Znanstvenici, profesori i inovatori odlučivali su o pobjedniku 'Student DIGI Awarda'

Stručni i nezavisni žiri, sastavljen od domaćih znanstvenika, profesora, inovatora i predvodnika digitalne transformacije, izabrao je u prvom krugu, na temelju više od 60 zaprimljenih prijava, deset finalista natječaja “Student DIGI Award”.

Nakon što smo posjetili sve finaliste koji pretendiraju na titulu najboljeg domaćeg inovatora i popričali s njima o njihovim inovacijama, a njihove priče objavili u tiskanom i online izdanju Jutarnjeg lista, stručni je žiri opet sjeo i početkom tjedna odlučio o pobjednicima koji osvajaju nagradu iz nagradnog fonda od 50.000 kuna. Ovo su ljudi koji su donijeli konačnu odluku.

Doc. dr. sc. Sven Maričić, mladi je znanstvenik iz Rijeke i profesor na Odjelu za tehničke studije Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Zahvaljujući ovom znanstveniku Pula je postala centar 3D tehnologije u Hrvatskoj. Maričić je, naime, pionir tehnologije 3D printa u zemlji te njegovoj primjeni u biomedicini, polovicu svoje profesorske satnice odrađuje na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Tamo vodi Centar za biomodeliranje i inovacije u medicini. Drugu polovicu svoje satnice provodi na Sveučilištu u Puli gdje djeluje kao pomoćnik rektora za nove tehnologije.

Joško Mrndže, Country manager Googlea za Adriatics regiju

Za svoj posao kaže da je kao da radi u “prekrasnom startupu, ali ipak s jakom i organiziranom majkom kompanijom”. U Googleu se zaposlio prije deset godina, a došao je kao prvi zaposlenik u regiji sa zadatkom otvaranja ureda i zapošljavanja ljudi. Ovaj diplomirani ekonomist radio je prije u Zagrebačkoj pivovari i agenciji McCann, a vrlo brzo se prilagodio radu u digitalnom svijetu Googlea.

Frane Šesnić, direktor Zagrebačkog inovacijskog centra

Ujedno je i inicijator predakceleracijskog programa Startup Factory koji već godinama daje podršku mladim startupima. Uz to je i član upravnog odbora Klastera konkurentnosti ICT industrije, raznih radnih tijela poput Smart City Zagreb, Zagreb inovativan grad i Gospodarskog vijeća HGK. U Splitu je završio FESB, a poslije i Ekonomski fakultet u Zagrebu. Područja interesa su mu razvoj inovacijskog poduzetništva, kreativnost, e-Governance, zelene i virtualne ekonomije te razvoj financijskih instrumenata za poticanje inovacijskog poduzetništva.

Tomislav Makar, glavni direktor za tehniku A1 Hrvatska

Svoju karijeru započeo je odmah nakon završetka Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, u Hrvatskom Telekomu, a od 2000. godine dio je A1 tima, u kojem svoj karijerni put započinje na poziciji inženjera optimizacije i kvalitete radeći na projektu izgradnje A1 Hrvatska te proširenju i pokretanju operacija u svim dijelovima A1 Telekom Austria grupe.

Radio je na projektima uvođenja novih tehnologija, poput UMTS, LTE, 5G, FTTX tehnologija te snažno podupire razvoj tehnoloških inovacija, poput kognitivnih tehnologija. Član je Instituta inženjera elektrotehnike i elektronike (IEEE) te redovni predavač i panelist na vodećim domaćim konferencijama, kao i voditelj radne skupine za telekomunikacije pri HUP-u.

Boris Drilo, predsjednik HUP - Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti

Drilo je završio Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je proveo godinu dana kao znanstveni suradnik u području bežičnih podatkovnih komunikacija. Magistar je znanosti, polje elektrotehnike, a završio je i Program izvršnog upravljanja Sveučilišta u Bostonu te studij izvršnog poslovnog upravljanja Poslovne škole Cotrugli u Zagrebu. HT-u se pridružio 2012. iz Ericsson Grupe u kojoj je proveo 12 godina na projektnim i rukovoditeljskim poslovima vezanim uz razvoj i primjenu telekomunikacijskih mreža i novih tehnologija.

Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva

Završio je zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva, a prije nego što je postao čelnik ureda za digitalizaciju, u bogatoj karijeri radio je kao srednjoškolski profesor, predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, zatim na radijskoj postaji Radio Marija, u Carnetu, Hrvatskim autocestama te Hrvatskoj gospodarskoj komori. Teme njegovog profesionalnog interesa oduvijek su bile digitalizacija i moderne tehnologije, a i sada će reći da mu “nikada nije bila želja biti političar” te da se i “ne bavi politikom, nego strukom u politici”.

Leo Pincan, zamjenik tajnika Saveza udruga inovatora Istarske županije

U Bruxellesu je odlikovan odličjem Vitezova inovatorstva kojem se odaju priznanja pojedincima zaslužnima za razvoj inovatorstva. Savez inovatora je kroz desetke godina postojanja izgradio sustav okupljanja i pomoći inovatorima tako da domaći inovatori, među ostalim, mogu svoje izume izlagati na domaćim i međunarodnom izložbama bez troškova participacije. Osim toga, besplatno im se osigurava savjetovanje, marketinški materijali, ali i promocija njihovih proizvoda.

Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci

Diplomirala je filozofiju na Sveučilištu u Beogradu, magistrirala na Sveučilištu u Ljubljani, a doktorirala na Sveučilištu u Zagrebu. Najveći reformator među rektorima hrvatskih sveučilišta. Među ostalim uvela Međunarodni znanstveni savjet sastavljen od naših uglednih znanstvenika u inozemstvu te novi model izbora rektora (kroz predizbore glasaju svi članovi fakultetskih i odjelnih vijeća). Također, prva je među hrvatskim rektorima potpisala programske ugovore s Ministarstvom znanosti, a Riječko sveučilište je prošle godine ušlo u najbolje ocijenjenu mrežu Europskih sveučilišta YUFE.