Tvrtka koja pomaže dužnicima: 'Prvo se pokušaju izvući sami, a onda zatraže pomoć'

Svojeg prosječnog klijenta opisuje kao osobu koja prima plaću oko 6000 kuna i imala je neki objektivan uzrok koji ju je doveo u financijski škripac kao, primjerice, privremeni gubitak posla, smanjenje primanja, razvod, bolest ili kredit u švicarcima.

“Jedno se vrijeme pokušavaju sami izvući, ali mnogi ne uspijevaju i na kraju postaju neuredni platiše po raznim osnovama. Sustav prisilne naplate je takav da kad vas jednom netko ovrši, postajete financijski isključeni, nemate više nikakav pristup financijskom tržištu. Izopćeni ste”, kaže Igor Škrgatić koji sa suprugom Sabine Gradištanac Škrgatić već četiri godine vodi Be-On, tvrtku za financijsko savjetovanje s licencom za kreditno posredovanje u potrošačkom kreditiranju. Oni, jednostavno rečeno, restrukturiraju prezadužene i blokirane građane.

Međufinanciranje

Zbog koronakrize ujesen bi ih moglo biti mnogo u takvim poteškoćama, a trenutno je, kako to opisuje Škrgatić, “happy hour” jer je u travnju država propisala tromjesečni zastoj u ovrhama na novčana sredstva za fizičke osobe koji traje do 18. srpnja (s mogućnošću da se produlji još tri mjeseca). Naravno, za vrijeme posebnih okolnosti Fina zaprima nove “osnove za plaćanje” i evidentira ih.

Kad je prije dvije godine Vlada donosila paket zakonskih prijedloga za olakšavanje položaja blokiranih građana, u tom ih je nezavidnom statusu bilo čak 325 tisuća, s ukupnim iznosom blokade većim od 42 milijarde kuna (uz više od 21 milijardu kuna kamata). Krajem siječnja ove godine bilo ih je i dalje mnogo, oko 240 tisuća, s dugom oko 23 milijarde kuna. Ove mjere su statistički popravile sliku broja blokiranih, komentira Škrgatić, ali nisu riješile problem jer postoje tzv. neaktivne ovrhe koje vjerovnik u svakom trenutku može aktivirati.

Be-On je lani imao oko milijun kuna prihoda i jedan je od 50-ak kreditnih posrednika u zemlji kojima je licencu izdalo Ministarstvo financija. Tvrde da imaju jedinstven model restrukturiranja s tzv. međufinanciranjem, a bave se samo onima koji imaju redovna primanja i kandidati su za reprogram.

Analiza stanja

Često su im klijenti oni s natprosječnim primanjima jer iznos plaće koji je povrh prosječne može u potpunosti biti ovršen, a do tog je iznosa zaštićeno tri četvrtine uplate. Prosječni iznos koji restrukturiraju je oko 150 tisuća kuna, a dug je prije toga bio oko 200 tisuća kuna, navodi Škrgatić. Pregovori s dužnicima i vjerovnicima, dodaje, katkad traju i po nekoliko mjeseci.

Ukratko, nakon detaljne analize stanja dužnika Be-On jednokratno preuzme i zatvori dug kod vjerovnika, s kojima prethodno ispregovara “dobar diskont na potraživanja”, a za klijenta dogovori refinanciranje u banci pomoću gotovinskog kredita. To je obično u nekoj od manjih banaka jer su one, kaže Škrgatić, brže i fleksibilnije. Be-On se potom naplati iz fiksne naknade čiji iznos ovisi o iznosu kredita i ide maksimalno do 12.950 kuna s uključenim PDV-om.

Radionice

On je inače diplomirani inženjer strojarstva, ali od 2003. godine radi u financijskoj industriji na različitim pozicijama, od PBZ leasinga i Privredne banke, preko Triglav osiguranja, do Kreditne unije Deponent, a trenutno je kao direktor Be-On savjetovanja i član Izvršnog odbora HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika.

Ne radi s nezaposlenima jer je to “komercijalno neisplativo”, ali bi volio, kaže, te smišlja projekte koji bi mu to omogućili kao dio društveno odgovornog poslovanja. Lani je osnovao udrugu za financijsku inkluziju Padobran te se s njom prijavio za potporu u na natječaju Grada Zagreba, a s Društvom Potrošač na drugom natječaju traži 200 tisuća kuna za seriju radionica za blokirane, sve pod egidom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Još čekaju odluke nadležnih, a njegova je procjena da je samo u Zagrebu oko 50 do 60 tisuća blokiranih.

Sivo tržište

Prije koronakrize Be-On prosječno mjesečno imao 20 do 25 klijenata, a na pitanje kako do njih dolazi odgovara da su u početku glavni izvor bile agencije za otkup i naplatu potraživanja, jer s njima ima ugovornu suradnju, ali potom su se građani početi sami javljati zahvaljujući marketinškim akcijama na Facebooku i drugim društvenim mrežama te preko preporuka. Svoj temeljni princip opisuje ovako: “Radimo za klijenta i u njegovu interesu, ali ne protiv vjerovnika”. Navodi da u tom području postoji značajno “sivo tržište”, prezaduženi građani često se u pokušaju da riješe problem dodatno nepovoljno zadužuju, ali on tvrdi da ima jedinstven model bez skrivenih troškova.