Slijedi li nam neka luda vožnja domaćeg startup ekosistema? Nije nemoguće.
S jedne strane, sve je jasnije da će umjetna inteligencija donijeti bržu i dalekosežniju promjenu na tržištu nego se to moglo prije predvidjeti. Ta će promjena doći izvana.
Jednako kao što izvana nas zapljuskuju sve naprednije verzije AI-ja. Investitori ulažu u AI toliko da se mijenjaju i trendovi na tržištu rada. Polako se priča o kraju ere otkaza u tech industriji.
Prvi veliki signali
Ima nekoliko stvari koje bi mogle usporiti napredak AI-ja. U prvom redu to su regulacija i energija. Energija je pitanje hoće li biti dovoljno za sve AI apetite, a regulacija, ona će biti važna samo u mjeri koliko će se provoditi. Neovisno o tome, AI će izmijeniti način na koji startupi svakodnevno rade, mnogima će izmijeniti proizvode, a neke će možda i pomesti s tržišta.
Međutim, AI je i prilika za veliki broj startupa i sigurno je da će mnogi tu priliku znati iskoristiti.
Ludu vožnju domaćeg startup ekosustava vodi i država. Njoj je cilj udvostručiti udio BDP-a koji dolazi od IT-a, a to uključuje i startupe. Sve dosad najave države zvučale su pomalo naivno, ali prva dva signala da tome nije tako upravo smo dobili.
S 1. siječnja 2024. u Hrvatskoj će se legalizirati radničko dioničarstvo (ESOP) u startupima.
Dobili smo službenu potvrdu da će ESOP, kakav postoji u dioničkim društvima, se moći raditi i u društvima s ograničenom odgovornošću, a kakva otvaraju startupi. S obzirom na opću nestašicu programera i drugih stručnjaka to je odličan signal za hrvatske startupe, ali i IT industriju.
Signal koliko je država ozbiljna u svojim planovima je i podrška Rimčevu P3 Mobilityu, koji je primio velika sredstva iz EU.
Usklađivanje silnica
AI i želja države da ojača IT, dvije su dakle snažne silnice koje će odrediti smjer razvoj startup ekosustava u Hrvatskoj u narednom razdoblju. Vrsnih startupaša ima, dobrih poslovnih projekata također, kapitala je sve više, ali u poslu je važan i okoliš u kojem se biznis razvija.
Ponekad je i presudan, poput pravog tajminga.
Stoga bi bilo dobro da se te dvije velike silnice poklope. Tako bi cijelom ekosustavu dale vjetar u leđa. Ali scenarij po kojem se te dvije silnice možda i neće poklopiti je u različitim interesima.
AI nastupa tako da stvari pojednostavnjuje dok država nastupa tako da, vrlo često, stvari učini složenijima.
Možda ovoga puta to neće biti slučaj ili neće biti izraženo u mjeri dovoljnoj da startupima postane problem. Da se razumijemo, jedan dio regulacije AI-a, a i usmjeravanja potpora države prema startupima i IT-u, itekako treba biti snažno kontroliran - da ne bi bilo korupcije i da bi se štitila sigurnost građana/korisnika.
Kako god da se poslože te silnice, izvjesno je da domaći startupaši znaju pronaći način kako se istaknuti u novom okolišu.
Sad kad se već stvara novi bilo bi dobro da barem to više ne moraju, jer ekosustav sve više buja.
Novo vrelo
Dok smo pripremali ovaj broj naletjeli smo na niz zanimljivih priča. Od toga kako je jedan menadžer prepoznao priliku da kupi startup i pretvori ga u jedan od najuspješnijih hrvatskih exita, preko toga kako je domaći scaleup registrirao iznimno atraktivan trademark za vlastitu metodologiju pa do toga kako se jedan domaći startup bavi i komercijalnim lansiranjem tereta u stratosferu.
Potaknuti uspjehom Photomatha, otkrili smo novo vrelo startupa - spinoffove.
Uvjeran sam da će u doba AI-a i transformacije država, u fokusu ostati ljudi i načini kako ih povezati.
Ukazuju to primjeri Native Teamsa i Aircasha, koji domaći startup ekosustav uspješno uvezuju s globalnim.
