Srednja škola, informatički fakultet, potraga za oglasima za posao i zapošljavanje u tvrtki. Ova četiri koraka dio su klasičnog puta koji mlade ljude pretvaraju u programere - ali ne i jedini, niti nužno najbolji.
Mnogo je onih koji nakon bavljenja jednom profesijom žele nove izazove ili otkriju da ono što rade trenutačno nije najbolji izbor za njih pa to odluče promijeniti. Jedan od motiva su i plaće.
Prema podacima HUP ICT-a, još je 2021. prosječna neto plaća u domaćem ICT-u bila 1345 eura, a prosječna na razini države 843 eura. To je 500 eura razlike!
Baviti se ICT-em danas je i cool. Više-manje sve u čemu mladi uživaju je digitalno, a tu su, uz igre, i Instagram, Snapchat, Discord i TikTok. K tome, ICT tvrtke, iako kod njih radi više od 59.700 ljudi, i dalje nemaju dovoljno talenata pa traže nove.
Razgovarali smo s ljudima koji su pronašli način kako prijeći u tehnološku industriju. Najmanje ih je testera, iako su nam mnogi rekli da je to jedan od najlakših načina kako napraviti tu tranziciju.
Testiranjem aplikacija i drugih proizvoda usput se nauči kako IT tvrtke funkcioniraju, čime se konkretna tvrtka bavi, upija se osnovno znanje o programiranju, a ovisno o željama i interesu, otvaraju se prilike za napredovanja. U vrijeme stalne potrage za radnicima koji će svoje znanje i talent iskoristiti u ovom rastućem sektoru, prekvalifikacija se čini kao jedno od rješenja. Donosimo priče onih koji su u njoj uspjeli pa danas imaju uspješne karijere u IT-u.
Samouka programerka
Po struci fizioterapeutkinja Nina Džeko danas radi u splitskoj digitalnoj agenciji, posebno vještoj u Web3 projektima, Blanku. Džeko je samouka programerka.
- Uvijek su me oduševljavali ljudi koji strastveno rade svoj posao, u njemu uživaju pa svojim žarom i drugim ljudima prenesu ljepotu tog posla, koji god on bio. Ja sam shvatila da fizioterapija nije ta moja strast - govori Nina, koja je pohađala III. gimnaziju u Splitu gdje je imala doticaj s tehnologijom i programiranjem.
Stoga je skovala plan. Sezonu je odrađivala radeći na brodu, a ostatak godine je učila o programiranju. Krenula je od osnova što je to programiranje i kako funkcionira pa do kompleksnijih, specifičnih detalja i online tečajeva. Putem je shvatila da joj se najviše sviđa frontend development, jer joj je, kaže, vizualni identitet najviše pri srcu. Tada nije poznavala nikoga tko se bavi programiranjem, ali društvene mreže su i to promijenile.
- Taman u to vrijeme sam otkrila da se Instagram ne koristi samo za fotografije, nego i za brending i za poslovne svrhe pa sam napravila profil i počela tražiti ljude koji prolaze put sličan mojemu. Čak sam pronašla jednog momka iz druge zemlje koji je isto bio terapeut i prebacio se na programiranje - prepričava Nina.
Na svom je profilu objavljivala što radi i upoznala ljude sličnih afiniteta koji su joj pomogli savjetima i svojim objavama. Instagram je zaslužan i za njezin posao u Blanku. Tamo joj se javio i jedan od sadašnjih šefova.
- Svidjelo mu se što radim pa mi je rekao da osnivaju novu firmu. Nakon razgovora dobila sam zadatak za odraditi, a nakon nekoliko tjedana ponudili su mi praksu i tako je počeo moj put - prisjeća se.
Najveći izazov joj je u početku stvaralo to što je dosta kolega oko nje studirali nešto vezano uz programiranje, dok je ona sve naučila sama. Ali kad to usporedi s nezadovoljstvom bavljenjem poslom s kojim se bavila prije, kaže da se uspješno riješila tog stresa.
Ceste zamijenio autima
Strast za programiranjem potaknula je pak diplomiranog inženjera građevine iz Zagreba, Radovana Horvata, do prije osam godina projektiranje konstrukcija cestovne infrastrukture zamijeni IT-jem. Posao mu je bio zanimljiv i izazovan, kaže, ali dugo je imao veliki interes za programiranjem. Počeo je s Pythonom što je bilo svojevrsno eksperimentiranje s numerikom i tako stvorio jednostavni program za statističke proračune.
- Koristio sam za tadašnji posao i jedan dijalekt jezika Lisp, koji je integriran u AutoCAD te služi za automatizaciju mnogih procesa u tom alatu. Tako sam spojio tadašnju struku s hobijem koji me sve više okupirao - prisjeća se Radovan.
U slobodno vrijeme je radio i još uvijek radi na mini projektima kao što je N-body simulator i izrada vlastitih kompajlera. U početku je velik dio vremena provodio na online edukacijskim platformama poput Coursere i edX te polagao tečajeve vezane uz algoritme, strukture podataka i programske jezike.
- Mogu slobodno reći da mi je nauka o računarstvu postala svojevrsna strast, te sam, baveći se njome pronalazio puno veći užitak nego u svom tadašnjem zanimanju - kaže Radovan.
Najveći izazov predstavljala mu je odluka da promjeni struku. Neko je vrijeme razmišljao o tome, no kada se ukazala prava prilika obuzeli u ga strah i nesigurnost. Periodički je pregledavao oglase za posao i pronašao na oglas tvrtke AVL. Nakon nekoliko krugova, intervjua i praktičnih testiranja - dobio je posao, a ubrzo je nestao i svaki oblik nesigurnosti. U istoj tvrtki radi već šest godina i kaže da je sretan zbog prijateljske i profesionalne suradnje, kroz koje je mnogo naučio.
Trenutno je voditelj manjeg tima koji radu na desktop aplikaciji za modeliranje mehanike fluida i termodinamike, s primjenom u autoindustriji te ujedno i dalje aktivno radi kao programer. Na pitanje koje su mu vještine iz bivšeg posla i dalje korisne daje dao nam je pomalo neočekivan odgovor - komunikacijske vještine.
- Današnji programer više nije neuredan genijalac koji sjedi u nekakvom polumračnom podrumu i udara po tipkovnici. Svi smo dio nekog tima i na svakodnevnoj bazi moramo efikasno surađivati i komunicirati jedni s drugima jer su proizvodi na kojima radimo često veliki i kompleksni - pojašnjava.
Ocean koda
Sa sličnim se stavom u ICT otisnula i Maja Karlović, oceanologinja, zaronjena u analize i interpretacije podataka. Magistrirala je fiziku i radila u Hrvatskom hidrografskom institutu u Splitu. Posao je uključivao i terenska istraživanja na moru što joj je predstavljalo veliki izazov jer se teško prilagođavala morskim uvjetima.
- Moja strast prema podacima i kontinuiranom učenju vodila me prema istraživanju mogućnosti koje pruža IT, što je u konačnici rezultiralo promjenom zanimanja - kaže Maja.
Promjena je, priznaje, bila vrlo izazovna, ali je cijeli proces bio vrlo spontan.
- Bilo je trenutaka kada sam se pitala jesam li donijela pravu odluku, ali ostala sam odlučna i uporna. Radila sam i učila u slobodno vrijeme, često žrtvujući svoj privatni život u procesu - govori Maja, koja se raduje svim izazovima i kontinuiranom učenju koje ju zasigurno očekuje jer se IT neprestano razvija.
Nedavno je završila edukaciju za Python developera, a uskoro je pri kraju i šestomjesečne edukacije za data science koju vodi britanska tvrtka Intuita u suradnji s Trokutom u Šibeniku. Oduševljena je mentorima, a i većom fleksibilnosti radnog vremena i većom financijskom stabilnosti.
- Smatram da je uvijek vrijedno slijediti svoje snove. Na kraju dana, ne radi se samo o promjeni posla, već o pronalaženju pravog smjera - onog koji omogućava rast, razvoj i ispunjenje - poručuje.
Nisu svi išli prema programiranju. Tako je nesuđena diplomatkinja, odnosno diplomirana politologinja Mirna Opolcer danas zaposlena u Infobipu. Kaže da su je oduvijek privlačili prodaja i marketing, a dobar spojih svojih interesa pronašla je u tehnološkoj kompaniji. Kaže da je rano shvatila da nije tip osobe koji može svaki dan raditi od 9 do 17 sati, da joj treba fleksibilnost te da bi ICT biti dobar izbor za nju. Tamo se uvijek događa nešto novo, stalno je potrebno učiti i biti među ljudima, tumači Opolcer. Zbog toga je odlučila promijeniti profesiju.
Prijavila se na Infobipov oglas i danas je team lead u organizaciji developerskih konferencija. Još je kao studentica radila na eventima pa je imala prijašnjeg iskustva, a ova joj se prilika činila kao spoj onoga što zna i sektora u kojem želi biti.
- Kako sam počela raditi dva mjeseca prije eventa, morala sam se brzo prilagoditi i naučiti sve što mi je potrebno. Nije to ništa teško, ali je trebalo nekoliko mjeseci da se osjećam potpuno u svojoj koži u ovom poslu - govori Mirna, kojoj je najveći izazov bilo savladati žargon koji se koristi u developerskoj industriji.
Organizirana podrška
To je kod nje samo pobudilo dodatni inat da još više zapne i nauči kako bi razumjela jednako dobro kao i kolege koje naginju tehničkim temama. Ivana Burazina izdvaja kao osobu koja je imala nezamjenjivu ulogu na njezinom poslovnom putu.
- Od početka je znao što to sve znači, pomagao mi, objašnjavao sve što je bilo potrebno, davao informacije koje trebam ili me spajao s ljudima koji imaju odgovor - prisjeća se.
Danas pojedincima koji žele prijeći u IT pomažu i različite organizacije i tvrtke. Jedna od njih je tvrtka Fores koja organizira IT bootcamp programe primarno namijenjene nezaposlenima koji se žele prekvalificirati. Radi se o kombinaciji teorije i prakse - nakon dva ili tri mjeseca teorijske edukacije, polaznici idu na konkretne projekte u IT tvrtke ili korporacije s jakim IT odjelom koje planiraju zapošljavati juniore i spremni su ih mentorirati. Projekt financira Hrvatski zavod za zapošljavanje i provodi se uz mjere Osposobljavanja na radnom mjestu.
Branka Lasić, koja je prije bila jedna od izvršnih direktorica u IN2 grupi, danas vodi vlastiti društveni startup Foresa.
- Polaznici za vrijeme programa dobivaju naknadu u iznosu minimalne plaće pa često daju otkaze da bi mogli sudjelovati - kaže Lasić.
Navodi da su do sada pokrenuli programe za IT analitičare, testere i Java programere, a u planu je pokretanje još nekih edukacija poput ERP konzultanta.
- Imamo puno više zainteresiranih nego slobodnih mjesta. Za neke grupe prijavi se i deset puta više kandidata pa se provodi selekcijski postupak kojim se samo kandidati koji su pokazali dovoljno predispozicije i visoku motivaciju šalju na razgovor u tvrtke koje onda odabiru polaznike koje žele mentorirati - objašnjava Lasić.
Do sada je završeno 13 programa ovog tipa, dva su u tijeku, a jedan upravo kreće. Od 95 polaznika koji su upisali program, čak ih je 76 zaposleno u roku tri mjeseca, a oko 65 posto ostaje raditi u mentorskim tvrtkama. Kao primjere tvrtki koje su mentorirale i zaposlile najviše polaznika izdvaja Apis IT, Croatia osiguranje, Infobip, IN2, King ICT, Libusoft Cicom i Plivu.
Interes gradova
U svom radu, Fores surađuje s IT tvrtkama, Centrom za cjeloživotno učenje i kulturu Bjelovar, gradovima i HZZ-om. Sve je počelo 2021. sa Šibenikom i Bjelovarom, Otokom kod Vinkovaca, a najviše edukacija napravili su u Velikoj Gorici gdje imaju jaku podršku grada koji ovu edukaciju provodi u okviru #StartupVG IT akademije.
- Djelujemo na principima društvenog poduzetništva pa je primarni fokus na nezaposlenima kako bi im se pomoglo da se ohrabre i okušaju u području za koje nisu niti znali da mogu. Planiramo i posebne programe za teže zapošljive skupina poput osoba s invaliditetom, starijih ili dugotrajno nezaposlenih - otkriva Lasić.
Javljaju im se, naravno, i zaposleni koji su spremni uložiti u edukaciju pa smišljaju i takve programe. Potražnja za IT stručnjacima je u Hrvatskoj, kaže Lasić, bitno veća od dostupnih stručnjaka koje producira obrazovni sustav.
- Trenutno je nešto niža od onoga na što smo navikli zadnjih godina zbog krize koja se odrazila i na IT, ali očekujemo da ona neće dugo trajati - objašnjava. Dodaje da se u Hrvatskoj provodi puno edukacija iz IT-a, primarno zahvaljujući vaučerima HZZ-a koji su dostupni i za zaposlene pa ju veseli ogroman odaziv.
- Iako se naizgled čini da ima jako puno različitih programa, u pravilu se radi o edukacijama fokusiranima na poslove programiranja, dok nedostaju edukacije iz područja gdje bi se ljudi drugih struka lakše snašli - kaže.
Traže se i računovođe
Formalna edukacija najbolji je izbor ako na osoba na vrijeme zna što ju zanima jer ona možda neće naučiti praktičnim vještinama, ali će dati širinu koja će pomoći da razmišljamo jezikom struke i olakšati kasnije učenje. Zbog toga Branka Lasić svakome koga zanima IT, i ima mogućnost, savjetuje da nakon završene srednje škole krene putem formalne visokoškolske edukacije. To zahtjeva vrijeme i ulaganje velikog napora što ne odgovara svima, posebno ako se za IT odlučimo nakon godina provedenih u drugoj profesiji. U tom je slučaju bolje krenuti kao junior tester, analitičar ili konzultant.
- Naravno, ako je tome prethodila bilo kakva edukacija. Danas IT tvrtke dobivaju stotine upita ljudi od kojih veliki dio nema nikakvog predznanja niti iskustva pa će sigurno dati prednost onome u čijem CV-ju vide bar želju za učenjem - naglašava Lasić.
Jedna od tvrtki koja zapošljava i IT-ovce s formalnim obrazovanjem i one koji su se prekvalificirali je Porsche Digital. Prilikom zapošljavanja traže osobu s osnovnim znanjem koje će joj i sami pomoći nadograditi jer svima nude jednaku priliku za napredovanjem. Bez obzira na prethodno iskustvo.
- Naši zaposlenici imaju osobni godišnji budžet za edukaciju koji mogu iskoristiti kako žele. Mogu ići na konferencije, pohađati dodatne tečajeve, polagati certifikate, kupovati knjige - objašnjavaju iz Porsche Digitala.
Da bi netko postao njihovim zaposlenikom nije nužno da je diplomirao na FER-u i srodnim studijima jer oni daju dobru podlogu za dalje graditi znanje, ali i netko tko nije radio u IT-u, a želi, može sam naučiti osnove jer na tržištu postoje mnogi tečajevi koji u tome mogu pomoći.
- Iz iskustva možemo reći da će toj osobi trebati nešto više vremena za savladavanje osnova, ali ako se osoba želi razvijati, formalna edukacija nije bitna - poručuju.
Tako su, navode u Porsche Digitalu, i sami zaposlili nekolicinu ljudi bez prethodnog iskustva s IT sektorom. Navode da IT treba i druge profesije, poput računovođa. voditelje ureda itd.
Promjena profesije naknadno, bilo postali programer ili programerka, ili tek prešli na neku drugu funkciju u IT industriju očigledno nije nemoguća misija. No, izazov postoji. Svi koji su prešli imali su želju za učenjem i uložili su vrijeme da bi stekli neka nova znanja. Pristupi su različiti, ali trud, vrijeme i ulaganje u sebe donose uspjeh. Kad je već internet pun besplatnih online tečajeva kroz koje se može savladati osnove, ako ne i više od toga, mogućnost postoji.
++
>> PDF magazina možete preuzeti ovdje <<