Najveći rast investicija u 2018. u odnosu na prethodnu godinu, gledano po strukturi vlasništva, ostvarila su državna poduzeća, dok je kod privatnih tvrtki rast investicija neravnomjerno raspoređen - koncentriran je među najmanjim i najvećim poduzećima, dok su investicije među malim i srednjim poduzećima neočekivano smanjene.
To je glavni rezultat analize Ekonomskog laba na temelju rezultata poslovanja poduzetnika za prošlu godinu koje je objavila Financijska agencija (FINA).
Grafički prikaz, broj i strukutra poduzetnika
Sukladno tim rezultatima, investicije svih poduzeća su na godišnjoj razini narasle za 3,9 posto, tako da je rast kod državnih tvrtki iznosio 10,6 posto, mješovitih poduzeća 7,3 posto, a privatnih 0,8 posto. Potrebno je napomenuti, stoga, kako su investicije kao u udjel u BDP-u u 2017. bile na razini od 20 posto, a od toga je bilo 16,6 posto privatnih investicija te 3,4 posto državnih investicija. To znači da oko 80 posto ukupnih investicija dolazi iz privatnog sektora, ali da su u 2018. najveći rast ostvarile one u državnom sektoru, većinom novcem iz fondova Europske unije.
Kreditne obveze
Zbog toga i rast državnih investicija od 10,6 posto nema toliki značaj u rastu ukupnih investicija kao što bi imao desetpostotni rast privatnih investicija. U sklopu toga valja kazati i kako se još uvijek čekaju podaci Državnog zavoda za statistiku o strukturi “porijekla” rasta investicija od 11 posto u prvom kvartalu ove godine. Nadalje, u analizi Ekonomskog laba se ističe kako se kreditne obaveze sektora poduzeća nisu povećale, iz čega se može zaključiti da u ovom ciklusu rasta i dalje dominiraju vlastiti izvori financiranja (a ne krediti), što je, u prosjeku, jamstvo zdravih bilanci.
Uz to, podaci Fine pokazuju da, promatrano prema sektorima vlasništva, privatni sektor uvjerljivo dominira prema kriteriju zapošljavanja, rasta dobiti i prihoda, a državni i mješoviti vlasnički sektor, kao što smo naveli, dominiraju u pogledu rasta investicija. S jedne strane, ističe se u analizi, rast državnih investicija je posljedica duge stagnacije i smanjenja investicija u državnom sektoru, a sada uz fondove EU postoji prostor za zdrav rast javnih investicija (bez prekomjernog zaduživanja). S druge strane, spori rast novih investicija u sektoru privatnih poduzeća ipak zabrinjava.
- I bez dubljeg analitičkog uvida, ovako nejednak rast korporativnih investicija može se povezati s klasičnim boljkama - lošom regulacijom, preprekama investiranju i visokim teretima, čemu se priključio i snažan pritisak s tržišta rada. Više se ne može isključiti hipoteza da pritisak troškova rada djelomično istiskuje investicije u korporativnom sektoru - tvrdi se u analizi Ekonomskog laba.
Sporiji rast
U Hrvatskoj, napominje se, i dalje postoji oko 1440 poduzeća u kojima država ima vlasničke udjele (većinske ili manjinske, na nacionalnoj ili lokalnoj razini, uključujući komunalna poduzeća). Pritom se naglašava kako ukupan udjel poduzeća u državnom ili mješovitom vlasništvu u zaposlenosti korporativnog sektora iznosi 17,6 posto (oko 166 tisuća zaposlenih).
Grafički prikaz, rast broja zaposlenih
“Ta poduzeća sporije rastu i zapošljavaju, ali sada im više rastu investicije, vjerojatno i zbog toga što u dijelu tih poduzeća postoji veća orijentacija na korištenje fondova EU. Dobit im raste solidno, osobito kod ‘čistih’ državnih poduzeća (oko osam posto), no to ne mora biti dobro u mjeri u kojoj se radi o poduzećima s privilegiranim funkcijama i položajima na tržištu, čija je ekonomska efikasnost upitna”, stoji u analizi, uz napomenu kako rast dobiti u uvjetima nedovoljno iskorištenih rezervi efikasnosti znači da se trošak neefikasnosti prevaljuje na privatna poduzeća i građane, a to guši zdrav rast.
Šampioni
U analizi se posebno izdvaja podatak prema kojem su mikro poduzeća šampioni rasta u 2018., s rastom ukupnog prihoda od 28,8 posto, zaposlenih za 13,8 posto i neto investicija za gotovo 44 posto. Dvije trećine od ukupnog rasta broja zaposlenih (oko 46 tisuća na bazi sati rada) zaposleno je u mikro segmentu.
- I u spektakularnom rastu broja poduzeća koja ostvaruju prihode na stranom tržištu (izvoznici) dominiraju mikraši. Evidentno je kako i dalje postoji problem dinamike - problem izostanka trajnog rasta poduzeća i transformacije mikro poduzeća u mala, malih u srednja i tako dalje. I druga istraživanja (GEM) pokazuju kako u Hrvatskoj nedostaje zrelih rastućih poduzeća - naglašava se u analizi.
Na samom vrhu su energetika, retail, financije i “nešto” industrije
Kada je riječ o našim najvećim kompanijama, podaci pokazuju kako se 2018. u grupi “top 10”, prema nekonsolidiranim financijskim izvještajima, nalazi čak pet kompanija koje se bave energijom (Ina, HEP, PPD, Petrol i Crodux). No, konsolidirani izvještaji će malo promijeniti odnose, jer će u vrh ući i grupacije s diversificiranim poslovanjem poput Adrisa, Atlantica, Orbica i drugih, ali to neće bitno promijeniti ukupnu sliku.
- Nakon povratka Konzuma (drugi po veličini) među kompanije koje dostavljaju svoje godišnje izvještaje, među deset najvećih poduzeća imamo tri maloprodajna lanca (uz Konzum tu su Lidl i Spar), a Plodine zapeto čekaju na ulazak u top 10 kao jedanaesto poduzeće na listi. Prema tome, uz dominaciju energetskog businessa i retaila, sam vrh uspijevaju narušiti samo HT i Zagrebačka banka koji se sada u sektorskom smislu doimaju poput ‘uljeza’, osobito ako imamo u vidu da bi na nefinancijskoj listi najveću banku zamijenio tek četvrti po veličini retailer, te bismo u top 10 prema ukupnom prihodu u tom slučaju imali pet energetskih kompanija, četiri retailera i jednu telekomunikacijsku kompaniju - navodi se u analizi.
Dakle, zaključuje se, domaća ekonomija i dalje ima tradicionalnu korporativnu strukturu u samome vrhu koju obilježavaju energetika, retail, financije i “nešto industrije”. Za sada, stoga, unatoč ukupno dobrim brojkama, najviše zabrinjava slabo investiranje malih i srednjih korporacija “koje su vjerojatno stisnute između rasta troškova rada, visokih opterećenja (poreznih i neporeznih) i još uvijek nedovoljno prijateljske poslovne klime i administracije”.