Gnjev zbog propisa

Udruge tvrde da se pogoduje teleoperaterima: 'Samo oni sklapaju ugovor bez potpisa!'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

20.9.2018. u 9:18

AUTOR:

OBJAVLJENO:

20.9.2018. u 9:18

, Image: 373414179, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Ilustracija

Čini se kako su udruge za zaštitu potrošača nezadovoljne prijedlogom Izmjena i dopuna Zakona o zaštiti potrošača čije je prvo čitanje najavljeno za aktualnu sjednicu Sabora, posebno zbog činjenice da Vlada, kažu, nije dovoljno napravila po pitanju regulacije tržišta telekomunikacija, s kojim potrošači imaju najveće probleme.

Usprkos prigovorima mnogobrojnih udruga koje surađuju s prevarenim građanima, izmjenama Zakona teleoperateri će, tvrde, i dalje ostati “povlašteni trgovci” s nešto jednostavnijim odredbama u pogledu sklapanja ugovora na daljinu putem telefona, iako je ova vrsta poslovnog odnosa jedan od najčešćih prigovora građana.

Naime, postojećim zakonom svi davatelji usluga sklopljenih na daljinu uslugu građanima mogu pružiti tek nakon što su im poslali fizički ugovor te ga dobili nazad vlastoručno potpisanog - osim teleoperatera koji su od ove obveze izuzeti.

Većina prijedloga nije prošla

Kad se počelo raditi na prijedlogu izmjena i dopuna postojećeg Zakona o zaštiti potrošača, udruge su predlagale da se i teleoperatere obveže na odašiljanja ugovora prije davanja usluge, no Vlada to nije uvažila, jednako kao niti brojne druge prijedloge organizacija koje se najviše bave potrošačkim temama. “Na ovaj način se pogoduje telekomunikacijama, a diskriminira ostale davatelje usluga koji moraju poslati ugovor. Nije nam jasno što Ministarstvo gospodarstva dobiva varanjem potrošača. Tako se dešava da su jednoj našoj sugrađanki u dobi od 85 godina koja je tražila najjeftiniju uslugu telefona prodali dva mobitela na pretplatu, fiksnu telefonsku liniju, internet i 100 TV programa, a gospođa je slabovidna te nema računalo”, stoji u dopisu koji su poslali iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.

Između ostaloga, udruge su predlagale potpunu zabranu ostavljanja oglasnih poruka na vratima kuća i stanova, kao i zabranu prodaja vrećica s logotipom, što je odbijeno, a nije prihvaćena niti njihova ideja po pitanju definiranja redovne cijene. Naime, zbog postojećeg, a očito i budućeg zakonskog okvira, tvrde zaštitari potrošača, nije definiran pojam redovne cijene što trgovcima, prilikom oglašavanja posebnih oblika prodaje, omogućava da nekoliko dana prije sniženja podignu cijene proizvoda pa ih onda spuste, čime su zapravo izbjegli davanje popusta. Udruge su stoga predlagale da se pod pojmom redovne cijene smatra cijena po kojoj se proizvod prodavao najmanje 30 dana od početka sniženja, ali niti ovaj prijedlog nije naišao na razumijevanje zakonodavaca. Tražilo se potom i da se trgovce kod ispunjavanja obveza iz pojma materijalne odgovornosti obveže da rok u kojem popravljaju neki proizvod ne može biti dulji od 15 dana, no zakonodavac je inzistirao da to ipak ostane “razuman rok”, što je nedefiniran pojam.

Ministarstvo gospodarstva: "Izmjene usklađene s propisima Unije"

Kad su u pitanju prijedlozi izmjena Zakona po pitanju teleopratera kojeg predlažu udruge, iz Ministarstva gospodarstva tvrde kako je materija uređena Zakonom o elektroničkim komunikacijama te kako spada pod nadležnost Ministarstva prometa i infrastrukture. Napominju kako su izmjene Zakona nastale s ciljem usklađivanja propisa s EU Direktivom o nepoštenoj poslovnoj praksi te kako je većina predlaga udruga išla u smjeru povreda prava EU, što bi rezultiralo postupkom protiv Hrvatske.