Frane Barbarić: HEP je danas pouzdan partner, a naši projekti su stvarnost

Pandemija koronavirusa postavila je nove izazove pred praktički sve kompanije na svijetu, a posebno pred one o čijem funkcioniranju ovisi i funkcioniranje samog društva.

Tako je i Hrvatska elektroprivreda u prvih šest mjeseci 2020. poslovala u izvanrednim uvjetima, s ciljem da - usprkos epidemiji i lockdownu - omogući neprekinutu opskrbu električnom energijom, uz održavanje zacrtane razine profitabilnosti i investicijske aktivnosti. Čelni čovjek kompanije, Frane Barbarić, u intervjuu za Jutarnji list govori o stanju HEP-a, planovima, velikim investicijskim projektima te svojoj viziji budućnosti tvrtke na čijem je čelu.

Iza Hrvatske i hrvatskoga gospodarstva turbulentnih je pola godine. Kako se u tim povijesno presedanskim okolnostima snašao HEP?

- Kao stožerna nacionalna energetska tvrtka, Hrvatska elektroprivreda je krizu dočekala spremna i s visokom razinom operativne i financijske stabilnosti poslovnog sustava. Temelji toga su postavljeni uspješnim poslovanjem u proteklim godinama. Prošlu 2019. godinu završili smo povećanjem udjela HEP-a na hrvatskom tržištu električne energije na više od 91 posto. Ostvarili smo konsolidiranu dobit od 1,4 milijarde kuna i porast realizacije investicija za 43 posto, na 3,4 milijarde kuna. Te pozitivne trendove nastavili smo i u ovoj godini. Prema preliminarnim nerevidiranim podacima za prvih šest mjeseci ove godine, HEP grupa je ostvarila dobit nakon oporezivanja od 960 milijuna kuna, što je 100 milijuna kuna više u odnosu na isto razdoblje lani. A taj uspjeh utoliko je veći s obzirom na okolnosti s kojima smo bili suočeni.

Pritom mislite na utjecaj koronavirusa i epidemioloških mjera?

- Ne samo na njih. U prvoj polovici ove godine zabilježen je pad potrošnje električne energije, posebno u segmentu poslovnih korisnika. To je očekivana posljedica pandemije koja je pogodila cijeli svijet. Ipak, specifičnost je Hrvatske, odnosno HEP-a, u tome da smo istodobno bili suočeni s nepovoljnim hidrološkim okolnostima koje su rezultirale manjom proizvodnjom hidroelektrana od planirane. Utoliko smo ponosni na činjenicu da smo ostvarili rast profita. No, koliko god profitabilnost bila važna, s obzirom na izazovni trenutak u kojem se nalazi hrvatsko gospodarstvo, mislim da postoji i važniji aspekt našeg poslovanja.

Koji je to aspekt?

- Ozbiljno smo shvatili svoju ulogu jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj i pokretača ukupnoga gospodarstva te smo u trenutku izbijanja krize bez oklijevanja nastavili s realizacijom plana investicija i ulaganjima u kojima je snažno zastupljena domaća komponenta. Ne samo da investicijski ciklus ove godine nije zaustavljen, nego ćemo 2020. završiti s dosad najvećim iznosom realiziranih investicija u povijesti HEP-a, iznosom većim od četiri milijarde kuna. Ostvarenju takvih rezultata najviše su pridonijeli zaposlenici HEP-a. Jednakim ćemo intenzitetom nastaviti investicijski ciklus s planiranim ulaganjima od 14,5 milijardi kuna u razdoblju od 2021. do 2023. Time ćemo pridonijeti očuvanju radnih mjesta u hrvatskim tvrtkama i jačanju poslovne aktivnosti u državi.

O kojim je investicijama riječ?

- Naš najveći aktualni projekt je dogradnja hidroenergetskog sustava Senj s ukupnim povećanjem snage za 412 megavata i ulaganjima od 3,4 milijarde kuna. Nedavnim početkom radova na prilaznoj cesti Studenci - Sklope taj je projekt nakon više desetljeća pripreme konačno došao u fazu realizacije. U gradnji je novi visokoučinkoviti kombi-kogeneracijski blok u elektrani-toplani Zagreb sa 150 MW električne i 114 MW toplinske snage, investicijske vrijednosti 900 milijuna kuna, koji je dio Junckerova plana.

Što je s ulaganjima u vjetroenergetiku i solarne elektrane?

- Pri kraju gradnje je naša prva vjetroelektrana, VE Korlat, snage 58 megavata, u koju ulažemo oko 500 milijuna kuna. Nadalje, ove godine ćemo u rad pustiti čak sedam sunčanih elektrana. Prva je na redu elektrana na Visu, snage 3,5 megavata, u ovom trenutku najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj. Ona neće dugo biti najveća sunčana elektrana jer je u gradnji i elektrana na Cresu, snage 6,5 megavata. U Istri u pogonu već imamo jednu sunčanu elektranu, Kaštelir, gdje smo počeli s radovima na njezinu proširenju, a pri kraju je i gradnja sunčanih elektrana u Marićima kod Žminja te kod Obrovca. U gradnji su još i sunčane elektrane koje gradimo u Stankovcima i Vrlici.

Ima li HEP kadrovskih kapaciteta za istodobni razvoj tako velikog broja projekata?

- Apsolutno ima. U ovom trenutku u suradnji s općinama i gradovima razvijamo 11 projekata sunčanih elektrana, ukupne snage 120 MW. Naš je plan do 2030. u proizvodnim kapacitetima imati novih 1500 megavata, od čega u sunčanim elektranama 350 megavata, a jednako toliko i u vjetroelektranama. To znači da ćemo u vjetru i suncu imati kapacitet veličine NE Krško.

Primjetno je da se značajan broj novih HEP-ovih projekata razvija na otocima. Je li to plod šire strategije?

- Posebnu pozornost posvećujemo povećanju sigurnosti opskrbe električnom energijom na našim otocima i u priobalju. U prijenosnu i distribucijsku elektroenergetsku mrežu u Hrvatskoj u ovoj godini uložit ćemo ukupno 1,5 milijarda kuna, od čega više od pola milijarde kuna u elektroenergetsku mrežu na području Dalmacije. Što se otoka tiče, tamo idemo s jednim komplementarnim pristupom razvoju zelenih samodostatnih energetskih sustava, polazeći od jačanja mreže, uključujući zamjenu i gradnju novih podmorskih kabela, zatim s gradnjom sunčanih elektrana poduprtih baterijskim spremnicima i na kraju gradnjom infrastrukture za električna vozila. Na taj način želimo dati doprinos gospodarskim i demografskim mjerama Vlade.

HEP je ambiciozno ušao u razvoj sektora punionica, jeste li ostvarili svoje ambicije?

- Od početka projekta 2010. do danas diljem Hrvatske, u gradovima, na autocestama i drugim prometnicama, postavili smo 200 punionica za električna vozila, od čega 100 u posljednjih godinu dana. To su gotovo dvije punionice svaki tjedan. I to je pokazatelj kako smo uspjeli ubrzati investicije na svim razinama i u svim segmentima.

Koliko vam je u tom kontekstu važan regulatorni okvir koji postavlja država?

Energetska politika mora voditi računa o pozitivnim učincima od energetskih investicija za hrvatsko gospodarstvo i društvo. Dobili smo energetsku strategiju i niz drugih dokumenata koji definiraju okvir energetsko-klimatske politike Republike Hrvatske u kojima su jasno postavljeni ciljevi i alati, sukladni globalnim trendovima i opredjeljenjima. I to je smjer kojim treba nastaviti.

Nisam sklon uvođenju naglih promjena u hrvatskoj energetici, a posebno elektroenergetici. Zato je dobro da se Hrvatska na posljednjim izborima odlučila za kontinuitet vladanja. HEP će u ispunjenju postavljenih ciljeva dati svoj puni doprinos. U tome nam je dragocjena suradnja i poticajna podrška Vlade, kao i priznanje za uspješnu provedbu investicija i razumijevanje za nezamjenjivu ulogu Hrvatske elektroprivrede kao pokretača hrvatskog gospodarstva, a što je u više prigoda otvaranja radova i puštanja naših objekata u rad isticao predsjednik Vlade, gospodin Plenković.

Na čelnoj poziciji u HEP-u ste već dvije i pol godine. Kako ocjenjujete svoj mandat?

- Prije svega, mogu sa zadovoljstvom i nemalim ponosom ustvrditi da je Hrvatska elektroprivreda danas stabilan i pouzdan partner koji ispunjava planove i drži se dogovora. Mi govorimo o projektima koji su stvarni, koji se realiziraju ili su spremni za realizaciju.