Optimizacija procesa, edukacija građana i suradnja svih aktera ključni su za smanjivanje količine bačene hrane, a doniranje hrane je korak u dobrom smjeru, zaključak je panel-rasprave koja se održala u sklopu druge konferencije "Food Waste - Hrana bez otpada” koju je Jutarnji list organizirao u suradnji s METRO-om i Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, kako bi skrenuo pozornost na ovu izrazito važnu temu.
Konferencija ‘Food Waste - Hrana bez otpada‘: ‘Najviše bacaju pripadnici generacije Z‘
- Moramo se fokusirati na male i srednje tvrtke jer je tamo svijest manja - rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede. Promjene, prvenstveno ukidanje PDV-a na doniranu hranu, donijele su poboljšanja.
- Pitanje je samo još jačeg opremanja banaka hrane i dodatne inicijative, posebno u južnijim županijama u kojima do sada nije bilo previše interesa - zaključio je Zdravko Tušek.
Vlatko Zovko, direktor nabave i ponude za svu prehranu u tvrtki Metro Hrvatska, objasnio je da je važna edukacija svih zaposlenika u lancu opskrbe te optimizacija i ubrzavanje logistike kako bi se smanjili troškovi, količina ispušnih plinova, a rokovi trajanja proizvoda ostali što dulji. Treći važan faktor je optimizacija asortimana, a Metro je i veliki donator hrane.
- U budućnosti se želimo još više povezati s bankama hrane i opskrbiti ih vozilima koja mogu prevoziti i namirnice poput mesa - rekao je Zovko.
Elena Wolsperger Dolezil, direktorica društveno odgovornog poslovanja i korporativnih komunikacija, kaže da su u Dukatu tijekom deset godina, u kojima optimiziraju procese i doniraju hranu, primijetili kako mladi u Hrvatskoj nisu dovoljno informirani o ovom pitanju.
- Zbog toga želimo biti inovativniji po pitanju komunikacijskih kanala, formata i poruka kako bismo doprijeti do njih. Svakako je važno da se u obrazovnom sustavu više pažnje posveti problemu bacanja hrane - rekla je Elena Wolsperger Dolezil. Na panelu je iznijela i prijedlog da se kroz zakonodavni okvir onemogući ili barem oteža bacanje hrane u velikim sustavima, što su neke članice Unije već uvele.
Helena Radić Bosanac, voditeljica korporativnih poslova kompanije Nestlé za Hrvatsku, Sloveniju te BiH, govorila je o njihovom standardiziranom sustavu doniranja hrane koja se ne stigne prodati. U 2024. je doveo do smanjenja količine uništene hrane za 60 posto u odnosu na 2023.
- Da bismo to postigli morali smo se interno organizirati, doći do kolega kojima to nije primaran posao i razviti svijest kod njih kako bi na vrijeme primijetili da se nešto neće prodati - objasnila je Helena Radić Bosanac.
Dražen Knežević, direktor HAPIH Centra za sigurnost hrane, podsjetio da su izdane smjernice za doniranje hrane s obzirom na rokove trajanja jer je sav trud uzaludan ako ta hrana na kraju ima štetne posljedice za zdravlje. S obzirom na to da smo po količini bačene hrane po stanovniku ispod europskog prosjeka, a po postotku koji se baca u domaćinstvu značajno iznad, Knežević naglašava kako edukacija mora biti usmjerena prvenstveno na potrošače.
-Edukacija mora biti konstanta od dječje dobi. Mora postojati svijest o potrebi čuvanja hrane, što je ujedno pitanje i nacionalne sigurnosti i samodostatnosti - rekao je Knežević.
Vesna Cetin Krnjević iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, osvrnula se na to da je u 2023. u 25 promatranih hotela bačeno 293 tisuće kilograma hrane, a godinu kasnije 263 tisuće kilograma. Mjerenje i analiziranje gdje nastaje najviše viškova primjenjivo je i u ugostiteljstvu i u kućanstvu te donosi značajne financijske uštede.
- Na tome treba raditi sustavno, ali i svatko može krenuti od sebe i smanjiti količinu bačene hrane i djelovati primjerice na svoju djecu - zaključila je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....