Od početka iduće godine svi obrtnici koji odlaze u starosnu mirovinu moći se i dalje baviti svojim poslom. Kako je podsjetila Hrvatska obrtnička komora, obrtnicima je prvi put omogućeno da nakon što navrše 65 godina koriste isplatu polovice iznosa mirovine, a da pritom ne prekidaju obavljanje obrta.
Do sada su, međutim, ako su željeli registrirati obrt i nakon 65. godine, morali mirovinu staviti u mirovanje. Iz HOK-a ističu da su godinama "dosljedno i argumentirano" zagovarali pravo obrtnika na nastavak rada u obrtu uz primanje mirovine, a za sada su izborili za polovicu iznosa.
Prilikom posljednjih zakonskih izmjena HOK se zalagao za isplatu punog iznosa mirovine uz obavljanje obrtničke djelatnosti. S isplatom samo 50 posto mirovine, smatraju da su obrtnici umirovljenici i dalje u nepovoljnom položaju. Stoga vjeruju da će se u idućem razdoblju pronaći rješenje i za taj njihov zahtjev. Argument im je da se nastavkom obavljanja obrtničke djelatnosti u mirovini nastavlja i s daljnjim plaćanjima poreznih obveza, što istovremeno znači podizanje životnog standarda umirovljenika.
Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil ističe da za njih to nije samo administrativno pitanje nego i snažan poticaj očuvanju obrtništva i prijenosu znanja na mlađe generacije.
"Priznavanjem ovog prava šalje se važna poruka, da iskustvo, rad i doprinos obrtnika vrijede i nakon formalnog odlaska u mirovinu", rekao je Kratohvil.
U Zakonu koji je Sabor usvojio u lipnju stoji da mogućnost stjecanja prava na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža imaju obrtnici i osobe koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, osiguranici u statusu roditelja njegovatelja i njegovatelja prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelji te osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima uz korištenje pola iznosa mirovine bez prestanka obavljanja djelatnosti koja je osnova obveznog osiguranja.
Od 1. siječnja mogućnost da rade "dulje od polovice punog radnog vremena", što je bilo moguće do sada, te primaju polovicu mirovine, obuhvaća sve korisnike "starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine s navršenih 65 godina života". Na nju mogu računati i korisnici mirovine ostvarene prema posebnom propisu, ako je to za korisnika povoljnije.
To podrazumijeva da mogu raditi puno radno vrijeme i primati pola mirovine, uz obvezu plaćanja osiguranja.
Mogućnost rada i istovremene isplate mirovine proširena je na korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad te na korisnike invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, koji se zaposle na manje od tri i pol sata dnevno. Omogućen je rad do tri i pol sata dnevno i korisnicima obiteljske mirovine koji su to pravo ostvarili na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad. Ovu mogućnost imaju i korisnici mirovine ostvarene prema posebnom propisu, ako je to za korisnika povoljnije.
Kako će ove zakonske izmjene utjecati na tržište rada, pokazat će praksa, ali očekivanja su da će interesa biti među umirovljenicima koji žele nastaviti raditi i popraviti svoju financijsku situaciju. Ponuđenu opciju mogao bi koristiti i veći broj poslodavca kojima su i dalje potrebni kvalificirani radnici.
Proteklih godina, s rastom potražnje za radnom snagom, povećan je i interes umirovljenika da se ponovno angažiraju na tržištu rada. Prema posljednjim informacijama HZMO-a, trenutačno je gotovo 38 tisuća zaposlenih umirovljenika, koji sa stranim radnicima čine oko 10 posto radne snage. U prvoj godini primjene zakona HZMO očekuje da će se zaposliti još oko 8800 umirovljenika.
Komentari
0