Intervju

Frane Barbarić: HEP je danas pouzdan partner, a naši projekti su stvarnost

AUTOR:

OBJAVLJENO:

10.9.2020. u 15:01

AUTOR:

OBJAVLJENO:

10.9.2020. u 15:01

Zagreb, 240118.
Frane Barbaric, predsjednik uprave HEP-a, fotografiran u sjedistu HEP-a.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Frane Barbarić, predsjednik uprave HEP-a

Pandemija koronavirusa postavila je nove izazove pred praktički sve kompanije na svijetu, a posebno pred one o čijem funkcioniranju ovisi i funkcioniranje samog društva.

Tako je i Hrvatska elektroprivreda u prvih šest mjeseci 2020. poslovala u izvanrednim uvjetima, s ciljem da - usprkos epidemiji i lockdownu - omogući neprekinutu opskrbu električnom energijom, uz održavanje zacrtane razine profitabilnosti i investicijske aktivnosti. Čelni čovjek kompanije, Frane Barbarić, u intervjuu za Jutarnji list govori o stanju HEP-a, planovima, velikim investicijskim projektima te svojoj viziji budućnosti tvrtke na čijem je čelu.

Iza Hrvatske i hrvatskoga gospodarstva turbulentnih je pola godine. Kako se u tim povijesno presedanskim okolnostima snašao HEP?

- Kao stožerna nacionalna energetska tvrtka, Hrvatska elektroprivreda je krizu dočekala spremna i s visokom razinom operativne i financijske stabilnosti poslovnog sustava. Temelji toga su postavljeni uspješnim poslovanjem u proteklim godinama. Prošlu 2019. godinu završili smo povećanjem udjela HEP-a na hrvatskom tržištu električne energije na više od 91 posto. Ostvarili smo konsolidiranu dobit od 1,4 milijarde kuna i porast realizacije investicija za 43 posto, na 3,4 milijarde kuna. Te pozitivne trendove nastavili smo i u ovoj godini. Prema preliminarnim nerevidiranim podacima za prvih šest mjeseci ove godine, HEP grupa je ostvarila dobit nakon oporezivanja od 960 milijuna kuna, što je 100 milijuna kuna više u odnosu na isto razdoblje lani. A taj uspjeh utoliko je veći s obzirom na okolnosti s kojima smo bili suočeni.

Pritom mislite na utjecaj koronavirusa i epidemioloških mjera?

- Ne samo na njih. U prvoj polovici ove godine zabilježen je pad potrošnje električne energije, posebno u segmentu poslovnih korisnika. To je očekivana posljedica pandemije koja je pogodila cijeli svijet. Ipak, specifičnost je Hrvatske, odnosno HEP-a, u tome da smo istodobno bili suočeni s nepovoljnim hidrološkim okolnostima koje su rezultirale manjom proizvodnjom hidroelektrana od planirane. Utoliko smo ponosni na činjenicu da smo ostvarili rast profita. No, koliko god profitabilnost bila važna, s obzirom na izazovni trenutak u kojem se nalazi hrvatsko gospodarstvo, mislim da postoji i važniji aspekt našeg poslovanja.

Koji je to aspekt?

- Ozbiljno smo shvatili svoju ulogu jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj i pokretača ukupnoga gospodarstva te smo u trenutku izbijanja krize bez oklijevanja nastavili s realizacijom plana investicija i ulaganjima u kojima je snažno zastupljena domaća komponenta. Ne samo da investicijski ciklus ove godine nije zaustavljen, nego ćemo 2020. završiti s dosad najvećim iznosom realiziranih investicija u povijesti HEP-a, iznosom većim od četiri milijarde kuna. Ostvarenju takvih rezultata najviše su pridonijeli zaposlenici HEP-a. Jednakim ćemo intenzitetom nastaviti investicijski ciklus s planiranim ulaganjima od 14,5 milijardi kuna u razdoblju od 2021. do 2023. Time ćemo pridonijeti očuvanju radnih mjesta u hrvatskim tvrtkama i jačanju poslovne aktivnosti u državi.

O kojim je investicijama riječ?

- Naš najveći aktualni projekt je dogradnja hidroenergetskog sustava Senj s ukupnim povećanjem snage za 412 megavata i ulaganjima od 3,4 milijarde kuna. Nedavnim početkom radova na prilaznoj cesti Studenci - Sklope taj je projekt nakon više desetljeća pripreme konačno došao u fazu realizacije. U gradnji je novi visokoučinkoviti kombi-kogeneracijski blok u elektrani-toplani Zagreb sa 150 MW električne i 114 MW toplinske snage, investicijske vrijednosti 900 milijuna kuna, koji je dio Junckerova plana.

Što je s ulaganjima u vjetroenergetiku i solarne elektrane?

- Pri kraju gradnje je naša prva vjetroelektrana, VE Korlat, snage 58 megavata, u koju ulažemo oko 500 milijuna kuna. Nadalje, ove godine ćemo u rad pustiti čak sedam sunčanih elektrana. Prva je na redu elektrana na Visu, snage 3,5 megavata, u ovom trenutku najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj. Ona neće dugo biti najveća sunčana elektrana jer je u gradnji i elektrana na Cresu, snage 6,5 megavata. U Istri u pogonu već imamo jednu sunčanu elektranu, Kaštelir, gdje smo počeli s radovima na njezinu proširenju, a pri kraju je i gradnja sunčanih elektrana u Marićima kod Žminja te kod Obrovca. U gradnji su još i sunčane elektrane koje gradimo u Stankovcima i Vrlici.

Ima li HEP kadrovskih kapaciteta za istodobni razvoj tako velikog broja projekata?

- Apsolutno ima. U ovom trenutku u suradnji s općinama i gradovima razvijamo 11 projekata sunčanih elektrana, ukupne snage 120 MW. Naš je plan do 2030. u proizvodnim kapacitetima imati novih 1500 megavata, od čega u sunčanim elektranama 350 megavata, a jednako toliko i u vjetroelektranama. To znači da ćemo u vjetru i suncu imati kapacitet veličine NE Krško.

Primjetno je da se značajan broj novih HEP-ovih projekata razvija na otocima. Je li to plod šire strategije?

- Posebnu pozornost posvećujemo povećanju sigurnosti opskrbe električnom energijom na našim otocima i u priobalju. U prijenosnu i distribucijsku elektroenergetsku mrežu u Hrvatskoj u ovoj godini uložit ćemo ukupno 1,5 milijarda kuna, od čega više od pola milijarde kuna u elektroenergetsku mrežu na području Dalmacije. Što se otoka tiče, tamo idemo s jednim komplementarnim pristupom razvoju zelenih samodostatnih energetskih sustava, polazeći od jačanja mreže, uključujući zamjenu i gradnju novih podmorskih kabela, zatim s gradnjom sunčanih elektrana poduprtih baterijskim spremnicima i na kraju gradnjom infrastrukture za električna vozila. Na taj način želimo dati doprinos gospodarskim i demografskim mjerama Vlade.

HEP je ambiciozno ušao u razvoj sektora punionica, jeste li ostvarili svoje ambicije?

- Od početka projekta 2010. do danas diljem Hrvatske, u gradovima, na autocestama i drugim prometnicama, postavili smo 200 punionica za električna vozila, od čega 100 u posljednjih godinu dana. To su gotovo dvije punionice svaki tjedan. I to je pokazatelj kako smo uspjeli ubrzati investicije na svim razinama i u svim segmentima.

Koliko vam je u tom kontekstu važan regulatorni okvir koji postavlja država?

Energetska politika mora voditi računa o pozitivnim učincima od energetskih investicija za hrvatsko gospodarstvo i društvo. Dobili smo energetsku strategiju i niz drugih dokumenata koji definiraju okvir energetsko-klimatske politike Republike Hrvatske u kojima su jasno postavljeni ciljevi i alati, sukladni globalnim trendovima i opredjeljenjima. I to je smjer kojim treba nastaviti.

Nisam sklon uvođenju naglih promjena u hrvatskoj energetici, a posebno elektroenergetici. Zato je dobro da se Hrvatska na posljednjim  izborima odlučila za kontinuitet vladanja. HEP će u ispunjenju postavljenih ciljeva dati svoj puni doprinos. U tome nam je dragocjena suradnja i poticajna podrška Vlade, kao i priznanje za uspješnu provedbu investicija i razumijevanje za nezamjenjivu ulogu Hrvatske elektroprivrede kao pokretača hrvatskog gospodarstva, a što je u više prigoda otvaranja radova i puštanja naših objekata u rad isticao predsjednik Vlade, gospodin Plenković.

Na čelnoj poziciji u HEP-u ste već dvije i pol godine. Kako ocjenjujete svoj mandat?

- Prije svega, mogu sa zadovoljstvom i nemalim ponosom ustvrditi da je Hrvatska elektroprivreda danas stabilan i pouzdan partner koji ispunjava planove i drži se dogovora. Mi govorimo o projektima koji su stvarni, koji se realiziraju ili su spremni za realizaciju.

'Spremni smo za dosad najvažniji iskorak na tržištu plina'

Kako se u tu energetsku tranziciju uklapa sve veći portfelj koji kompanija okrupnjava u plinskom sektoru?

- Plin ima važnu ulogu u toj tranziciji jer omogućava napuštanje goriva s većim emisijama ugljika, a tu smo spremni za dosad najvažniji iskorak na tržištu. Već smo kod posljednje korekcije cijena kućanstvima smanjili cijenu oko pet posto. Sigurno je da ćemo se angažirati na razvoju atraktivne tržišne ponude za kućanstva jer je taj proces neizbježan. Naime, za HEP, ali i za sve ostale sudionike na hrvatskom tržištu, izazov će biti prilagodba novim okolnostima i pravilima igre nakon što 1. travnja iduće godine prestane institucija opskrbljivača na veleprodajnom tržištu, koju smo uspješno obavljali pet, šest godina. Jednako tako, kroz poslovanje HEP Plina nastavit ćemo s akvizicijama i širenjem mreže u što smo krenuli u protekle dvije godine. Nastavit ćemo objedinjavati vlasništvo nad plinskom mrežom na vlastitom distribucijskom području te provoditi akvizicije drugih tvrtki koje se bave distribucijom i opskrbom plinom na susjednim distribucijskim područjima na istoku Hrvatske. Pritom naglasak nije samo na većem volumenu biznisa, nego i na unapređenju naše ponude korisnicima.

O kakvim je unapređenjima riječ?

- HEP je nakon izbijanja krize prouzročene koronavirusom nastojao svojim kupcima i korisnicima olakšati kriznu situaciju, stoga smo intenzivirali digitalizaciju i online poslovanje s korisnicima i kupcima u svim društvima i djelatnostima. Primjerice, HEP Plin je počeo proces digitalizacije plinomjera nabavom “pametnih plinomjera”, a djelomično kroz projekt IoT senzora, koji je trenutačno najveći hrvatski projekt interneta stvari. Općenito, energetska slika Hrvatske brzo se mijenja te je HEP, kao i sve velike energetske kompanije, prepoznao trendove i potrebe tržišta. Zato u svoju ponudu, uz opskrbu energentima, uključuje sve kompleksnije i modernije energetske usluge na području energetske učinkovitosti i upravljanja energijom i druge.