Investitori ozbiljno preispituju buduća ulaganja u Japan, koji je dosad bio na glasu kao izrazito fiskalno stabilna država.
Potražnja za japanskim državnim obveznicama, s rokom dospijeća od 40 godina, ovog je tjedna pala na najnižu razinu od srpnja prošle godine, što je dodatno uznemirilo investitore. Strahuju kako će doći do gubitka povjerenja u dugoročne obveznice japanske vlade. Sličan problem dogodio se prošlog tjedna, kada je aukcija 20-godišnjih obveznica završila katastrofalno, kao najlošija još od 2012.
Investitori tako masovno prodaju ili izbjegavaju kupnju novih dionica, očito zabrinuti za budućnost japanskih javnih financija.
Zato se u javnosti i na društvenim mrežama poput platformi X (bivši Twitter) i YouTube, pojavio narativ kako bi kriza japanskih obveznica mogla pokrenuti globalnu dužničku krizu. Quartz, američki digitalni medij koji se fokusira na globalne poslovne vijesti, ekonomiju i tehnologiju tim povodom piše kako bi tržišni problemi s kojima se Japan trenutno suočava mogli biti upozorenje za druge visoko zadužene zemlje, uključujući SAD.
PROČITAJTE VIŠE Cijeli svijet gleda u Japan: U dva tjedna povučene milijarde
Prošli tjedan američka su tržišta uzdrmala slaba potražnja za američkim državnim obveznicama, kao i novi Trumpov prijedlog poreznih rezova koji bi značajno povećao proračunski deficit, što je podiglo prinose na 30-godišnje američke obveznice iznad 5 posto, a prinose na 10-godišnje obveznice iznad 4,5 posto.
Iako su se prinosi od tada malo spustili, tržište je i dalje ostalo preplavljeno prevelikom ponudom obveznica za koje nema dovoljno zainteresiranih kupaca.
Ako investitori izgube povjerenje u ekonomske izglede države ili u njezinu sposobnost vraćanja dugova, zahtijevaju višu kamatu kako bi kompenzirali taj povećani rizik. Upravo je to ono što se zbiva na Dalekom istoku. Prinosi na japanske obveznice od 30 i 40 godina naglo su skočili na rekordne razine od 3,2, odnosno 3,5 posto, što je neobično visoko za Japan gdje su desetljećima prinosi bili blizu nule zbog dugogodišnje politike niskih kamata japanske središnje banke (BOJ).
Istodobno, potražnja za tim obveznicama dramatično opada. Investitori, uključujući osiguravajuće kuće, banke i fondove, boje se rizika dugoročnog japanskog duga. Aukcije tih obveznica propadaju jer nema dovoljno zainteresiranih kupaca, unatoč tome što ih država pokušava prodati nudeći višu kamatu.
Veliki institucionalni investitori poput japanskih osiguravatelja tradicionalno ulažu u dugoročne državne obveznice jer se smatraju sigurnima. No, nedavno su četiri najveće japanske životne osiguravajuće tvrtke pretrpjele ogromne gubitke od čak 60 milijardi dolara. Primjerice, Nippon Life sam je zabilježio 25 milijardi dolara gubitaka. To se događa jer se vrijednost postojećih obveznica smanjuje kad kamate rastu.
PROČITAJTE VIŠE Ekonomski krah usred velike ofenzive Pjongjanga i Pekinga
Uloga visokog javnog duga
Japan, do prošle godine treća ekonomska sila svijeta, država je s jednim od najviših javnih dugova na svijetu, koji čini čak 260 posto BDP-a. Da bi upravljala tim dugom, japanska središnja banka već je kupila više od polovice svih japanskih državnih obveznica. Međutim, Banka Japana više ne želi nastaviti neograničeno kupovati obveznice, što znači da država mora tražiti druge kupce na otvorenom tržištu, a upravo tu nastaje problem: tržište postaje skeptično i ne želi kupovati japanske dugoročne obveznice.
Istodobno, japanska ekonomija suočena je s teškom situacijom – raste inflacija, plaće stagniraju ili realno padaju, a gospodarski rast se usporava. Analitičari i ulagači zbog svega navedenog sve više sumnjaju u dugoročnu održivost japanske ekonomije i sposobnost države da odgovorno upravlja svojim ogromnim dugom, zaključuje Quartz.
Komentari
0