Javni sektor prvi po rastu investicija, a privatni dominira u zapošljavanju i dobiti

Najveći rast investicija u 2018. u odnosu na prethodnu godinu, gledano po strukturi vlasništva, ostvarila su državna poduzeća, dok je kod privatnih tvrtki rast investicija neravnomjerno raspoređen - koncentriran je među najmanjim i najvećim poduzećima, dok su investicije među malim i srednjim poduzećima neočekivano smanjene.

To je glavni rezultat analize Ekonomskog laba na temelju rezultata poslovanja poduzetnika za prošlu godinu koje je objavila Financijska agencija (FINA).

Hanzamedia

Grafički prikaz, broj i strukutra poduzetnika

Sukladno tim rezultatima, investicije svih poduzeća su na godišnjoj razini narasle za 3,9 posto, tako da je rast kod državnih tvrtki iznosio 10,6 posto, mješovitih poduzeća 7,3 posto, a privatnih 0,8 posto. Potrebno je napomenuti, stoga, kako su investicije kao u udjel u BDP-u u 2017. bile na razini od 20 posto, a od toga je bilo 16,6 posto privatnih investicija te 3,4 posto državnih investicija. To znači da oko 80 posto ukupnih investicija dolazi iz privatnog sektora, ali da su u 2018. najveći rast ostvarile one u državnom sektoru, većinom novcem iz fondova Europske unije.

Kreditne obveze

Zbog toga i rast državnih investicija od 10,6 posto nema toliki značaj u rastu ukupnih investicija kao što bi imao desetpostotni rast privatnih investicija. U sklopu toga valja kazati i kako se još uvijek čekaju podaci Državnog zavoda za statistiku o strukturi “porijekla” rasta investicija od 11 posto u prvom kvartalu ove godine. Nadalje, u analizi Ekonomskog laba se ističe kako se kreditne obaveze sektora poduzeća nisu povećale, iz čega se može zaključiti da u ovom ciklusu rasta i dalje dominiraju vlastiti izvori financiranja (a ne krediti), što je, u prosjeku, jamstvo zdravih bilanci.

Uz to, podaci Fine pokazuju da, promatrano prema sektorima vlasništva, privatni sektor uvjerljivo dominira prema kriteriju zapošljavanja, rasta dobiti i prihoda, a državni i mješoviti vlasnički sektor, kao što smo naveli, dominiraju u pogledu rasta investicija. S jedne strane, ističe se u analizi, rast državnih investicija je posljedica duge stagnacije i smanjenja investicija u državnom sektoru, a sada uz fondove EU postoji prostor za zdrav rast javnih investicija (bez prekomjernog zaduživanja). S druge strane, spori rast novih investicija u sektoru privatnih poduzeća ipak zabrinjava.

- I bez dubljeg analitičkog uvida, ovako nejednak rast korporativnih investicija može se povezati s klasičnim boljkama - lošom regulacijom, preprekama investiranju i visokim teretima, čemu se priključio i snažan pritisak s tržišta rada. Više se ne može isključiti hipoteza da pritisak troškova rada djelomično istiskuje investicije u korporativnom sektoru - tvrdi se u analizi Ekonomskog laba.

Sporiji rast

U Hrvatskoj, napominje se, i dalje postoji oko 1440 poduzeća u kojima država ima vlasničke udjele (većinske ili manjinske, na nacionalnoj ili lokalnoj razini, uključujući komunalna poduzeća). Pritom se naglašava kako ukupan udjel poduzeća u državnom ili mješovitom vlasništvu u zaposlenosti korporativnog sektora iznosi 17,6 posto (oko 166 tisuća zaposlenih).

Hanzamedia

Grafički prikaz, rast broja zaposlenih

“Ta poduzeća sporije rastu i zapošljavaju, ali sada im više rastu investicije, vjerojatno i zbog toga što u dijelu tih poduzeća postoji veća orijentacija na korištenje fondova EU. Dobit im raste solidno, osobito kod ‘čistih’ državnih poduzeća (oko osam posto), no to ne mora biti dobro u mjeri u kojoj se radi o poduzećima s privilegiranim funkcijama i položajima na tržištu, čija je ekonomska efikasnost upitna”, stoji u analizi, uz napomenu kako rast dobiti u uvjetima nedovoljno iskorištenih rezervi efikasnosti znači da se trošak neefikasnosti prevaljuje na privatna poduzeća i građane, a to guši zdrav rast.

Šampioni

U analizi se posebno izdvaja podatak prema kojem su mikro poduzeća šampioni rasta u 2018., s rastom ukupnog prihoda od 28,8 posto, zaposlenih za 13,8 posto i neto investicija za gotovo 44 posto. Dvije trećine od ukupnog rasta broja zaposlenih (oko 46 tisuća na bazi sati rada) zaposleno je u mikro segmentu.

- I u spektakularnom rastu broja poduzeća koja ostvaruju prihode na stranom tržištu (izvoznici) dominiraju mikraši. Evidentno je kako i dalje postoji problem dinamike - problem izostanka trajnog rasta poduzeća i transformacije mikro poduzeća u mala, malih u srednja i tako dalje. I druga istraživanja (GEM) pokazuju kako u Hrvatskoj nedostaje zrelih rastućih poduzeća - naglašava se u analizi.