Umirovljeni vojnici i policajci koji kućni budžet godinama popunjavaju radom po ugovorima na pola radnog vremena ne mogu upisati dodatni radni staž i tako si povećati mirovinu, upozorili su u Stranci umirovljenika (SU).
- Nikoga ne prozivamo i nemamo rješenje, ali upozoravamo da ovakav odnos institucija prema umirovljenicima koji su se odazvali pozivu Vlade da rade, uplaćuju poreze i doprinose, vodi prema povećanju rada na crno - upozorio je predsjednik SU-a Lazar Grujić. Problem na koji nailaze umirovljeni vojnici i policajci SU je ilustrirala na primjerima Darija Nađa i Petra Veića.
Dario Nađ umirovio se kao djelatna vojna osoba i već je odradio šest godina na ugovore na pola radnog vremena.
- Kada sam došao u Mirovinski zavod kako bi mi se šest godina radnog staža upisalo u staž i dobio novi izračun mirovine, rečeno mi je da bih u tom slučaju imao 20 do 30 posto manju mirovinu jer su takvi propisi. Pitao sam ih kako je to moguće, kako je moguće da za više radnog staža imam manju mirovinu? Samo su mi ponovili da su takvi propisi, ali nisam dobio odgovor na pitanje kako za više rada može biti manja mirovina - kazao je Nađ, navevši da je sa svojim problemom upoznao više ministarstava kao i sve parlamentarne stranke.
- U Ministarstvu hrvatskih branitelja rekli su mi da se nisam umirovio prema Zakonu o braniteljima, drugim riječima, rekli su mi da nisam njihov problem iako imam status branitelja. Od političkih stranaka kojima sam pisao dobio sam odgovor samo od Možemo, ali i to je bilo više uopćeno, nisam dobio konkretan odgovor - naznačio je Nađ. Upozorio je kako već pet godina traži odgovor na spomenuta pitanja i nailazi na zid. U međuvremenu, dodao je Nađ, pojavio se problem pravednog izračuna 13. mirovine koja mu također neće biti obračunata na puni radni staž.
- Pravnik u Mirovinskom mi je čak rekao, pa što biste htjeli, već imate povlaštenu mirovinu. Je li 708 eura mirovine za 33 godine radnog staža neki znak bogatstva? - upitao se Nađ.
Divljaštvo i bezobrazluk
Veić je ugledni pravni stručnjak koji je u Ministarstvu unutarnjih poslova i akademskoj zajednici odradio 47 godina radnog staža.
- Na efektivni radni staž nadodao sam još petnaestak godina radnog staža po drugim uvjetima, misleći da će izračun mirovine biti po propisima kao što je bilo u slučajevima nekih mojih radnih kolega. No, nije bilo tako, iz izračuna sam vidio da mi se ne računa dio radnog staža i uputio sam zahtjev Mirovinskom zavodu da mi obrazlože kako su, temeljem kojih propisa, došli do izračuna moje mirovine. Nisam dobio nikakvo obrazloženje, već su mi prepisali navode iz rješenja o izračunu, kao ni od Upravnog suda kojem sam se obratio nakon toga. To da vam netko bez ikakvog obrazloženja oduzme ono što ste zaradili je čisto pravno divljaštvo i bezobrazluk - upozorio je Veić. Dodao je kako ima bitno iznadprosječnu mirovinu te da njegov istup nije motiviran novcem, već, kazao je, neravnopravnošću koju teško podnosi kao čovjek.
- Imamo tri zakona koji reguliraju mirovine i to je izvor svih problema jer netko donosi odluku da se primijeni ovaj, a ne onaj zakon. U jednoj kancelariji ti nešto priznaju, a u drugoj ti to isto ne priznaju - zaključio je Veić.
U SU-u napominju kako oko 34 tisuće umirovljenika koji su otišli u mirovinu prema zakonima o umirovljenju djelatnih vojnih osoba i policajaca ostvaruju dodatan staž kroz ugovore o radu na minimalno radno vrijeme. No, dodaju, nakon umirovljenja rade i drugi umirovljenici pa je ukupan broj umirovljenika koji ostvaruju dodatan radni staž veći od pedeset tisuća.
- Ima mnogo taksista, radnika u dostavi, koji rade 12 sati dnevno, a plaćaju poreze i doprinose na dva do četiri sata rada dnevno. Netko od tih ljudi će nastradati jer su preopterećeni, ali nitko o tome ne vodi računa, državu nije briga - upozorio je Dario Nađ.
U SU-u ne podržavaju najnoviji prijedlog Vlade da se obrtnicima omogući da nastave s obrtom i nakon umirovljenja uz primanje mirovine u iznosu od 50 posto pune mirovine. Traže da se i predstavnike umirovljeničkih udruga uključi u rad na zakonskim rješenjima za obrtničke i druge vrste mirovina, a ne da se, poručuju, javna rasprava svodi na e-savjetovanje.
Komentari
0