Na početku današnje sjednice Vlade premijer Andrej Plenković poručio je da će Vlada udovoljiti zahtjevima sindikata, odnosno prihvatiti u cijelosti prijedlog mirovinske inicijative '67 je previše'. Uz to, Vlada će Hrvatskom saboru uputiti prijedlog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju prema točnim zahtjevima sindikalne inicijative.
No, na kakve je sve promjene ovim premjer Plenković zapravo pristao.
Prije svega, glavni zahtjev Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Matica hrvatskih sindikata (MHS) je vraćanje dobi za odlazak u mirovinu na 65 godina starosti.
Time bi se i prijelazno razdoblje za stjecanje prava na starosnu mirovinu sa 65 godina za žene produljilo do 2029. godine. Naime, prema aktualnom zakonu, izjednačavanje žena s muškarcima za odlazak u mirovinu sa 65 godina završava s krajem 2026 godine. Nakon toga kreće prijelazno razdoblje u kojem se i ženama i muškarcima podiže dob umirovljenja kako bi od 2033. svi u starosnu mirovinu odlazili sa 67 godina.
Osim toga, sindikati traže i blaže kažnjavanje radnika koji odlaze u prijevremenu mirovinu. Preciznije, traže smanjenje postotka trajnog smanjenja mirovine s 0,3 na 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. To znači da bi radniku koji u mirovinu ode pet godina prije no što ostvari uvjete za punu starosnu mirovinu, mirovina trajno bila umanjena za 12 posto, umjesto sadašnjih 18 posto.
Inicijativa „67 je previše“ između ostalog traži i drugačije reguliranje dugogodišnjeg osiguranika koji ostvaruje pravo na punu mirovinu bez penalizacije. Sada to može ostvariti osoba koja navrši 60 godina i 41 godinu staža u efektivnom trajanju, a Vlada od 2027. godine starosnu dob dugogodišnjeg osiguranika diže za jednu godinu. Sindikalni zahtjev je zadržavanje sadašnjeg rješenja.
Poslodavci: 'Upitna korist od popuštanja sindikatima'
Hrvatska udruga poslodavaca u četvrtak je istaknula kako je upitno koliko je odustajanje od podizanja dobne granice za umirovljenje dugoročno korisno za građane i buduće umirovljenike, dok je za Hrvatsku gospodarsku komoru važan ostanak na poslu do 65. godine i demotiviranje odlaska u prijevremenu mirovinu.
“Sindikat je prikupljanjem potpisa za organizaciju referenduma o dobnoj granici odlaska u mirovinu ostvario za sebe kratkoročnu dobit, ali je vrlo upitno i diskutabilno koliko je odustajanje od podizanje dobne granice dugoročno od koristi za građane i buduće umirovljenike", istaknuli su u HUP-u komentirajući današnju najavu Vlade o prihvaćanju prijedloga inicijative "67 je previše".
"Oni koji inzistiraju na neodrživim rješenjima i nisu spremni za otvoreni dijalog, moraju biti svjesni svoje odgovornosti za budućnost hrvatskih građana i posljedice takvog ponašanja“, ističe se u komentaru HUP-a.
Poslodavci upozoravaju da je mirovinski sustav u dijelu međugeneracijske solidarnosti suočen s velikim izazovima zbog negativnih demografskih i gospodarskih trendova.
Kako bi se osigurala održivost tog sustava, mora se nastaviti konstruktivan i sveobuhvatan dijalog svih sudionika, dodaju.
HGK: Važno je raditi do 65
U Hrvatskoj gospodarskoj komori očekuju da će se odgovarajućim mjerama unaprijediti tržište rada, s posebnim naglaskom na poticanje što ranijeg ulaska mladih u svijet rada i za ostanak na tržištu rada do 65. godine.
Navode da je prosječni životni vijek u Hrvatskoj jedan od najnižih u Europi i njegovo produženje vide kao glavni cilj državne politike. "Taj se cilj može ostvariti ne samo pomicanjem dobne granice, već prvenstveno u našem slučaju demotiviranjem i smanjivanjem prijevremenog odlaska u mirovinu. Veliki korak naprijed i rješenje većeg dijela trenutnih problema je osigurati ostanak mladih u državi, uz odgovarajući posao, kao i ostanak na poslu do 65. godine", istaknuli su iz HGK.
Vlada je u četvrtak odlučila u cijelosti prihvatiti zahtjeve inicijative "67 je previše" o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju i vraćanju granice za starosnu mirovinu sa 67 na 65 godina.
Premijer Andrej Plenković rekao je da će Vlada, uz prijedlog o izmjenama Zakona o obaveznom mirovinskom osiguranju, poštujući volju građana predložiti i promjene Zakona o radu i drugih zakona koji uređuju radnopravni status za pojedine kategorije, tako da oni koji žele mogu raditi i nakon 65. godine.