Cijene riže u Japanu postigle su u svibnju ove godine najveći rast u posljednjih 50 godina upogonivši inflaciju u jednoj od najvećih ekonomija svijeta.
- Porast cijena riže dogodio se u trenutku kada je temeljna inflacija u Japanu u svibnju porasla na 3,7 posto, što je najviša razina od siječnja 2023. - upozorava portal američke televizije CNBC, podsjećajući kako je japanska Vlada cijeneći značaj cijena riže za kretanja u tamošnjoj ekonomiji u posljednjih nekoliko godina intervenirala strateškim rezervama te namirnice na tržištu.
Isti izvor prenosi ocjenu globalne tržišne strategice u JP Morgan Asset Managementu Marcelle Chow da riža čini otprilike 50 posto temeljne inflacije u Japanu.
- Budući trendovi inflacije uvelike ovise o cijenama hrane, posebno riže. Nedavne vladine mjere za smanjenje cijena riže mogle bi potaknuti potrošnju kućanstava u realnom gospodarstvu, ako se smanjenja prošire na prerađenu hranu koja sadrži rižu i dovedu do nižih cijena u restoranima – kazala je Chow.
Međugodišnji rast cijena riže u Japanu u svibnju ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine iznosio je čak 101 posto. I međugodišnje stope rasta cijena iste namirnice u Japanu u travnju i ožujku bile su izrazito visoke te su prelazile 90 posto.
Nadmašena predviđanja
Svibanjski podaci o temeljnoj inflaciji u Japanu, koji isključuju cijene svježe hrane, premašili su predviđanja ekonomista od 3,6 posto i bili su iznad travanjskih 3,5 posto. Preskočena su i predviđanja japanske središnje banke BOJ o stopi inflaciji od dva posto i to, ističe CNBC, 38.mjesec zaredom.
Prema podacima turske novinske agencije Anadolu, okidač za rast cijena riže u Japanu ali i drugim azijskim zemljama je smanjenje proizvodnje. Japan je, prema istome izvoru, zbog nedostatnih vlastitih izvora posegnuo za uvozom riže iz Južne Koreje, a otprije je uvozi i iz SAD-a.
- Cijene riže počele su rasti zajedno s cijenama pšenice nakon izbijanja rata između Rusije i Ukrajine, što je rezultiralo nedostatkom ponude. Prosječna cijena vreće riže od pet kilograma porasla je za više od 4000 japanskih jena ili 28 dolara u svibnju ove godine. Na tržištima je bilo dostupno manje vrsta riže. Među ostalim, rekordno vruće ljeto 2023. uništilo je žetvu, a upozorenje na veliki potres u kolovozu prošle godine izazvalo je paničnu kupnju i gomilanje riže, što je rezultiralo još jednom nestašicom - navodi Anadolu.
Od 1972., podsjeća spomenuta agencija, japanska vlada kontrolira proizvodnju riže u zemlji, uravnotežujući ponudu i potražnju te potičući poljoprivrednike da proizvode manje kada je to potrebno. Ipak, dodaje se, tamošnje Ministarstvo poljoprivrede podcijenilo je tu ravnotežu za 2023. i 2024..
- Ljudi su nastavili svoje normalne rutine nakon pandemije. Turisti i prehrambene navike domaćeg stanovništva povećali su potrošnju riže u zemlji – napominje Anadolu, ilustrirajući važnost riže za jednu od najvećih svjetskih ekonomija na primjeru nedavne ostavke ministra poljoprivrede Taku Eta.
Eto je, podsjeća agencija, dao ostavku nakon izjave da ne kupuje rižu jer ima zalihe od poklona koje je primio od svojih pristaša.
- Imam toliko riže kod kuće da bih je mogao prodati – poručio je Eto, suočivši se zatim s valom kritika koje su ga natjerale na ostavku.
Od tada je, zaključila je Anadolu, riža u Japanu političko pitanje. Uz to, dodaje se, riža je nesporno i pitanje međunarodne trgovine za Japan, pogotovo nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio povećanje carina, među ostalim, i za japansko gospodarstvo, odnosno uvoz japanskih automobila, čelika i aluminija na američko tržište. Ako bi Japan odgovorio recipročno, poskupila bi opskrba rižom iz SAD-a.
Preskakanje veletrgovaca
Nasljednik Eta na funkciju ministra poljoprivrede Shinjiro Koizumi, inače sin bivšeg premijera Junichira Koizumija, najavio je da će nakon tržišnih intervencija cijena pakovanja riže od pet kilograma pojeftiniti na oko 14 dolara. Zanimljiv je način na koji japanska vlada misli ostvariti potonji cilj. Riža će se iz strateških zaliha države prodavati izravno trgovačkim lancima po fiksnoj cijeni bez posredstva veletrgovaca i distributera, što bi mogao biti poučak i za europske vlade koje pokušavaju doskočiti ničim izazvanim dizanjima cijena u trgovini.
Kritičari državnih intervencija u Japanu skreću pozornost na činjenicu da uzgoj riže, unatoč sigurnom tržištu i visokim cijenama, postaje sve manje atraktivan za tamošnje stanovništvo.
- Većina japanskih poljoprivrednika radi skraćeno radno vrijeme na malim parcelama zemlje, a mnogi od njih stare, što odražava starenje stanovništva zemlje, s mlađim ljudima koji nisu voljni preuzeti obiteljske poljoprivredne poslove – navodi Anadolu.
Dodaju nalaz japanskog Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva da otprilike 90 posto pojedinačnih farmi vode poljoprivrednici u dobi od 60 i više godina, a otprilike 70 posto nema nasljednike. I taj podatak zvuči poznato iz perspektive europskih i hrvatskih problema s nedostatnom proizvodnjom hrane.
Komentari
0