Grad Beč planira od ove godine nadalje uložiti u ‘smart city‘ projekte više od 7,1 milijardu eura. Ovog ljeta lansirat će globalno prve bežične punjače za taksije, uvest će naplatu parkinga preko QR kodova umjesto papirnatih karata te do 2040. godine planira zamijeniti više od pola milijuna plinskih bojlera s obnovljivim izvorima energije.
Gerhard Hirczi, izvršni direktor Bečke gospodarske agencije kaže da energetsku tranziciju i put prema održivosti žele raditi u suradnji sa startupima i drugim inovativnim tvrtkama iz cijelog svijeta, među inim, i iz Hrvatske.
- Beč je već deset godina jedan od najboljih gradova za život na planeti i želimo nastaviti u tom smjeru, ali na bečki način koji se temelji na digitalnom humanizmu - kaže Hirczi.
Pojašnjava da je to znači da ne žele postati grad s najviše čipova, CCTV kamera i prvak po korištenju mobilnih aplikacija već žele svoj razvoj umjesto na tehnologiji fokusirati na ljudima i njihovim potrebama.
- Rast je dobra stvar, ali to treba raditi održivo. Beč je u zadnjih deset godina postao peti najveći grad u Europi. Takav razvoj nam je donio niz izazova u stanovanju, prijevozu, zdravstvu i drugim područjima posebno u kontekstu održivosti - kaže Hirczi.
Ekološka ekonomistica sa Sveučilišta u Beču Sigrid Stagl kaže da se ni njeni kolege koji su fokusirani na održivu ekonomsku budućnost ne mogu suglasiti oko toga kako to izvesti te da stoga nije neobično što to ne znaju i sami biznisi.
- Imamo uvažene kolege koji ozbiljno tvrde da je za održivi razvoj potrebno prihvatiti da na Zemlji temperatura može skočiti za četiri stupnja, a s druge strane vidimo ekologe koji upozoravaju da će razlika između podizanja temperature za 1,5 i dva stupnja imati dalekosežne posljedice - kaže Stagl.
Eva Czernohorszky, direktorica tehnoloških usluga Bečke gospodarske agencije kaže da su oni prihvatili činjenicu da nitko nije imao odgovore na pitanja održivosti dosad, ali da mogu i trebaju raditi na tome da ih stvore.
- Beč si je postavio cilj do 2040. postati klimatski neutralan i u sklopu toga smo dosad podržali više od sto projekata, a od iduće godine više nećemo podržavati niti jedan projekt koji ne podržava klimatsku neutralnost - kaže Czernohorszky.
Dodaje da će u sklopu toga graditi nove inovacijske hubove. Jedan od njih je i inkubator sa Sveučilištem u sklopu kojeg daju i subvencije.
Bianca Humer, voditeljica grupnog inovacijskog huba u bečkom pandanu Zagrebačkog holdinga, Wiener Stadtwerkeu, kaže da su krenuli u investicijski val od 7,1 milijardu eura kako bi uveli pametna rješenja.
- MI smo pojedinačno jedan od najvećih poslodavaca u Austriji i ključna tvrtka za funkcioniranje glavnog grada te se vidimo kao zaštitnike klima i pogonitelja uvođenja pametnih rješenja u grad - kaže Humer.
Navodi da to znači de će uložiti velika sredstva u gradske energetske mreže, zatim u održivu mobilnost, a napravili su i vlastiti klimatski fond.
- Imamo niz konkretnih projekata, poput zamjene papirnatih karata za parking s QE kodovima kako bi smanjili korištenje papira, ali ključno je što je više od 90 posto naših projekata postavljeno na kooperativnoj osnovi gdje više kompanija surađuje na rješavanju problema - kaže Humer.
Sonja Zahradnik-Leonhartsberger, direktorica korporativnog investicijskog fonda Smartworksa kaže da su već uložili u šest startupa koji pomažu klimu i poslovanje.
- Ulažemo u startupe koje su fokusirani na energiju, smart city rješenja i digitalizaciju te u sklopu toga podržavamo i projekte poput eTaxija - kaže Zahradnik-Leonhartsberger.
Projekt eTaxi, koji bi trebao zaživjeti ovog ljeta u Grazu i Beču, omogućit će ograničenom broju električnih taksi vozila da se pune bežično iz punjača koji su postavljeni u cestu, na mjestima gdje takvi taksiji imaju stajališta. Austrija planira od 2025. ukinuti taksije koji nemaju motore s nultom emisijom CO2.
Klemens Leutgöb, direktor tvrtke e7 energy innovation & engineering kaže da Beč ima mnogo posla u transformaciji hlađenja i grijanja domova i ureda u gradu.
- Projekt zamjene više od pola milijuna plinskih bojlera i prebacivanje grijanja i hlađenja objekata u gradu je vrlo kompleksan, jer traži izgradnju cijele nove, centralizirane infrastrukture i stvaranje novih financijskih proizvoda koji bi podržali takvu transformaciju - kaže Leutgöb.
Dodaje da je optimističan, jer tehnologije koje bi mogle zamijeniti fosilna goriva postoje i stoga se rješenja mogu izvesti.