AGRIVI je danas softver za upravljanje farmama, ali na početku je bio jednostavna aplikacija s osnovnim korisničkim sučeljem, generičkim komponentama i imao je podršku za bazične funkcionalnosti.
No, to je bilo dovoljno da zainteresira male i srednje poduzetnike, mahom mlade farmere koji su se htjeli okušati u poljoprivredi, da ga počnu koristiti i plaćati njegovu pretplatu.
Matija Žulj, osnivač i direktor AGRIVI-ja kaže da je to bilo sasvim dovoljno za ispitivanje ima li proizvod smisla, što već u tom trenutku donosi vrijednost, i što korisnici traže povrh onoga što smo imali.
Znanstveni pristup
- Taj naš MVP bio je uvod u AGRIVI kakav je danas, gdje imamo više proizvoda, a naša farm management software platforma je jedan od najkompletnijih proizvoda na tržištu i uspješno adresiramo enterprise poslovni segment koji je značajno zahtjevniji od SME segmenta - kaže Žulj.
Minimum Viable Product (MVP) iznimno je popularan način kreiranja proizvoda na agilan način. O njemu se mnogo priča unazad dva desetljeća i danas ga koriste svi uspješni startupi. Stvaranje proizvoda po principu MVP-a vrlo je slično znanstvenom radu.
Postavljaju se hipoteze, stvara minimalno okruženje potrebno da bi se hipoteze mogle ispitati, a iz rezultata se uči i primjenjuju se u idućoj iteraciji, odnosno novim otkrićima. Kod MVP-a ono što se kroz stvaranje proizvoda otkriva su potrebe tržišta. Ulaže se u razvoj onoliko koliko je nužno da se vidi gdje postoji odgovarajuća potreba i zatim se razvoj usmjerava u tom smjeru.
Nika Pintar, suosnivačica i direktorica Anibiomea prisjeća se kako su krenuli sa Cidranijem, startupom iz kojeg je nastao Anibiome i koji je među ostalim radi craft jabučni ocat.
Korak dalje
- Bruno Balen i ja imali smo ograničena sredstva koja smo sami uložili i nismo imali ikakvog znanja o foodtechu. Iako je vizija bila jednako eksponencijalna, morali smo ostvariti prve male pobjede. Razumijevanje proizvodnje, stavljanja proizvoda na tržište, pozicioniranje, marketing, prodaja i građenja tima izgledali su kao neosvojive utvrde - opisuje početke Pintar.
Danas su s Anibomeom fokusirani na personalizirani pristup zdravlja mikrobioma.
Riječ je o crijevnoj flori, s kojom živimo u simbiozi i koja nam pomaže pretvarati hranu koju jedemo u hranu za naše stanice. Pintar pojašnjava da su sljedeći metodologiju MVP-a počeli koristiti umjetnu inteligenciju.
- Personalizacija i uvođenje AI-a nam je zvučalo poput cijepanja atoma, s tim da za potonje barem postoji neki blueprint. U BIRD Incubatoru smo stekli znanje o strojnom učenju i oformili interni tim inženjera te shvatili da je koncept evoluirao i zaživio svojim životom - kaže Pintar koja je sad fokusirana na znanost.
Stevica Kuharski, partner u Fil Rouge Capitalu ističe da u Hrvatskoj postoji veći broj startupa iz čijih se MVP-a i načina na koji su ih razvijali može mnogo naučiti. Navodi da od zrelijih startupa treba izdvojiti Photomath i Fonou, a od startupa u srednjoj i ranijoj fazi TDA, Gameboost, Ding, Hypefy i Revlum.
- U svakom od tih startupa osnova su izvrsni osnivači koji su prepoznali problem i krenuli izravno na njegovo rješavanje, a to je jedini način na koji se može razviti MVP koji radi, sve ostalo je gubitak vremena - kaže Kuharski.
Pojašnjava da je startupima da bi dobili investiciju u ranoj fazi razvoja ključan tim koji može napraviti MVP i predstaviti to na tržištu.
Razgovor s kupcima
- Treba imati na umu kako MVP nije okljaštrena verzija aplikacije, već zaista minimalni set mogućnosti koji je koristan korisnicima, odnosno kupcima. Iz te perspektive, ako osnivači ne mogu razumjeti što MVP treba predstavljati, trebaju više razgovarati s potencijalnim korisnicima i kupcima kako bi oblikovali MVP - smatra Kuharski.
Navodi da je uvriježeno mišljenje kako je za početak rada potrebna investicija, da je potrebno odmah početi s razvojem produkta, neovisno softverskog ili hardverskog, ali to je, ističe, pogrešno!
- Početak razvoja produkta započinje razgovorima s prvim potencijalnim korisnicima (early adopters) na osnovu kojih se razvija MVP. Osnovni razlog zašto je MVP potreban prije investicije je potvrda tržišta, odnosno, aktivno korištenje produkta. Na osnovu toga se dalje razvija i mijenja po potrebi - kaže Kuharski.
Matija Žulj kaže da je AGRIVI od početka koristio MVP pristup kako bi identificirao stvarne potrebe korisnika na temelju brzih i osnovnih mogućnosti pojedinih modula, koje bi zatim na temelju korisničkih povratnih informacija unaprjeđivali.
- U industriji koja nije imala ranije dostupna rješenja, ulaganje u kompletne mogućnosti pojedinih modula ili funkcionalnosti može predstavljati zamku, i korištenje MVP pristupa je nužno za usmjeravanje fokusa razvoja i efikasnog korištenja kapitala - upozorava Žulj.
Navodi da su zato mnogi featurei koje su zamislili završili u ladici i čekaju “neka bolja vremena”, odnosno vrijeme kad će tržište sazreti za njih. S druge strane, neke su takve MVP-e nedavno izvukli iz ladice pa su počeli nuditi uslugu praćenja slijedivosti hrane kroz skeniranje QR koda.
Teške odluke
Nika Pintar kaže da je osnivačima najteže kad neke funkcionalnosti moraju maknuti, jer tržište upozorava da su neisplative ili si pak startup u određenim trenutku ne može priuštiti da u njih ulaže.
Ilustrira to na primjeru pretkliničkih studija koje Anibiome sada radi u Belgiji.
- Prilikom dizajna te studije morali smo rezati desetke featurea i područja ispitivanja, jer troškovi takvih projekti za čas narastu i do deset puta. Nakon što smo teška srca odrezali mnoge izuzetno važne izvore podataka, te broj donora, došli smo do budžeta koji si možemo dopustiti. Ipak, rezultati studije su izvan svih očekivanja i dokazali smo poboljšanje integriteta crijevne barijere za 27 posto i to nakon samo jednog tretmana - zaključuje Pintar.
