Okrenuti smo poduzetništvu, modernim tehnologijama, zelenoj energiji i održivosti, govori nam Amir Babović, suosnivač najaktivnijeg startup huba u Hrvatskoj, zagrebačkog Wespa Spacesa, dok s terase zgrade nekadašnje tvornice papira na Zavrtnici gledamo krov susjednog, montažnog objekta pokrivenog solarnim panelima.
Osjećamo se kao da smo u nekom skandinavskom gradu koji u širem središtu ima solarnu elektranu.
Stara tvornica
Babović, koji je Wespa Spaces pokrenuo prije tri godine s Nikolom Perkovićem, Lovrom Petračem, Filipom Duvnjakom i Damirom Ismailovićem, uvjerava nas da za stanare Wespa Spacesa, koji poznaju njihovu filozofiju rada, to nije iznenađenje. Ističe da teže biti poduzetnička zajednica koja prednjači u razvoju održivosti.
Na tom putu u zadnje su tri godine, kaže, navikli na nesvakidašnje izazove. Dva mjeseca nakon što su krenuli u projekt dogodila se pandemija, a onda i 2020. potres.
- Taj je potres puno malih tvrtki i poduzetnika ponukao da počnu tražiti alternative klasičnim opcijama poput stanova u centru grada. Tako smo dobili prve stanare - prisjeća se.
Koncept coworkinga Wespa Spaces (Work-Eat- Socialize-Play-Anytime) nastao je iz želje da se tvrtkama omogući okruženje koje će zadovoljiti potrebe pojedinca i pronaći sinergije za rast. Nedavno su otvorili i novu lokaciju u sklopu poslovno-trgovačkog kompleksa Green Gold. Tvornica na Zavrtnici stara je 120 godina, a uz nju su dva montažna objekta. Raspolažu s 3500 kvadrata i ugošćuju sto tvrtki i 403 aktivna člana.
Poduzetnička zajednica
- Osim startupa ugošćujemo i male zrele tvrtke s desetak ljudi kojima odgovara ovakvo okruženje, pa čak i predstavništva velikih internacionalnih tvrtki - kaže Babović.
Coworking, pojašnjava, samo je infrastruktura za pravi cilj, a to je od Wespe stvoriti poduzetničku zajednicu. Prema podacima Startup Reporta, Wespa je broj događanja koje organizira podigla s 300 na 400 godišnje.
- U najboljem mjesecu dosad imali smo 45.000 posjetitelja, a dnevno imamo dva do tri događanja plus restoran koji je otvoren i građanima izvan huba - kaže Babović.
Sve to utječe na potrošnju električne energije. A onda je lani zbog rasta cijene energenata i inflacije odjednom račun skočio s 2000 eura (15.000 kn) na 9300 eura (70.000 kn) mjesečno što je 467%.
- Znali smo da moramo naći alternativu - kaže Babović.
Pojašnjava da su neko iskustvo već imali. Suosnivač Nikola Perković u jednom je objektu instalirao plinske turbine od 1,5 MW za proizvodnju struje. Ta lokacija ima i trigeneraciju, što znači da otpadnu toplinu reciklira u grijanje ili hlađenje zgrade.
- Predložio nam je da na krovu montažnog objekta instaliramo solare, a već nakon jednostavne računice shvatili smo da za svotu koju dajemo za struju možemo dići kredit kojim bismo financirali gradnju solara od 200 kvadrata na krovu jednog od montažnih objekata - kaže Babović.
Mjerljiva održivost
Navodi da su projekt elektrane od 40kW financirali bankarskim kreditom od 70.000 eura. Postavljanje panela je trajalo mjesec dana, a isporuka cijele instalacije dva mjeseca.
- Naša elektrana, ovisno o godišnjem dobu, namiruje između 30 i 60 posto naših potreba za strujom, a pritom su nam sada i račun za struju i rata kredita skupa manji od 9300 eura (70.000 kn) mjesečno. No, važno je naglasiti da mi djelujemo kao zajednica i da naših 100 stanara nisu morali razmišljati da je cijena struje rasla - zaključuje Babović.