Živimo u svijetu gdje je ljudski mozak po prvi puta dobio konkurenciju. Umjetna inteligencija (AI) je vjerojatno najznačajniji ljudski izum dosad.
Svi prijašnji nadomještali su neke naše “nedostatke”, a sada smo izumili alat koji konkurira najvažnijoj ljudskoj osobini, rezoniranju, razmišljanju, našoj misli. Izmijenit će stoga dosta toga u našem poslovnom i privatnom životu, a ni startupi neće biti pošteđeni ove promjene.
U zadnjih pedesetak godina, došli smo od prvog PC-a do AI-a, koja u sebi ima pohranjeno tisuću puta više informacija nego što ih je zapamtio ijedan čovjek. Isto tako smo kroz isti period svu tehnologiju učinili dostupniju najširoj populaciji.
Velika dostupnost
Na početku su računala mogla koristiti samo programeri koji su znali specifične programske jezike poput Asemblera, Fortrana ili COBOL-a. Znanstvenici ili osobe na razini znanstvenika. Onda je došlo grafičko sučelje (GUI), koji je sve to pojednostavio. GUI smo prebacili na web i time omogućili razvoj današnjih web servisa (SaaS) pa smo dobili ekrane osjetljive na dodir.
S internetom, koji su također izumili znanstvenici, dobili smo infrastrukturu koja nas je globalno povezla. U ovom trenutku 65% ljudi ima pristup internetu, a to znači da isto toliko ima pristup AI-u s kojim može komunicirati i učiti bilo koju temu.
Pri čemu ne trebamo poznavati nikakav programski jezik ili imati bilo kakva prijašnja znanja, izuzev temeljne digitalne pismenosti. Tu smo danas.
Mnogo je scenarija što slijedi. Njihova sama količina kreira neizvjesnost. No, ima nekih stvari koje u sljedećih par godina možemo dobro predvidjeti pa krenimo s njima.
Kroz svaku tehnološku revoluciju neka je skupina ljudi “profitirala”. Prvo su to bili veleposjednici, nakon njih inženjeri pa manageri pa IT-evci, a sada bi na red mogli doći znanstvenici.
U svakoj revoluciji netko je i “izgubio”, a to će se nažalost dogoditi i sada. Ali vremenom ćemo imati toliko pozitivnih učinaka da će nadmašiti negativne.
Ulazimo u doba znanosti, u vrijeme kad će AI povećati broj znanstvenih otkrića i vrijeme u kojem će se znanost brže nego ikad prije prelijevati u našu stvarnost/zbilju. Dva su razloga tome.
Dva razloga
Prvi je što će se otkrića u fundamentalnoj znanosti eksponencijalno povećavati.
U genetici AI algoritmi već pomažu znanstvenicima u analizi ogromnih skupova podataka i identificiraju genetske markere za bolesti poput Alzheimerove ili raka brže nego ikad.
Drugi razlog je što će se vrijeme potrebno da se nešto iz fundamentalne znanosti prenese u primijenjenu znanost drastično smanjiti. Na primjer, tehnologije poput CRISPR-a za uređivanje gena, koje su se razvijale desetljećima u laboratorijima, sada se zahvaljujući analizi genoma koji je omogućio AI već primjenjuju u kliničkim ispitivanjima za liječenje genetskih bolesti ili kreiranje novih sorti otpornijih biljaka.
Uz pomoć AI-a, pronaći će se znanstvene poveznice koje prije nismo uočavali.
U astrofizici AI algoritmi već pomažu znanstvenicima u analizi podataka s teleskopa kako bi identificirali egzoplanete. Nekad se to radilo mjesecima pa i godinama.
Brzo ćemo prijeći na novi nivo znanosti i možda otkriti nove izazove kojih sada nismo svjesni, ili pronaći rješenja za probleme poput klimatskih promjena ili očuvanja bioraznolikosti, koje već znamo ali ih nismo samostalno u mogućnosti riješiti.
Znanstvenici su oni koji sada imaju monopol nad prikupljanjem specifičnih podataka, koji mogu napraviti značajne inovacije i oni su jedini koji znaju postaviti ispravna pitanja vezana uz te podatke.
Novi naftaši
U svijetu gdje podaci postaju novi “nafta”, znanstvenici postaju ključni igrači u tehnološkoj inovaciji. Suradnja između AI-a i znanstvenika bit će najproduktivnija. Zato bi oni mogli biti novi startupaši.
Uzmimo za primjer startup Helion koji se bavi nuklearnom fuzijom. Stvorili su AI koji prikuplja informacije, a moguće i upravlja magnetima koji kontroliraju plazmu.
U svibnju je Microsoft potpisao ugovor s Helionom kojim se obvezao da će softverskoj kompaniji do 2028. početi isporučivati električnu energiju iz nuklearne fuzije. Dakle Microsoft vjeruje da ćemo za manje od pet godina komercijalno biti u mogućnosti kupovati energiju iz nuklearne fuzije.
Jedan od osnivača Heliona je Sam Altman, poznatiji kao osnivač i direktor OpenAI-a, koji je stvorio ChatGPT.
Znamo li da je prethodno Altman bio predsjednik uprave Y Combinatora, globalno vodećeg startup akceleratora, postaje jasno u kojem će smjeru startupi ići. Kad tome dodamo i da će IT do 2025. trošiti petinu sve struje na svijetu, uvelike zbog AI-a koji se vrti na grafičkim karticama može se reći da je Altman pretpostavio pravi problem i našao rješenje koje ne bi bilo moguće bez AI-a.
Zakon ubrzavanja povrata
U ovom kontekstu dobro se zamisliti oko The Law of Accelerating Returns (hrv. Zakon ubrzavanja povrata od Raya Kurzweila), koji kaže da tehnološke inovacije nisu linearne već prate eksponencijalnu krivulju. To ukazuje da smo možda u točki kada ćemo puno češće imati nove tehnološke proboje - nabolje, ali i kao potencijalne uzročnike globalne nestabilnosti.
Primjerice, komodifikacija reaktora nuklearne fuzije znači da bi vrijednost svih drugih energenata mogla bi značajno pasti. Uz AI, veliki pomaci dogodili su se i u području kvantnih računala i supravodiča na sobnoj temperaturi. Sve su te stvari povezane, a kad sazru tako da mogu stvoriti sinergiju, pitanje je u kakvom svijetu ćemo tada živjeti.
Sve nam to govori da iako je mozak dobio konkurenciju, možda u njoj dobijemo partnera u našem kolektivnom nastojanju da bolje razumijemo svijet oko sebe.
AI nam pruža alate za razumijevanje kompleksnosti koje su izvan našeg pojedinačnog dosega. Ali ostaje pitanje, što će se desiti nakon toga, kako će izgledati era poslije ove i koja će tada biti naša uloga?
