Počela je druga konferencija “Food Waste - Hrana bez otpada” koju Jutarnji list organizira u suradnji s METRO-om i Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva - kako bi skrenula pozornost na ovu izrazito važnu temu. U Hrvatskoj se godišnje baci više od 280 tisuća tona hrane, a Europska unija do 2030. želi prepoloviti tu količinu. Konferencija je zbog toga u zagrebačkom hotelu Esplanade okupila sve ključne dionike - proizvođače, prerađivače, trgovce, ugostitelje, institucije, inovatore i građane - kako bi razmijenili ideje i raspravili o tome kako izgraditi učinkovitiji, pravedniji i održiviji prehrambeni sustav.
Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, podsjetio je da je ovo tema koja zahtijeva zajednički angažman svih institucija, ali i građana.
- Iako je Hrvatska ispod prosjeka Europske unije po količini bačene hrane, i dalje ima prostora za poboljšanje. Na nama je da dokažemo da se hrana cijeni i koristi s pažnjom. Gradimo društvo u kojem je bacanje hrane iznimka, a ne pravilo - poručio je Ogurlić.
Tomislav Smolčec, predsjednik Uprave tvrtke METRO Hrvatska, u svom je pozdravnom govoru istaknuo da METRO ovu temu shvaća vrlo ozbiljno pa su stvorili strategiju smanjenja viškova na globalnoj razini.
- To uključuje i dinamične modele cijena kako bismo potaknuli kupnju proizvoda pred istekom roka trajanja te suradnju s bankama hrane. Ponosni smo što i u Hrvatskoj surađujemo s bankom hrane te što više od 20 godina partnerstva s HORECA sektorom možemo iskoristiti za pozitivan utjecaj. Ako uspijemo spojiti znanje, donacije i partnersku suradnju, Hrvatska može biti primjer kako se hrana čuva - rekao je predsjednik Uprave tvrtke METRO Hrvatska.
Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, naglasio je kako je bacanje hrane štetno za gospodarstvo i okoliš, ali je prije svega etički problem pa je sve okupljene pozvao da zajedno promišljaju kako promijeniti taj trend.
- Svaki kilogram bačene hrane je problem i moramo inzistirati na promjenama: osobno, kroz edukacije i kroz informiranje potrošača. Ministarstvo poljoprivrede može reći da je zadovoljno rezultatima nakon što smo uložili sredstva u banke hrane i posrednike - rekao je Tušek.
Sanja Kolarić Kravar, načelnica Sektora za kvalitetu hrane u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u svojoj je prezentaciji istaknula da se u svijetu baci oko trećina ukupno proizvedene hrane, a samo u Europskoj uniji godišnje nastane oko 59 milijuna tona otpada od hrane, što se povezuje s gubitkom od 132 milijarde eura. Pri tome je studija Europske komisije pokazala da gotovo 10 posto od ukupno bačene hrane nastaje zbog toga što potrošači ne razumiju oznake upotrijebiti do i najbolje upotrijebiti do. Najviše hrane baci se u kućanstvima (76 posto), a prema podacima iz 2020., hrvatski građanin u prosjeku godišnje baci 71 kilogram hrane (26 kilograma je jestivi dio).
Zbog toga je donesen Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2028. godine. Cilj mu je do 2028. otpad od hrane smanjiti za 30 posto kroz smanjenje otpada po stanovniku, ali i smanjivanje gubitaka duž cijelog lanca proizvodnje i opskrbe.
- Najznačajnije mjere su unaprjeđenje sustava doniranja hrane, promicanje društvene odgovornosti prehrambenog sektora, informiranje potrošača, određivanje količine bačene hrane da možemo mjeriti napredak, ali i ulaganje u istraživački rad i inovativna rješenja koja doprinose smanjenju količine bačene hrane - istaknula je Sanja Kolarić Kravar.
Osim toga, u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti nalazi se i mjera unaprjeđenja sustava doniranja hrane što uključuje infrastrukturno opremanje banke hrane i posrednika u lancu doniranja, digitalizaciju sustava, sklapanje dobrovoljnih sporazuma za sprječavanje otpada od hrane i edukativne kampanje. Za tu je svrhu osigurano 4,2 milijuna eura.
Sanja Kolarić Kravar je podsjetila da je Ministarstvo kroz dva javna poziva dodijelilo 3,2 milijuna eura potpore - za devet banaka hrane te 93 posrednika u lancu doniranja hrane. Ranije je stvorena i platforma e-doniranje, koja je preteča banke hrane, koja povezuje donatore i posrednike te olakšava i ubrzava preraspodjelu viškova hrane. Zahvaljujući njoj je od 2019. godine spašeno više od 1.500 tona hrane. Kolarić Kravar je pozvala nove dionike da se uključe u dobrovoljni sporazum Zajedno protiv otpada od hrane koji je do sada okupio 39 potpisnika sa zajedničkim ciljem - smanjiti količinu bačene, a povećati količinu donirane hrane.
Osim navedenog, podsjetila je da je unaprijeđen i zakonodavni okvir za doniranje hrane, objavljen Vodič za doniranje hrane te izrađene Smjernice za doniranje hrane u odnosu a rokove trajanja. Održane su i radionice za donatore i posrednike u lancu doniranja hrane, a javnosti su dostupni i Vodič za označavanje rokova trajanja na hrani te sektorski vodiči. Tu je i važan novitet.
- U petak su objavljene Izmjene Direktive o otpadu gdje su po prvi put uvedeni obvezni ciljevi za države članice Europske unije u smanjenju nastanka otpada od hrane do 2030. godine – najmanje 10 posto u preradi i proizvodnji te najmanje 30 posto po stanovniku u maloprodaji i potrošnji. Nadamo se da će to znatno unaprijediti smanjenje otpada od hrane, svi se moramo uključiti, a čeka nas i izmjena zakonodavnog okvira do kraja 2027. - rekla je Sanja Kolarić Kravar.
Čak 71 posto građana baca hranu, od čega 49 posto redovito
Sanja Fresl, voditeljica odjela vlastite robne marke i održivog razvoja u METRO-u Hrvatska, predstavila je planove i primjere dobre prakse ove veleprodajne kompanije.
METRO je 2021. krenuo s razinom otpada od hrane od 50 milijuna kilograma. Cilj je do 2030. smanjiti tu količinu za 30%, odnosno za 15 milijuna kilograma, čime bi se dosegnula ciljna razina od 35 milijuna kilograma. Samo u posljednjih godinu dana kompanija je donirala hranu u vrijednosti od 2,07 milijuna eura.
Kako bi to postigla, kompanija provodi čitav niz mjera: optimizaciju procesa naručivanja i upravljanja zalihama, strogu kontrolu rokova trajanja, provjeru kvalitete te snižavanje cijena proizvoda koji su pred istekom roka. Dodatno, kroz stalnu edukaciju djelatnika i partnera METRO potiče odgovorno postupanje s hranom i smanjenje gubitaka.
- Ako upravljate podacima, znat ćete i kako bolje upravljati otpadom - naglasila je Fresl.
METRO-ova strategija uključuje i rad s kupcima u HoReCa sektoru. Naglasak je na održivom poslovanju restorana i hotela: od nabave lokalnih i sezonskih namirnica te organskih proizvoda, do smanjenja potrošnje vode i energije. U segmentu gospodarenja otpadom, Fresl je istaknula važnost reciklaže i kompostiranja kao prakse koja se sve više primjenjuje.
- Otpad ne mora završiti na otpadu - poručila je Fresl, dodajući da METRO želi biti partner kupcima i institucijama u izgradnji održivog sustava hrane – gdje se gubici minimaliziraju, a vrijednost resursa povećava.
- U posljednjih godinu dana METRO je donirao hranu u vrijednosti od 2,07 milijuna eura. Time kompanija potvrđuje da smanjenje otpada od hrane povezuje s konkretnom podrškom zajednici - zaključila je Fresl.
Na konferenciji posvećenoj otpadu od hrane predstavljeni su rezultati istraživanja, koji pokazuju da svijest građana o ovoj temi raste, ali da je problem i dalje ozbiljan. Rezultate istraživanja o potrošačkim navikama i percepciji utjecaja otpada od hrane na klimatske promjene predstavila je Gordana Vujević Hećimović iz agencije Improve.
Čak 66 posto građana istaknulo je da ih zabrinjava bacanje hrane, a 83 posto povezuje taj problem s klimatskim promjenama. Ipak, više od milijun ljudi u Hrvatskoj još uvijek redovito baca hranu. U usporedbi s 2023., broj građana koji to čine smanjen je za 14 postotnih bodova, ali 40 posto ispitanika priznaje da hranu baca nekoliko puta mjesečno ili češće.
Najčešće se bacaju pripremljena jela i kruh, dok su među mliječnim proizvodima na vrhu jogurti i kiselo vrhnje. Kada je riječ o mliječnim proizvodima, građani najčešće bacaju jogurte i kiselo vrhnje, a ukupno 12 posto ispitanika navelo je mlijeko i mliječne proizvode kao kategoriju koja najčešće završi u otpadu. Poseban problem predstavlja nerazumijevanje oznaka na pakiranjima: samo 4 posto građana u potpunosti razlikuje “upotrijebiti do” od “najbolje upotrijebiti do”, dok 56 posto djelomično razumije tu razliku.
Većina problem bacanja hrane gleda prvenstveno kao etički, a tek onda kao ekološki izazov. Najviše bacaju pripadnici generacije Z, a najviše se to čini u Zagrebu. Njih čak 71 posto baca hranu, od čega 49 posto redovito.
Istraživanje također pokazuje generacijske razlike u informiranju: mladi se žele educirati putem društvenih mreža, dok stariji prednost daju televiziji i radiju. Građani smatraju da je edukacija u školama najučinkovitiji način smanjenja bacanja hrane.
Problem je i s percepcijom. Dvije trećine građana (66 posto) tvrdi da uopće ne baca hranu ili da je riječ o manje od 250 grama tjedno, a prosječna objektivna količina otpada po kućanstvu iznosi 227 grama. Iako 67 posto građana zna da lokalni proizvodi imaju manji ugljični otisak, samo 22 posto njih aktivno bira takve proizvode upravo zbog manjeg utjecaja na klimu.
Zaključak prezentacije bio je jasan: bacanje hrane nije samo financijski gubitak, već i snažan udar na okoliš, pa odgovornost snose svi; od kućanstava do institucija.
U sklopu konferencije održala su se i dva okrugla stola, sve detalje možete pročitati na linkovima:
Hrana koja više nije pogodna za konzumaciju ne mora nužno završiti kao gubitak, već se može pretvoriti u resurs
Na konferenciji Jutarnjeg lista posvećenoj problematici otpada od hrane, prof. dr. sc. Sandra Budžaki s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku naglasila je kako se hrana koja ne završi na tanjuru ne smije promatrati samo kao gubitak, nego i kao vrijedan resurs.
U predavanju pod naslovom “Od otpada do resursa: što kad hrana ne završi na tanjuru?” Budžaki je istaknula da se otpad može spriječiti kroz cijeli lanac vrijednosti hrane – od proizvodnje do potrošnje. Rješenja uključuju bolje planiranje kako bi se izbjegli viškovi, doniranje hrane koja je još prikladna za konzumaciju te preraspodjelu putem banaka hrane i humanitarnih organizacija.
- Bacanje hrane uzrokuje gubitak energije i rada utrošenih za njezinu proizvodnju kao i prirodnih resursa – za proizvodnju hrane koristi se 25% cjelokupne naseljive površine, 70% zaliha pitke vode i dovodi do 80% ukupnog krčenja šuma - upozorila je profesorica.
Za hranu koja više nije pogodna za ljudsku prehranu, postoje održivi načini iskorištavanja: kao stočna hrana, za proizvodnju komposta i bioplina, pa sve do stvaranja novih proizvoda više dodane vrijednosti. Primjeri uključuju dodatke prehrani, kozmetiku, bioaktivne sastojke, biopolimere ili inovativne građevinske materijale. Taj proces Budžaki opisuje pojmom upcycling – pretvaranje otpada u funkcionalne i inovativne proizvode koji nadilaze svoju prvotnu namjenu.
Sandra Budžaki je naglasila kako hrana koja više nije pogodna za konzumaciju ne mora nužno završiti kao gubitak, već se može pretvoriti u resurs. Proces tzv. upcyclinga omogućuje da se otpad od hrane preradi u nove, funkcionalne i inovativne proizvode s višom dodanom vrijednošću. Primjeri uključuju dodatke prehrani i kozmetiku.
Profesorica je spomenula i proizvodnju biopolimera, koji se koriste kao alternativa plastici, te razvoj građevinskih materijala od nusproizvoda prehrambene industrije.
Naglasila je kako ovakav pristup ne samo da smanjuje količinu otpada nego otvara i prostor za inovacije u različitim sektorima – od farmaceutike i kemijske industrije do graditeljstva i održivog dizajna. Upcycling tako pretvara otpad u resurs koji stvara dodatnu vrijednost i gradi temelje kružnog gospodarstva.
Takva praksa, istaknula je Budžaki, ne samo da smanjuje količinu otpada, već otvara i prostor za razvoj novih tržišta i održivijih poslovnih modela.
Zaključila je kako otpad nije problem, nego prilika, te da bi takav pristup trebao postati temelj novog razmišljanja o hrani i održivosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....