Toplinski val od lipnja do srpnja izazvao je stres u europskim elektroenergetskim sustavima, povećavajući potražnju za električnom energijom i udvostručujući dnevne cijene energije, utvrdila je energetska ‘think-tank‘ organizacija Ember s sjedištem u Londonu.
"Ovogodišnji toplinski val povećao je dnevnu potražnju za električnom energijom do 14 posto. U kombinaciji s prekidima rada termoelektrana, to je dovelo do dva do tri puta veće prosječne dnevne cijene energije. Tijekom najtoplijih dana, razlike u cijenama električne energije premašile su 400 eura za megavatsat", navodi se u izvješću Embera koji zasluge za uspješno nošenje s udarom na elektroenergetski sustav Starog kontinenta pripisuje sunčanim elektranama.
Naime, prema istome izvoru, u lipnju ove godine proizvodnja europskih solarnih elektrana dosegla je rekordnu razinu od 45 teravatsati, prebacivši za 22 posto proizvodnju iz lipnja 2024..
- U vršnim danima toplinskog vala, solarna energija isporučila je do 50 gigavata energije samo u Njemačkoj, generirajući između 33 i 39 posto njemačke električne energije. Njemačka ima 14 gigavata baterijskih kapaciteta za pohranu i deset gigavata pumpno-akumulacijskih hidroelektrana, što je pomoglo u pohranjivanju dijela solarne energije za korištenje kada sunce zađe - napominje Ember.
Portugalski rekord
Najveći utjecaj na povećanje potrošnje električne energije, prema podacima britanskog ‘think-tanka‘, imalo je korištenje klima-uređaja u uvjetima visokih temperatura koje su, prema istome izvoru, kulminirale između 28. lipnja i 2. srpnja s vršnim dnevnim temperaturama koje su u prosjeku za cijelu zemlju dosegle 35 Celzija u Njemačkoj i Španjolskoj, s lokalnim maksimumima većim od 40 stupnjeva poput Portugala gdje je zabilježena temperatura od 46,6.
"Povećana potražnja dovela je do dramatičnog porasta cijena električne energije. Tijekom toplinskog vala 24. lipnja prosječne dnevne cijene porasle su za 15 posto u Španjolskoj, 106 posto u Poljskoj, 108 posto u Francuskoj i 175 posto u Njemačkoj, gdje su se gotovo utrostručile. Tijekom vršnih večernjih sati 1. srpnja cijene su dosegle preko 400 eura za megavtsat u Njemačkoj i preko 470 eura za megavatsat u Poljskoj", izračunao je Ember.
U dijelu spomenutog izvješća posvećenog problemima koje je toplinski val napravio elektroenergetskim sustavima kao jedini ‘blackout‘ navodi se prekid opskrbe u Italiji od 1. srpnja, jer se kolaps elektroenergetskog sustava u Češkoj dogodio 4. srpnja, nakon zaključenja izvješća. Talijanski ‘blackout‘ izazvali su pregrijani kabeli na mreži u Bergamu, Firenci i u dijelovima Catanije na Siciliji. Drugi najveći udar visokih temperatura na elektroenergetski sistem u Europi predstavljaju iskapčanja iz mreže termoelektrana i nuklearki.
"S porastom temperature zraka i vode hlađenje termoelektrana postaje izazovnije. U Poljskoj su dugogodišnje zabrinutosti oko hlađenja termoelektrana na ugljen dovele do nekoliko sanacijskih mjera u posljednjih nekoliko godina. Kako bi se dodatno ojačala otpornost mreže, na vrhuncu toplinskog vala 2. srpnja, vlada je zajedno s operatorom mreže PSE predložila paket mjera protiv nestanka struje", navodi Ember.
Hrvatska iznimka
U Hrvatskoj, kako doznajemo u HEP-u koji upravlja najvažnijim elektranama u zemlji, opskrbom i distribucijom struje te dijelom prijenosne mreže, nisu zabilježeni poremećaji kakve Ember biježi u spomenutim europskim zemljama.
- U lipnju i srpnju nisu zabilježeni značajniji poremećaji u hrvatskom elektroenergetskom sustavu. Na elektranama su obavljeni redoviti remonti kako bi bile spremne za moguće operativne izazove s kojima se sve češće i intenzivnije suočavamo u praksi - poručeno nam je iz HEP-a. Iako se i u Hrvatskoj zbog toplinskog vala bilježi rast potrošnje električne energije, on je daleko manji nego od europskog prosjeka koji je utvrdio Ember.
- U lipnju ove godine ostvarena je 0,9 posto veća potrošnja električne energije u odnosu na 2024. Povećanje je zabilježeno i u dosadašnjem dijelu srpnja - navode u HEP-u. Na pitanje jesu li posegnuli za obimnijim uvozom električne energije kako bi odgovorili na očekivanu veću potrošnju za ljetnih mjeseci, u državnoj elektroprivredi kažu da ‘nabavljaju dodatne količine energije na tržištu kako bi u svakom trenutku bili zadovoljeni kriterij sigurnosti kao i postojanje potrebne rezerve u elektroenergetskom sustavu‘.
- Nabava električne energije obavlja se na temelju više razrađenih scenarija upravljanja portfeljem kako bi se disperzirao količinski i cjenovni rizik - napominju u HEP-u koji upravlja i hrvatskim udjelom u Nuklearnoj elektrani Krško (NEK). Prema izvješćima NEK-a, toplinski val nije izazvao poremećaje u radu elektrane kakvi su, primjerice, zabilježeni u Francuskoj.
Hrvati plaćaju upola nižu cijenu struje od prosjeka Europske unije, evo u čemu je tajna
Milijarde eura štete
Ember, naime, raspolaže s podatkom da je samo jedno od 18 francuskih nuklearki nesmetano radilo za vrijeme toplinskog udara, sva druga su, ističe se u izvješću, doživjela neku vrstu smanjenja kapaciteta.
"Elektrane uz rijeke Garonne, Loire i Rhône najviše su pogođene, primjerice elektrana Golfech morala se potpuno zatvoriti. Budući da su višestruka smanjenja proizvodnje bila povezana s planiranim održavanjem, toplinski val utjecao je na do 15 posto francuskih nuklearnih kapaciteta", procjenjuje britanski ‘think-tank‘.
Budući da se s ubrzanjem klimatskih promjena očekuje povećanje učestalosti toplinskih valova, Ember europskim operatorima mreža savjetuje još jače povezivanje i suradnju na upravljanju proizvodnjom i na usmjeravanju potrošnje. Manje je, primjerice, poznato da probleme u elektroenergetskim sustavima može izazvati i prevelika proizvodnja u odnosu na potrošnju, što dovodi do tzv. negativnih cijena na burzama i financijskih gubitaka proizvođača.
"Utjecaji ekstremnih vremenskih događaja na europske elektroenergetske sustave procjenjuju se na milijarde eura tijekom sljedećeg desetljeća, a samo u 2023. na 45 milijardi eura za šire europsko gospodarstvo, prema Europskoj agenciji za okoliš", napominje Ember.
Iz spomenutog izvješća proizlazi da problem europske opskrbe električnom energijom za vrijeme velikih vrućina predstavlja i rad klima-uređaja kada sunce zađe, što bi se, predlaže Ember, moglo spriječiti različitim tarifama cijene struje za razdoblja kada je hlađenje neophodno i kada se može i bez jake ‘klime‘.
Komentari
0