O potezima u 2020.

Debeljak: 'Imamo 240 milijuna eura kapitala. Možemo imati IPO na Londonskoj burzi'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

22.12.2019. u 17:11

AUTOR:

OBJAVLJENO:

22.12.2019. u 17:11

Split, 181215.
Tomislav Debeljak, predsjednik uprave splitskog brodogradilista Brodosplit, pozira u prostoru brodogradilsta.
Foto: Tom Dubravec / CROPIX
Tom Dubravec / CROPIX

Tomislav Debeljak, predsjednik uprave splitskog brodogradilišta Brodosplit

Jako dugo se na poduzetnika Tomislava Debeljaka gledalo kao na pomalo osebujnu osobu sklonu poprilično visokim rizicima i rekordera po broju djece među imućnijim građanima Hrvatske. U međuvremenu, Tomislav Debeljak uspio je dokazati da njegov način rada nije slučajnost, nego se u njemu može prepoznati jedinstven obrazac.

Više puta kupio je kompanije koje su praktično u potpunosti propale, a on je od tih tvrtki koje su značajnim dijelom izgubile tehnologiju, proizvod i tržište, uspio stvoriti žilave tržišne igrače koji se tuku s teškom međunarodnom konkurencijom. Da je to učinio samo jednom, u biznisu bi se to moglo smatrati velikim uspjehom. Međutim, kad ponavljaš spašavanje kompanija koje su bile pred nestankom, vrlo je vjerojatno da ćeš jednog dana završiti kao predmet interesa neke od poprilično uglednih poslovnih škola koje će svoje studente podučavati koje su to metode Tomislava Debeljaka dovodile do preokreta. No, u Hrvatskoj je nekako normalno da kupite više propalih tvrtki pa od njih napravite nešto. To kao da se podrazumijeva. No, biznis nije dobitak na lutriji. Ne događa se slučajno. Pogotovo ne više puta. Pa ipak, skepticizam prema Debeljakovu poslovnom romantizmu koji samo prividno miriše na zalijetanje, ne nestaje.

Split, 181215.
Tomislav Debeljak, predsjednik uprave splitskog brodogradilista Brodosplit, pozira u prostoru brodogradilsta.
Foto: Tom Dubravec / CROPIX
Tom Dubravec / CROPIX

'Gradimo već treći polarni kruzer, svi su najbolji u svojoj klasi. Hondius smo isporučili u svibnju, odmah je počeo s krstarenjima, pokazao se izuzetno kvalitetnim.'

 

U šali smo upitali Tomislava Debeljaka zašto ne osnuje private equity fond kad mu već ide tako dobro sa spašavanjem propalih poduzeća, a iznenadio nas je odgovorom:

- Razmišljamo i o tome na neki način. Imamo danas oko 240 milijuna eura kapitala pa smo razgovarali o tome da izađemo s IPO-om na Londonsku burzu i uključimo private equity, ali ćemo s tim ipak pričekati. Moramo do kraja posložiti situaciju u Hrvatskoj, pogotovo oko Brodosplita. U zemlji se još vuku repovi Uljanika, ali kad to napravimo… - poručio je Debeljak, čovjek koji je pokazao da realizira izjave koje su više puta u povijesti mnogim poznavateljima biznisa zvučale blago rečeno preoptimistično.

Ista priča

Kaže nam Debeljak:

- Podsjetit ću da nam je prva akvizicija bila kupnja dijela imovine bivšeg TVIK-a d.d. u Kninu. Od devastiranih pogona i postrojenja, danas je to postala najveća tvornica standardnih vijčanih elemenata u Europi. Zatim smo kupili na međunarodnom natječaju dio nekadašnje Mašinske industrije Niš u mjestu Svrljig u Srbiji, koja je danas jedan od najvećih proizvođača kolosiječnog pribora u Europi. Ondje smo 2011. sagradili i pustili u rad novu tvornicu betonskih pragova te s oba ta potencijala i ostalim dijelom grupe postali dio hrvatskog konzorcija i glavni izvođač gradnje dvotračne pruge Dugo selo Križevci. Možda je javnosti najpoznatija naša kupnja i kasnije restrukturiranje Brodosplita, no ono što je nažalost manje poznato jest to da smo s Brodosplitom, najvećim hrvatskim brodogradilišnim sustavom, danas među najboljim brodograditeljima u Europi u niši kruzera srednje veličine (do 200 metara dužine).

Gradimo već treći polarni kruzer, svi su najbolji u svojoj klasi. Hondius smo isporučili u svibnju, odmah je počeo sa krstarenjima, pokazao se izuzetnim.

Ultramarine će biti porinut u prvom kvartalu 2020. A prije nekoliko dana počeli smo rezati čelik za Janssonius, Hondiusov sister ship. Zahvaljujući tome što smo Hondius završili na u roku i predviđenom buđetu vlasnik nam je odmah po isporuci povjerio gradnju jos jednog  potpuno istog broda. Oni su naša najbolja rederenca, knjiga narudžbi nam se stalno puni.

Uz to su otvorili brojna nova društva koja su strukturno dio iste priče. Cijela DIV grupa posluje pozitivno; raspolaže s više od 1,8 milijardi HRK kapitala i rezervi, čime po tom kriteriju i kriteriju broja zaposlenih pripada grupi najvećih poslodavaca u Hrvatskoj i svakako su među najvećim izvoznicima.

U Brodosplit je uloženo stotinjak milijuna kuna ukupno, imovinu TVIK-a na natječaju je stekao za 5-6 milijuna i dosad uložio više od 350 milijuna kuna, a do Mašinske industrije Niš došao je privatizacijom, gdje je potrošio 7-8 milijuna kuna za dionice i poslije uložio milijune eura. A sve to danas, ponovimo samo, u kapitalu i rezervama vrijedi 1,8 milijardi kuna. Svatko tko je bio u TVIK-u nakon Oluje pomislio je da je kupnja bilo čega u okolici Knina čudan potez, pogotovo jer se pričalo da obitelj Debeljak već ima zemljište kraj Samobora za investiciju koja bi bila lakša nego spašavati potpuno devastiranu imovinu propale tvornice.

Plan je obitelji Debeljak da sve što su stvorili ostane - u obitelji. Iako se Tomislava Debeljaka percipira kao stopostotnog vlasnika, suvlasnici su i mama i sestra. Kaže Debeljak da će donijeti statut kojim će regulirati da svi nasljednici mogu izabrati lidera, ali će odnosi biti postavljeni tako da se osigura nastavak obiteljskog biznisa te ravnopravnost nasljednika.

Split, 181215.
Tomislav Debeljak, predsjednik uprave splitskog brodogradilista Brodosplit, pozira u prostoru brodogradilsta.
Foto: Tom Dubravec / CROPIX
Tom Dubravec / CROPIX

'Ako se Europa zaštiti carinama, tvornica u Kninu imat će novu veliku priliku i vjerojatno ćemo ići u investiciju tešku više od 10 milijuna eura.'

 

Tarifni ratovi

Danas je obitelj Debeljak jedan od najvećih privatnih obiteljskih poslodavaca u Hrvatskoj sa 3700 zaposlenih. Konkurira mu jedino obitelj Tedeschi.

Debeljak na više načina mijenja Hrvatsku. U hrvatskoj proizvodnji među prvima je koji je zaposlio veći broj stranih radnika. Oko 150 Indijaca koji trenutačno rade u Brodosplitu našli su, kaže, preko agencije, a smjestili su ih u nekadašnje uredske prostore koje su adekvatno opremili. Kaže da su Indijci, koji su redom kvalificirani radnici, a ima ih i sa završenom višom školom, presretni u Hrvatskoj. - Ovo je njima kao kad naši ljudi odu u Njemačku - kaže Debeljak i dodaje da Indijci još po produktivnosti nisu 100 posto kao naši, još uče i nešto su sitniji, ali kaže da su vrlo vrijedni, poduzetni te će im i učinkovitost za mjesec, dva biti na razini naše.

Što se tiče biznisa s vijcima, s kojim su se probili, zadovoljan je profitabilnošću te se nada da bi mu mogli pomoći novi svjetski tarifni ratovi. Sjedinjene Države uvele su 25-postotnu tarifu, EU ih drži na razini od oko tri posto, a Kinezi kroz povrat poreza kod izvoznih poslova od 17 posto zapravo uživaju u poticajima. Ako se Europa zaštiti carinama, tvornica u Kninu imat će novu veliku priliku i vjerojatno ćemo ići u novu značajnu investiciju tešku više od 10 milijuna eura.

Debeljak, odnosno Brodosplit, ima povijesno gledano zanimljivi toplo-hladni odnos s hrvatskom mornaricom kao (potencijalno) velikim naručiteljem. Trenutačno imaju, reklo bi se, “dobru fazu”. Mogu li ponuditi vrhunski bojni brod i stvoriti izvozni proizvod?

- DIV grupa ima jedan od najvećih inženjerskih potencijala u Hrvatskoj, odnosno više od 350 inženjera koji su generator razvoja u industriji kojoj smo na čelu. Naravno, ponosni smo što možemo biti oslonac našoj mornarici u razvoju i gradnji brodova i druge opreme i sustava, što je nužno za obavljanje zadaća i jačanje sposobnosti naših Oružanih snaga. Hrvatska vojna industrija uglavnom je poznata po osobnom naoružanju i lakim topničkim sredstvima, zaštitnoj opremi i slično, a naš ophodni brod koji smo isporučili krajem 2018. i koji je tijekom godine prošao sva vrlo zahtjevna ispitivanja u realnim uvjetima i primljen u službu, svakako je najsloženiji proizvod domaće vojne industrije. Nakon prijema u službu prototipa koji je nadmašio očekivanja korisnika, očekujemo uskoro nastavak gradnje takvih brodova u seriji. Istovremeno, počeli smo projekt razvoja izvan obalnog ophodnog broda (fregate) kojim ćemo još više zakoračiti na svjetsku scenu - kaže Debeljak.

Izvršenje ugovora

Imao je vrlo zanimljivo iskustvo s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj koja je na poslu s Brodosplitom zaradila lijepih 2,5 milijuna eura. Ipak, financiranje brodogradnje u Hrvatskoj još nema jasno rješenje.

- Naš prodajni model uključuje financiranje proizvodnje kao dio ukupne ponude kupcu broda. Drugim riječima, kao dio našeg ukupnog izvoza uključeno je i financiranje, u ovom slučaju HBOR-a. Budući da je ukupni financijski potencijal hrvatskih banaka ograničen, a u posljednje vrijeme i vrlo nesklon financiranju brodova i brodogradnje, nužno je bilo pokrenuti odnose sa stranim bankama, što smo uspješno i učinili.

Poanta koju želimo istaknuti je da je financiranje projekata koje mi ugovaramo lukrativno i za financijske institucije, sve osigurano dobrim instrumentima osiguranja, besprijekornim izvršenjem ugovora.

Zato se nadamo i vjerujemo da će u budućem vremenu mnoge domaće banke prepoznati svoju šansu da se više uključe, kao što su to već sada prepoznale strane banke - ističe Debeljak.

Debeljak je jedan od rijetkih velikih poduzetnika koji uporno ponavlja da je udio brodogradnje vrlo značajan u ukupnom BDP-u i pri tome uvijek ističe kako govori isključivo o pozitivnoj brodogradnji, odnosno onoj kojoj nije potrebna državna potpora ni subvencije.

- Brodovi su proizvodi hrvatske industrije s najvećom pojedinačnom vrijednosti.

Gotovo svi su namijenjeni izvozu. U razvoju, gradnji i ispitivanju sudjeluju brojni izvršitelji, kako zaposlenici, tako i podizvođači i isporučitelji, čija su primanja dio osobne potrošnje vidljive u BDP-u.

Želim istaknuti da je u našim brodovima udio domaće komponente i 70%, koji namjeravamo samo povećavati s obzirom na sve veće i sve složenije brodove koje ugovaramo sa sve većom dodanom vrijednošću. Brodovi koje mi gradimo prepoznatljiv su hrvatski proizvod, usudio bih se reći i jedini koji je vidljiv i prepoznatljiv globalno - poruka je Tomislava Debeljaka.