Ekstremni vremenski uvjeti uzrokovani klimatskim promjenama do sad su uzrokovali brojne kratkoročne, ali nagle poraste cijena hrane diljem svijeta. Britanski krumpir, indijski luk, brazilska kava, španjolsko maslinovo ulje - brojni su primjeri namirnica čije su cijene tijekom proteklih nekoliko godina dostigle rekordne razine, pokazalo je istraživanje koje je provelo Barcelona Supercomputing Center i tako još jednom potvrdilo koliko je prehrambeni sustav ranjiv na okolišne šokove. Ranija istraživanja su ispitivala kako visoke temperature, koje uzrokuju pad prinosa i nestašicu opskrbe, dugoročno potiču opću inflaciju cijena hrane. Ovo se istraživanje fokusiralo na pojedinačne namirnice koje doživljavaju izraženije skokove cijena.
Kada je riječ o Europi, posljednjih su godina najviše narasle cijene maslinovog ulja - tijekom 2022. i 2023. godine za čak 50 posto. Kako je Jutarnji pisao, visoke temperature su u kolovozu 2023. dotukle jug Europe pa su nasadi maslina pretrpjeli velike štete. masline su nastradale u Španjolskoj, najvećom svjetskom proizvođaču maslinovog ulja, Italiji i Grčkoj pa se proizvodnja ulja smanjila za oko 30 posto. Iako su više temperature u zemljama poput Turske dovele do rekordno dobre godine, količina maslina koje se tamo proizvede nije bila dovoljna da se nadoknadi nedostatak iz najvećih europskih proizvođača pa su cijene rasle. Izvoz turskog maslinovog ulja od studenog 2022. do srpnja 2023. bio je za 240 posto veći u usporedbi s istim razdobljem prethodne sezone, pa je ta zemlja čak odlučila da će od 1. studenoga 2023. zabraniti izvoz maslinova ulja u rinfuzi kako time ne bi potaknuli rast cijena na domaćem tržištu. Dodatni izazov španjolskim maslinarima počinju stvarati i megafarme koje uz pomoć tehnologije i gusto posađenih maslina, najčešće u dolinama rijeka na kojima su se ranije uzgajali agrumi, imaju bolje uvjete za rast stabala od tradicionalnih maslinara koji se za vrijeme velikih suša moraju pridržavati i restrikcija u korištenju vode.
U Indiji je toplinski val u svibnju prošle godine povisio cijene luka za 89 posto, dok je u Koreji, nakon rekordnih ljetnih vrućina, kupus poskupio za 70 posto.
Japan se prošlog kolovoza borio s toplinskim valom pa su mjesec dana kasnije cijene riže bile 48 posto veće. Ovog svibnja je Zemlja Izlazećeg Sunca oborila još jedan neslavni rekord - cijene riže postigle su najveći rast u posljednjih 50 godina. JP Morgan Asset Management, globalna kompanija za upravljanje imovinom, procijenila je da upravo riža čini otprilike 50 posto temeljne inflacije u toj zemlji. Okidač za rast cijena riže bilo je, ponovno, smanjenje proizvodnje zbog šteta na usjevima uzrokovanih ekstremnim vrućinama, a velika potražnja je dodatno pospješila taj trend.
U 2023. godini je zbog velikih suša u Kaliforniji i Arizoni povrće poskupjelo za čak 80 posto, baš kao što je godinu kasnije zbog toplinskog kinesko povrće postalo za trećinu skuplje.
U Gani i Obali Bjelokosti se cijena kakaa utrostručila pa su poskupljenje osjetili ljubitelji čokolade diljem svijeta. Cijena kakaovca je u ožujku premašila 9000 dolara (7733 eura), najviše u povijesti, dok su se početkom srpnja na londonskoj burzi kretale oko 5.310 funti (6137 eura). Prema podacima Eurostata, cijene kakaa i čokolade u prahu su u svibnju 2025. u Europskoj uniji bile 16 posto veće u odnosu na isti mjesec 2024., a pri tome cijene u 27 zemalja članica postupno rastu posljednjih 12 mjeseci te se godišnja “inflacija kakaa” povećala se sa 6,3 posto na 16,2 posto. Osim što većina uroda koji se uvozi u EU dolazi iz zemalja zapadne Afrike, koje su bile pogođene lošim vremenom, na cijenu finalnog proizvoda utjecalo je poskupljenje šećera i energije.
Klimatske promjene u 2023. i 2024. snažno su pogodile svjetsku proizvodnju kave, uzrokujući smanjenje uroda, rast cijena i nove izazove za uzgajivače. Brazil, Vijetnam i Indonezija suočili su se sa sušama, visokim temperaturama i nestabilnim padalinama. Toplije i vlažnije vrijeme pogodovalo je širenju bolesti i štetnika pa je i to dodatno smanjilo količinu i kvalitetu uroda.Kava i trenutačno prolazi kroz krizu koja nije izravno vezana samo uz posljedice klimatskih promjena. Najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju 50-postotne carine na sav uvoz iz Brazila potaknula je rast cijene arabice na burzi u New Yorku za više od 3,5 posto, da bi se potom stabilizirale na oko 2,5 posto rasta u odnosu na prethodni dan.
S druge strane, europski proizvođači se boje da će poskupljenje kave potaknuti europski propisi o zaštiti okoliša pa je Giuseppe Lavazza, predsjednik Lavazze, pozvao Bruxelles da odgodi uvođenje Uredbe EU o krčenju šuma za još godinu dana. Ta uredba od tvrtki koje uvoze robu poput govedine, kakaa i kave zahtijevati da dokažu da njihovi lanci opskrbe ne doprinose uništavanju svjetskih šuma. Europska unija kavu uvozi iz Brazila, Vijetnama, Ugande, Hondurasa, Indije, Kolumbije, Perua i Indonezije. Zemalja za koje se europski proizvođači boje da teško mogu prilagoditi europskim zelenim ciljevima.
Svim tim naglim skokovima cijena zajedničko je to što su uslijedili nakon vremenskih događaja koji su, riječima autora istraživanja Maximiliana Kotza, bili potpuno neviđeni iz povijesne perspektive. Upozorava da će taj obrazac postati sve češći kako se klimatske promjene budu intenzivirale.
- Temperature su bile daleko izvan raspona onoga što bismo očekivali u stabilnoj klimi koja ne nije pod štetnim ljudskim utjecajem. Znamo da vremenski ekstremi već postaju intenzivniji i češći nego što su bili prije 30 ili 40 godina i očekujemo da će se to nastaviti sve dok emisije stakleničkih plinova rastu - naglasio je Kotz za Financial Times. Dodaje kako se ni posljedice neće promijeniti ako prehrambeni sustav nastavi reagirati isto kao do sada.
Suautorica istraživanja Anne Taylor, izvršna direktorica Zaklade za hranu sa sjedištem u Velikoj Britaniji, objasnila je da su Zemlje poput Velike Britanije, koje uvelike ovise o uvoznoj robi, bile posebno osjetljive na klimatske šokove u inozemstvu
Komentari
0