Ovotjedni apel Instituta za javne financije (IJF) Vladi za ukidanjem postojećeg načina ograničavanja cijena energije za kućanstva zbog njegove neusklađenosti s drugim politikama države i neodrživosti se, između ostalog, temelji i na izračunu Eurostata da Hrvatska ima jednu od najnižih cijena električne energije za kućanstva u Europskoj uniji, od 14 centa za kilovatsat.
Za usporedbu, prema istome izvoru, prosječna cijena kilovatsata struje u Europskoj uniji je 28 centa, a u "gospodarskoj lokomotivi Europe" Njemačkoj, primjerice, 39 centa za kilovatsat. Od Hrvatske niže cijene struje za kućanstva unutar EU imaju samo Bugarska, Malta i Mađarska.
Iako se spomenuti izračun Eurostata odnosi na prvu polovinu prošle godine, što može upućivati na sezonalnost i(li) privremeno stanje, domaće niske cijene struje u odnosu na veliku većinu ostatka EU trebale bi, prema ocjeni energetskog stručnjaka Ivice Jakića, potrajati.
- Prije svega, treba razlikovati tzv. baznu cijene i ukupnu cijenu električne energije. Hrvatska ima nižu baznu cijenu električne energije od velike većine drugih članica Europske unije zbog povoljnog energetskog miksa u kojem dominiraju hidroelektrane, a značajan utjecaj ima i struja iz Krškog - pojašnjava Jakić. Kod domaće bazne cijene struje, dodaje naš sugovornik, moglo bi doći do promjena zbog sve većeg broja sunčanih elektrana koje se priključuju na mrežu.
- Kod očekivane promjene energetskog miksa u korist većeg udjela obnovljivaca, treba imati na umu da se električna energija i izvozi iz Hrvatske te bi jedan dio proizvodnje iz solara mogao ići u izvoz ako je cijena, primjerice, u Austriji ili Sloveniji viša. S druge strane, mi smo i dalje značajan uvoznik električne energije, oko 40 posto godišnjih potreba zadovoljavamo s drugih tržišta, pa u procjenama daljnjih kretanja cijena moramo uzeti i obzir cijene koje će se formirati izvan Hrvatske - napominje Jakić.
Niski porezi
Domaća bazna ili cijena struje unutar koje su troškovi proizvodnje, prijenosa i opskrbe iznosi 11 centa za kilovatsat. Od Hrvatske, utvrdio je Eurostat, nižu baznu cijenu imaju samo Mađarska, Bugarska i Poljska. Najviše osnovne cijene imaju Irska, Luksemburg, Austrija, Nizozemska i Njemačka.
- Kada promatramo ukupnu cijenu električne energije za kućanstva, opet dobro stojimo u odnosu na većinu drugih članica EU zbog niskih poreznih opterećenja i subvencija. Tu je, dakako, ključna uloga HEP-a čija poslovna politika na neki način, pod utjecajem Vlade, predstavlja polugu socijalne politike. Takav položaj HEP-a ima svoju cijenu u njegovim poslovnim rezultatima, to nije sporno, ali mislim da je opravdano gledajući cijeli kontekst u kojem se nalazimo kao država i društvo - komentira Ivica Jakić. Dok je u Hrvatskoj PDV na isporuku električne energije 13 posto, taj namet u nekim članicama EU, poput Mađarske, ide i do 27 posto. Porezno opterećenje i subvencije u cijeni električne energije koju, primjerice, plaćaju kućanstva u Njemačkoj, Danskoj, Češkoj ili Italiji sudjeluje tridesetak i više posto. Taj je odnos u Hrvatskoj značajno povoljniji, u cijeni struje za kućanstva na bazne troškove otpada 78 posto, a ostatak na poreze i subvencije.
Dok IJF procjenjuje da nisko porezno opterećenje i obilato subvencioniranje HEP-a nisu održivi na dulji rok, naš sugovornik procjenjuje da će Vlada nastaviti s dosadašnjim uređivanjem energetskog tržišta sve dok okolnosti tako nalažu.
- Ulogu Vlade u ograničavanju cijena električne energije za kućanstva u cjelini vidim kao pozitivnu jer građane se mora zaštititi od cjenovnih šokova i poremećaja na tržištima energije. To rade i druge države i članice EU i takva će se praksa, uvjeren sam, nastaviti sve dok okolnosti to iziskuju - predviđa Ivica Jakić. U prilog njegovoj ocjeni ide dio analize Eurostata u kojem su troškovi električne energije europskih kućanstava stavljeni u odnos s njihovom kupovnom moći. Budući da je Hrvatska na 76 posto prosječne kupovne moći svih stanovnika EU, trošak električne energije za naše građane igra drugačiju ulogu od, primjerice, istovrsnog troška kod građana bogatijih članica Unije.
Stabilizacija cijena
Kada se cijene električne energije promatraju kroz kupovnu moć građana, u odnosu na Hrvatsku struja je, osim u Bugarskoj, Malti i Mađarskoj, jeftinija i u Švedskoj, Finskoj i Luksemburgu. Najskuplju struju u EU, iz ugla kupovne moći, plaćaju u Češkoj i Njemačkoj.
Osporavatelji državnih intervencija na cijene u energetici upozoravaju da je od 2022., kada je zbog ruske invazije na Ukrajinu i posljedičnih šokova na tržištima električnom energijom i plinom, počelo uplitanje vlasti diljem Europe u cijene, u međuvremenu došlo do stabilizacije tržišnih cijena električne energije. Nakon što je na većini važnijih europskih burzi električnom energijom u 2022. u trgovanjima "dan unaprijed" postizana prosječna cijena veća od 250 eura za megavatsat, u prošloj godini cijena se stabilizirala na oko 75 eura megavatsat, što je blizu tržišnih kretanja prije rata u Ukrajini.
- Cijene su se stabilizirale, ali mislim da nas nedavni "blackout" u Španjolskoj opominje da ne možemo gledati samo cijene nego i stabilnost i sigurnost u opskrbi. Tu opet dolazimo do uloge izvršne vlasti koja mora sagledavati širi kontekst u energetici, a ne samo tržišne trendove - upozorava Ivica Jakić.
Unatoč stabilizaciji tržišnih cijena električne energije, u dijelu članica Unije, prema podacima Eurostata, u prvom je polugodištu 2024. došlo do nemalih povećanja cijena za kućanstva u odnosu na prvu polovinu 2023. Najveće povećanje cijena u promatranim razdobljima bilježi se u Irskoj, 36,6 posto, Francuskoj (20,7 posto) i Portugalu od 17,1 posto. U Hrvatskoj je, navodi isti izvor, došlo do međugodišnjeg smanjenja cijena za dva posto.
Komentari (0)
Komentiraj