Ovršni zakon se od osamostaljenja Hrvatske mijenjao više od 20 puta, a prve nove odredbe prošlogodišnje predložene promjene ovoga zakona trebale su stupiti na snagu 1. srpnja 2020. No uslijed posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom koronavirusa novi Ovršni zakon nije izglasan, a izglasane su neke druge izmjene koje se tiču propisa na području ovršnog prava.
Sabor je 17. travnja izglasao Zakon o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima te 30. travnja Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti.
“Ovim propisima, koji su stupili na snagu odmah, došlo je do promjena u ovršnim i stečajnim postupcima koji se, prije svega, tiču ovršenika, fizičkih osoba, i provedbe ovrhe na njihovim računima i primanjima, a posljedično i ovrhovoditelja koji se od tih osoba pokušavaju naplatiti. Dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima određen je zastoj provedbe ovrhe na računima fizičkih osoba koju provodi Fina za vrijeme posebnih okolnosti, odnosno tri mjeseca od stupanja na snagu toga zakona. Isto tako je određeno da za vrijeme posebnih okolnosti ne teče zatezna kamata”, kaže odvjetnik koji se bavi i ovršnim pravom i u postupcima zastupa i male i velike tvrtke te fizičke osobe Tomislav Dumenčić.
Fina će za vrijeme posebnih okolnosti i dalje primati zahtjeve za naplatu od ovrhovoditelja i evidentirati ih po redoslijedu primitka, ali neće plijeniti sredstva i davati naloge bankama.
“Zastoj se ne odnosi na tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, druge tražbine kad se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću, tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka te u slučaju ovrhe po računu specifične namjene. Sva sredstva koja su fizičkim osobama s računa zaplijenjena prije nastupa posebnih okolnosti bit će prenesena ovrhovoditelju”, kaže Dumenčić.
Ovim zakonom nastojalo se olakšati položaj fizičkih osoba čija su primanja i imovina predmet ovrhe. Prvotnim dopunama prethodnog zakona određen je zastoj ovrhe samo na novčana sredstva ovršenika koje imaju na bankovnim računima, a ovrhu provodi Fina. Ovim novim zakonom, kako nam pojašnjava Dumenčić, određen je zastoj postupanja u svim ovršnim postupcima, a posebice u odnosu na ovrhe koje poslodavac temeljem zahtjeva ovrhovoditelja provodi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima.
Tomislav Dumenčić
“Poslodavci će za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, tj. tri mjeseca, isplaćivati radnicima punu plaću. Zahtjeve za naplatu temeljem pravomoćnih i ovršnih rješenja o ovrsi poslodavac je dužan i dalje zaprimati i evidentirati ih po redoslijedu primitka, no bez pljenidbe sredstava. Također, za to vrijeme ne teku zatezne kamate. Isto tako, sva sredstva koja su poslodavci radnicima zaplijenili prije nastupa posebnih okolnosti, bit će prenesena ovrhovoditelju”, tumači Dumenčić.Novim zakonom je propisano da su od ovrhe izuzeta sredstva koja se isplaćuju kao mjera pomoći pravnim i fizičkim osobama uslijed posebnih okolnosti, kao i sredstva koja se uplaćuju namjenski, u svrhu provedbe projekata dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata koji se financiraju iz nacionalnih sredstava ili proračuna EU. Ovrhovoditelji ta sredstva ne mogu ovršiti, pa je takva odredba svrsishodna svim poduzetnicima koji su primili primjerice sredstva Hrvatskog zavoda za zapošljavanje radi isplate plaća radnicima i zaštite radnih mjesta.
“Dodatna iznimka o odredbe o zastoju svih ovršnih postupaka za vrijeme posebnih okolnosti je ako sud, s obzirom na okolnosti pojedinog slučaja, ocijeni da je ovršni postupak nužno hitno provesti. To bi značilo da sudac u predmetu u kojemu je predložena ovrha na nekretnini može donijeti rješenje o ovrsi i odrediti ovrhu na nekretnini, no mora posebno obrazložiti zašto je donio takvo rješenje. Dakle, u tome slučaju ne može donijeti rješenje otiskivanjem štambilja na prijedlogu za ovrhu, već samo donošenjem obrazloženog rješenja. Takva odredba omogućuje sucima da ipak nastave postupanje u ovršnim postupcima ako smatraju da bi npr. zastojem ovrhovoditelju nastala šteta zato što bi ovršenik mogao prodati nekretninu u međuvremenu i izbjeći plaćanje. Nadalje navedena odredba mogla bi se protumačiti u smislu da suci, uz zakonom propisane izuzetke, mogu donositi odluke u ovršnim postupcima koji se ne tiču provedbe ovrhe, već i odluke o dovršetku ovršnog postupka, promjene stranaka u postupku i slično”, objašnjava naš sugovornik.
Fina, kaže Dumenčić, neće predlagati otvaranje stečajnog postupka ako su stečajni razlozi nastali za vrijeme posebnih okolnosti. To iznimno može napraviti sam dužnik, dok Fina ili vjerovnik to mogu napraviti samo radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi.
“Znači da u praksi Fina neće predlagati provođenje jednostavnog postupka stečaja potrošača, pa će sudovi moći u međuvremenu rješavati nagomilane postupke stečaja potrošača koji su ostali neriješeni. Dalo bi se zaključiti da Fina neće predlagati ni otvaranje postupaka nad pravnim osobama. Dakle, neće se zastati s provođenjem stečajnih postupaka koji su u tijeku”, ističe Dumenčić te dodaje da će ove izglasane mjere u oba slučaja trajati tri mjeseca od stupanja propisa na snagu s mogućnošću produljenja još tri mjeseca.
On smatra da je određivanjem zastoja ovrha protiv fizičkih osoba učinjen dobar korak prema zaštiti njihova dostojanstva, koje bi moglo biti narušeno uslijed posljedica pandemije. Zastojem ovrha, kaže, osiguran je određeni rok za oporavak gospodarstva i povratak u uobičajeno stanje. No, smatra Dumenčić, krajem 2020. moglo bi doći do posljedica na gospodarstvo zbog posebnih okolnosti nastalih proglašenjem epidemije, smanjenja prihoda te vala neplaćanja dospjelih obveza, a to bi nas moglo vratiti u situaciju otprije desetak godina.
Unatoč posebnim okolnostima i zastoju ovršnih postupaka, Dumenčić smatra da ne bismo trebali prestati ispunjavati svoje obveze. Preporučuje na miran način pokušati s drugom stranom dogovoriti plaćanje dospjelih obveza kako ne bi došlo do naknadnog pokretanja ovrhe.
“Nemojte odbijati preuzimanje pošiljaka suda, javnog bilježnika ili Fine jer je to je jedini način da pravodobno zaštitite svoja prava. Ako se pravodobno ne uloži pravni lijek protiv rješenja o ovrsi, neće se moći istaknuti prigovor zastare, nepostojanja dugovanja i drugi razlozi osporavanja nečijeg potraživanja, a koji posljedično može dovesti do oslobođenja od obveze plaćanja spornog dugovanja. Naknadno osporavanje ovrhe koja je već provedena novčanim sredstvima posredovanjem Fine, najčešće je bezuspješno”, naglašava Dumenčić.
Prema njegovu mišljenju, oba propisa propustila su jasno urediti status ovršnih postupaka koji se vode između pravnih osoba.
Mogu se provoditi izvansudske ovrhe na novčanim sredstvima po bankovnim računima trgovačkih društava i obrtnika, no ne i sudske ovrhe na preostaloj imovini tih osoba, osim u ranije spomenutim izuzecima koji su propisani zakonom.
U odnosu na već pravomoćna rješenja o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave protiv fizičkih osoba, preporučljivo je podnijeti zahtjev za izravnu naplatu Fini kako bi se osigurala zabilježba tražbine u prvenstvenom redu namirenja kod Fine ili poslodavca. U slučaju neplaćanja ovrhovoditelji će moći temeljem pravomoćnih i ovršnih rješenja o ovrsi izdanih prije nastupa posebnih okolnosti podnijeti Fini zahtjev za izravnu naplatu na računima ovršenika pa će se u slučaju raspoloživih sredstava naplata provesti.
“Vjerovnicima je svakako preporučljivo pokrenuti ovršne postupke za tražbine nastale prije nastupa posebnih okolnosti kako bi se izbjegla zastara potraživanja. U slučaju nepodmirenih dospjelih tražbina, pravne osobe bi trebale razmotriti pokretanje ovršnih postupaka na temelju vjerodostojne isprave ako njihovi poslovni partneri nisu voljni dobrovoljno podmiriti svoja dugovanja”, napominje Tomislav Dumenčić.
Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa
Naslovnica Globusa