezino čuvanje i prijevoz trošimo ogromne količine resursa - vode, energije, goriva itd. Bacanjem savršeno dobre hrane bacamo i sve resurse korištene za njezinu proizvodnju i doprinosimo stvaranju stakleničkih plinova.