Do konca iduće godine

Kaufland i Lidl smanjuju upotrebu plastike, no hoće ti zamjenski proizvodi biti skuplji?

AUTOR:

  • Linda Perić / Slobodna Dalmacija

OBJAVLJENO:

10.7.2018. u 14:28

AUTOR:

  • Linda Perić / Slobodna Dalmacija

OBJAVLJENO:

10.7.2018. u 14:28

Split, 270314.
U gradskom kotaru Spinut otvorena trgovina Lidl.
Na fotografiji: trgovina Lidl.
Foto: Jadran Babic / CROPIX
Jadran Babić / Hanza Media

Ilustracija

U cilju smanjenja upotrebe plastike za 20 posto do 2025. godine, veliki su trgovci počeli najavljivati mjere koje idu u tom cilju, ponajprije postupno odustajanje od prodaje jednokratnih plastičnih proizvoda, piše Slobodna Dalmacija.

Riječ je o artiklima kao što su slamke, štapići za uši, jednokratni pribor za jelo, držači balona, žiličice i štapići za miješanje pića... Podsjetimo, Europska komisija je predložila zabranu prodaje takvih proizvoda, no nije precizirala rok do kad bi se oni potpuno morali eliminirati s polica trgovina.

Lidl, primjera radi, to planira učiniti do kraja 2019. godine, i to u svih 95 trgovina u Hrvatskoj, donosi Slobodna Dalmacija.

- Proizvode od plastike za jednokratnu upotrebu postupno će zamijeniti alternativni artikli od održivih materijala koji se mogu reciklirati, a na razvoju kojih Lidl proaktivno surađuje sa svojim dobavljačima - navode u Lidlu i dodaju kako im je plan rasprodati određene količine plastičnih proizvoda koje su već otkupljene te potom postupno prijeći na održivije materijale...

'Cijene će se formirati naknadno'

Uz ovaj ekološki, zanimao nas je, naravno, i potrošački aspekt cijele priče, pa smo pitali hoće li alternativni proizvodi za kupce biti skuplji od onih jednokratnih plastičnih, na što su nam iz Lidla odgovorili kako to još ne mogu znati budući da će "cijene formirati nakon pregovora s novim dobavljačima"...

U Kauflandu su si, također, zadali isti cilj, a to je povući jednokratne plastične proizvode do konca sljedeće godine. Osim toga, navode i kako će osigurati mogućnost recikliranja ambalaže vlastitih robnih marki do 100 posto, čime će značajno smanjiti opterećenje okoliša.
Što se dalmatinskih regionalnih lanaca tiče, iz Ribole najavljuju prilagođavanje asortimana i ponude novim pravilima EU-a.

- Zasad nemamo konkretne podatke u kojem vremenskom periodu će se pristupiti zamjeni jednokratnih plastičnih proizvoda no možemo kazati da naši dugogodišnji poslovni partneri u nabavi spomenute kategorije proizvoda rade na prilagodbi asortimana. Veliki iskorak napravili smo u području potrošnog materijala jer smo znatan udio PVC vrećica za pakiranje zamijenili ekološki prihvatljivim natron vrećicama (od natron papira op.a.) - kaže Petra Bonacin Matković iz Ribole.

Zastupnica u Europskom parlamentu, Biljana Borzan drži kako bi Hrvatska, kao zemlja koja živi s morem i od mora, trebala biti prva koja će podržati EU u nastojanjima da smanji gomilanje plastike u Jadranu.

Program povratne naknade

- Naša i prethodne generacije su toliko koristile plastiku da se njene čestice pronalaze ljudima u plućima i u hrani koju jedu, a još nije poznato kakav učinak na zdravlje ima mikroplastika u zraku, vodi i hrani. Radi se o problemu koji se samo dijelom može riješiti zakonima i zabranama, no ako svatko od nas ne odluči biti odgovorniji s plastikom, unuci će nas jednog dana pitati gdje nam je bila pamet - kaže Borzan.

Hrvatska europarlamentarka napominje kako će i jednokratni spremnici za napitke u kojima se koristi plastika na tržištu biti dopušteni jedino ukoliko imaju čepove i poklopce koji se ne skidaju.

- Države članice će do 2025. godine morati organizirati prikupljanje 90 posto jednokratnih plastičnih boca za napitke, primjerice, putem programa povratne naknade. Industrija će dobiti i poticaje za razvoj manje onečišćujućih alternativa za te proizvode, a uvode se i određene obveze za proizvođače - oni će, između ostalog, morati sudjelovati u troškovima gospodarenja otpadom - napominje Borzan.

Oko ovog pitanja se posebno angažirao Klub zastupnika Zelenih u Europskom parlamentu, te pokrenuo građansku peticiju kojom traži od trgovačkih lanaca diljem Europe da zauzmu stav protiv beskorisne plastike. Član ovog Kluba, hrvatski zastupnik Davor Škrlec tijekom lipnja je proveo on-line anketu u kojoj se preko 96 posto građana izjasnilo kako je spremno zamijeniti jednokratnu plastiku ekološki prihvatljivijim alternativama.

- Alarmantna je količina nepotrebne plastike koja se nađe u košarama kupaca prilikom odlaska u trgovinu. Bezbrojne jednokratne plastične vrećice koriste se za pakiranje voća i povrća, čak i hrana s vlastitom prirodnom zaštitom ponekad dolazi s dodatnim plastičnim omotom. U peticiji pozivamo trgovačke lance da rade s nama protiv jednokratne plastike smanjujući količinu plastične ambalaže koja se koristi u trgovinama i prijevozu robe te da stupe u kontakt sa svojim dobavljačima kako bi zatražili od njih da ponude alternativu svojim klijentima kad god je to moguće - kaže Škrlec.

IKEA se već priprema

Europska komisija je izračunala kako će, ukidanjem prodaje jednokratnih plastičnih proizvoda, potrošači uštedjeti 6,5 milijardi eura, izbjeći će se emisija 3,4 milijuna tona ekvivalenta ugljikova dioksida, te izbjeći štete za okoliš koje bi do 2030. godine narasle na 22 milijarde eura.
Da se ozbilljno shvaća preporuka EK-a o zabrani prodaje jednokratne plastike koja, između ostalog, ozbiljno ugrožava život u moru, svjedoče i najave iz svjetskih trgovačkih lanaca, poput Ikee. I švedski je maloprodajni div odlučio, naime, da će do 2020. godine u potpunosti prestati prodavati svoje plastične proizvode za jednokratnu upotrebu.