Student DIGI Award: Pobjednici

Ovo su pobjednici prvog natječaja za najbolje mlade domaće inovatore

AUTOR:

  • Filip Pavić

OBJAVLJENO:

18.3.2020. u 17:17

AUTOR:

  • Filip Pavić

OBJAVLJENO:

18.3.2020. u 17:17

Davor Pongracic / Marko Todorov / Goran Sebelic / CROPIX

Najbolji domaći inovatori i pobjednici prvog "Student DIGI Awards" natjecanja: Urban Oasis, Filipa Burul, Potential BCI

- Ajme ne vjerujem! Stvarno? Inače, ja ne dobivam nagrade, ali baš mi je drago da je žiri prepoznao moju ideju kao najbolju - rekla nam je skromno Filipa Burul, najbolja domaća inovatorica i pobjednica “Student DIGI Award” natječaja za najboljeg mladog inovatora. Pobijedila je s idejom “CroCota”, mobilnog “stručnjaka” za korov.

Nagradni natječaj Jutarnjeg lista i europarlamentarca Valtera Flege, “Student DIGI Award”, kojim se bira najbolji domaći mladi inovator, trajao je gotovo dva mjeseca, a stručni je žiri, nakon zaprimljene 61 prijave, izabrao deset finalista koje smo zadnjih tjedana predstavljali u Jutarnjem listu. Žiri je potom opet odlučivao o pobjedniku. Bilo je gusto! Tako su nagradom iz nagradnog fonda od 50 tisuća kuna nagradili tri inovacije. Prva je osvojila 30 tisuća kuna, a preostali, koji dijele drugo mjesto, osvojili po 10 tisuća kuna.

'U Kaštel Kambelovcu svi su iznenađeni što jedna cura radi na aplikaciji za korov'

Zagreb, 040320.
Agronomski fakultet.
Digi Awards: Filipa Burul, autorica aplikacije za prepoznavanje korova.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongracic / CROPIX

Filipa Burul

 

Filipa Burul, studentica zagrebačkog Agronomskog fakulteta, rođena u Kaštel Kambelovcu, u sklopu natječaja “Student DIGI Award” osvojila je 30 tisuća kuna nagrade iz nagradnog fonda od 50 tisuća kuna.

Osmislila je aplikaciju CroCot kojom će poljoprivrednici, putem pametnih telefona, moći raspoznavati vrstu korova u svojim usjevima i dobiti podatak kojim ga herbicidom suzbiti. Kako nam je otkrila, novac od osvojene nagrade utrošit će na daljnji razvoj svoje ideje, a aplikaciju bi poljoprivrednici na svojim telefonima mogli imati do kraja godine.

 

Herbologija

- Novac ću sigurno iskoristiti da se aktivnije bacim u prikupljanje podataka jer mi je cilj napraviti cijelu bazu svih korova s kojima se poljoprivrednici mogu susresti. Herbologija je, mnogi ne znaju, veliko i kompleksno područje s kojim, nažalost, malo znanstvenika želi imati posla. Za to će mi trebati i oprema za snimanje i fotografiranje koju nemam, a cilj mi je povezati se s programerima ili programerskom agencijom koja bi mi pomogla oko aplikacije - odgovara nam još uvijek uzbuđena Filipa koja trenutačno piše diplomski rad na odjelu za herbologiju. Nakon završenog fakulteta planira naći posao u struci, a poslije možda otvoriti i svoj OPG.

- Htjela bih se možda vratiti u Kaštel Kambelovac i pomoći malobrojnim kolegama agronomima dolje. Inače, svi su oni iznenađeni da jedna cura odavde radi na mobilnoj aplikaciji u poljoprivredi. I sestre mi sada žele studirati agronomiju jer su shvatile da mogu spojiti informatiku i poljoprivredu. Sada znaju da to nije samo zemlja i kopanje, da tu ima puno više - otkriva nam.

Novi trend

Naime, novi trend u poljoprivredi, kao uostalom i u drugim granama, jest digitalizacija. Zato je Filipa, uz podršku svoje mentorice Klare Burić, profesorice na Zavodu za herbologiju, još prošle godine počela razvijati aplikaciju za prepoznavanje i suzbijanje korova CroCot.

- Korovi su stalni problem poljoprivrednika. Jako su klijavi, što znači da u zemlji mogu biti godinama i čekati priliku. Nemoguće je znati da su tamo. Osim što sjemenke mogu biti u tlu, lako ih je prenijeti vjetrom, gumama traktora, cipelama, a nerijetko ga prenesu i životinje - govori.

Zagreb, 040320.
Agronomski fakultet.
Digi Awards: Filipa Burul, autorica aplikacije za prepoznavanje korova.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongracic / CROPIX

Filipa Burul

Da bi aplikacija funkcionirala potrebno je prvo napuniti bazu podataka s fotografijama svih vrsta korova koji se kod nas javljaju. Filipa će, kako je najavila, kupiti opremu i sama puniti bazu. Upozorava, međutim, da je herbologija, a posebno korovi jako široko područje i za to treba dosta vremena. Nakon toga poljoprivrednik bi kamerom na mobitelu mogao uslikati korov u ranoj fazi razvoja, a sustav ga, na temelju prikupljene baze fotografija, a onda analizom slike, odnosno boje, dužine i širine listova i ostalih morfoloških svojstava biljke, prepoznaje i predlaže kojim ga herbicidom najefikasnije suzbiti i u kojoj količini. Rješenje je to, veli, koje stvara ekonomsku i ekološku korist jer bi se u nekim slučajevima mogla koristiti tek polovica trenutačno propisane doze herbicida.

- Aplikacija će biti povezana s bazom podataka, što će omogućiti da se nakon determinacija vrste korova iz baze podataka ‘povuče’ optimalno rješenje, odnosno pravilno odabere herbicid u skladu s njegovom zakonski registriranom namjenom. Te bi informacije poljoprivrednik, bez aplikacije, morao samostalno tražiti u Glasilu biljne zaštite s pregledom sredstava za tekuću godinu - objašnjava.

Poljoprivrednici danas već procvale vrste korova, a to mogu biti različite nekulturne biljke, mak, maslačak, čičak, suzbijaju jednom vrstom herbicida, i to u velikim količinama. Činjenica je, pak, da nisu svi herbicidi primjereni za sve korove. Kako kaže Filipa, imamo 190 različitih vrsta s različitim spektrom djelovanja. Takvo korištenje herbicida, naravno, nije dobro za zemlju, a nije ni efikasno jer korovi vrlo brzu stvaraju rezistentnost. Primjer takvog korova je ambrozija. Biljka koja mnogima uzrokuje alergijske reakcije raširena je i otporna, među ostalim, i zbog pogrešne upotrebe herbicida.

- Herbicidi imaju lošu reputaciju, ali moramo ih koristiti, zasad nemamo izbora. Međutim, mora se voditi računa o pravilnoj primjeni. Aplikacijom se korov prepoznaje u fazi kotiledona. Tada je najranjiviji i moguće ga je suzbiti vrlo malom količinom ciljanog herbicida - govori.

Transfer znanja

Biljke u ranoj fazi razvoja, naime, izgledaju posve drugačije od procvale biljke i gotovo je nemoguće, bez velikog iskustva, znati o kojem se korovu radi.

- Primjerice, problem s kojim se poljoprivrednici često susreću jest onaj maka u soji. Takve biljke možda nekome lijepo izgledaju, ali one se zapravo natječu s biljkama koje pokušavamo uzgojiti. Za prostor, za vodu, često ih zasjene i uguše. Kotiledon maka je izgledom neusporediv s procvalom biljkom crvenih latica - pojašnjava.

Osim poljoprivrednika, malih i velikih, korisnici aplikacije mogle bi biti i poljoprivredne udruge, zadruge i organizacije poljoprivrednih proizvođača, poljoprivredne apoteke kao distributeri pesticida. Uz to, navodi, koristilo bi to i srednjim školama i fakultetima vezanima uz poljoprivredu ili proizvodnju hrane. Prema njezinim riječima, transfer znanja između fakulteta i prakse još je vrlo slab.

- Nadam se da bi aplikacija jednog dana mogla biti otvorena platforma na kojoj bi se na isti način obradili i insekticidi ili fungicidi, ukratko mjesto na kojem se brzo mogu naći svi oblici zaštite od svih štetnika. Ipak, zasad je korištenje herbicida, u odnosu na ostala sredstva, dominantno sredstvo zaštite, čak 46 posto. U budućnosti, nadam se, aplikacija bi mogla nuditi i neka nekemijska rješenja u borbi protiv korova - zaključuje mlada agronomka.

Tim Urban Oasis: 'Želimo se maknuti iz garaža, a napokon ćemo to i moći'
Zagreb, 110320.
Zagrebacki inovacijski centar Zicer.
Tim Urban Oasis napravio je vitrinu za uzgoj bilja u kuci. Na fotografiji: tim uz vitrinu. Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX
 

Super vijest. Hvala puno. Sigurno nam je sad korak izraditi još jedan novi uređaj Urban Oasis i plasirati ga na tržište, a ovim sredstvima to ćemo i moći, rekla nam je ekipa Urban Oasis, drugoplasirani tim na natječaju “Student DIGI Award”, koji su osvojili deset tisuća kuna nagrade.

Studentski tim predvođen voditeljem Markom Ratkovićem, studentom FER-a, osmislio je uređaj za uzgoj biljaka u zatvorenom prostoru. Točnije, to je “pametna vitrina” u kojoj se mogu uzgajati biljke i povrće, a može se smjestiti u dnevni boravak, ured, restoran ili hotel.

- Dugoročni nam je plan sigurno, kako se kaže, maknuti iz garaže. U dalekoj budućnosti željeli bismo imati svoju proizvodnju da ne ovisimo ni o kome. Mi smo zemlja u kojoj nedostaje industrije, a zašto se ne odvažiti na vlastitu proizvodnju, smanjiti troškove i možda zaposliti nove ljude - kaže Ratković.

 

Bez zemlje

Osim nagrade za drugoplasirani tim, Urban Oasis je osvojio i nagradu čitatelja Jutarnjeg lista. U prošlotjednom glasanju na portalu Jutarnji.hr čitatelji su većinom glasova odlučili da je njihova ideja najbolja. Stoga će mladi studentski tim dobiti ekskluzivnu priliku na sljedećoj Digitalnoj konferenciji, u organizaciji Jutarnjeg lista, prezentirati svoju inovaciju pred stručnjacima iz domaćeg financijskog i tehnološkog sektora.

Tim Urban Oasis, uz Ratkovića, čine studentice Agronomskog fakulteta Lucija Jelavić i Nikolina Martinec te idejni začetnik Mateo Cahun, student TVZ-a.

Objasnili su nam da je Urban Oasis zapravo aeroponski uređaj, što znači da se biljke uzgajaju bez zemlje, samo uz pomoć vodene pare. Treba mu samo utičnica za struju. Visine je oko dva metra i širine pola metra. Sa svih je strana omeđen staklom, a unutra je šesterokutni vertikalni cilindar u koji se polažu biljke. U donjem dijelu uređaja nalazi se spremnik za osam litara vode koju ultrasonična parilica pretvara u čestice, vodenu paru, a ventilator ih šalje prema vrhu uređaja.

Zagreb, 110320.
Zagrebacki inovacijski centar Zicer.
Tim Urban Oasis napravio je vitrinu za uzgoj bilja u kuci. Na fotografiji: vitrina. Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX
 

Korijeni biljaka love te čestice i tako ih se zalijeva. Uređaj je opremljen i LED lampicama, koje osiguravaju svjetlost za fotosintezu, te posebnim senzorima koji prate temperaturu, vlagu i tlak. Oni prikupljaju podatke i sami reguliraju atmosferu u uređaju. Sve što korisnik mora napraviti jest uključiti uređaj u struju i svaka dva tjedna, u prosjeku, dolijevati vodu u spremnik jer je uređaj iznimno štedljiv s vodom.

Zagreb, 110320.Tim Zagrebacki inovacijski centar Zicer.
Tim Urban Oasis napravio je vitrinu za uzgoj bilja u kuciTim . Na fotografiji: vitrina. Marko Todorov Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / CROPIX
 

Spojen na oblak

- Uređaj je u svakom trenutku spojen na cloud (oblak). Iz njega vuče sve podatke o uvjetima i atmosferi koja je potrebna za uzgoj svake pojedine biljke. Zbog toga, a i zbog ugrađenih senzora, korisnik će moći, preko aplikacije koju razvijamo, pratiti što se unutra događa te dobiti procjenu kada će njegova biljka biti spremna za branje - tumači Cahun.

Dodaje da će jednom, kada prodaju stotinjak uređaja, moći ponuditi i IoT mogućnosti, ubirući podatke iz svih uključenih uređaja zajedno i tako raditi na tome da bude još pametniji.

BCI tehnologija doživljava nagli uzlet trenutačno i za tri do četiri godine mogla bi postati mainstream
Pula, 120320.
Tim BCI Potential, Aldo Ferlati i Kristijan Lucijetic.
Foto: Goran Sebelic / CROPIX
Goran Sebelic / CROPIX

Tim BCI Potential, Aldo Ferlati i Kristijan Lucijetić

 

Tim Potential BCI iz Pule, koji je prema odluci stručnog žirija, također, zauzeo drugo mjesto na natječaju za najbolje mlade inovatore “Student DIGI Award”, već zna gdje će uložiti novac.

- Moramo kupiti EEG Headset koji bismo prilagodili našoj platformi. Cijena je tog uređaja koji očitava moždane impulse oko 7000 kuna, a onda ga povezati na našu platformu - kaže nam student FSB-a Kristijan Lucijetić, voditelj tima Potential BCI, koji razvija tehnologiju za spajanje mozga i računala. Rekli bismo da je to softver za “čitanje misli”, ali Lucijetić će nas upozoriti da je to softver koji bilježi električne impulse mozga i prevodi u jezik računala. Osim Kristijana, kojeg zanima spoj medicine i strojarstva, član Potentiala je programer i developer Aldo Ferlatti, student informatike na pulskom fakultetu “Juraj Dobrila”, i Frano Rajič, FER-ovac, razvojni inženjer i stručnjak za mikrokontrolere.

 

Poput rajfa

- EEG Headset koji želimo kupiti je uređaj poput rajfa za kosu, koji se stavlja na glavu i registrira moždanu aktivnost. Razvili smo arkadnu igru na računalu koja se može igrati preko takvog uređaja, znači dinosaur koji može poskočiti kad na to pomislite ili podignete obrve - objašnjavaju nam dečki iz tima. No, to je samo reklama za ono što, zapravo, žele pokazati, a to je dalekosežna ideja razvoja BCI softvera u segmentu e-sporta i posebne univerzalne softverske platforme s koje bi se mogli skinuti bilo koji programi na BCI uređaj.

BCI tehnologija, odnosno sučelje mozga i računala, funkcionira tako da električni signal mozga hvata EEG uređaj, uz pomoć elektroda bilježi impulse i prenosi ih u softver, s kojim se onda može “komunicirati mislima”.

Nagli uzlet

- BCI tehnologija doživljava nagli uzlet trenutačno i za tri do četiri godine mogla bi postati mainstream. Trenutačno se ta tehnologija koristi, recimo, u medicini i rehabilitaciji. Paraplegičari tako mogu pokretati svoje udove ili oni koji su ostali bez ruke mogu, putem BCI-ja, upravljati umjetnom rukom - objašnjava Kristijan Lucijetić.

 

Dečki iz Potentiala zato žele napraviti platformu koja bi bila kao Android sustav za pametne telefone, na kojoj bi bili dostupni softveri i programi za brojne različite BCI primjene, ne samo medicinu, a korisnik bi to jednostavno mogao skinuti (download) na svoj uređaj, kao različite aplikacije. Na toj bi platformi svi koji razvijaju nešto preko BCI tehnologije mogli prodavati, a oni bi, kao posrednici, uzimali naknadu od 20 posto. Prva aplikacija na platformi, kad je lansiraju krajem godine, bila bi njihov softver za e-sportaše. - Karijere profesionalnih e-sportaša, u prosjeku, traju tri do pet godina. Našim softverom, za vrijeme treninga, mogli bismo pratiti igračevu razinu koncentracije ili umora- objašnjavaju.