HEP do 2030. godine namjerava, povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto te u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora povećati sa šest na devet milijardi kWh. S tim će ciljem u razdoblju od 2018. do 2030. godine u svoj portfelj uključiti oko 700 MW sunčanih elektrana i vjetroelektrana te gotovo 600 MW u hidroelektranama. Time će u okolnostima energetske krize i u okviru politike EU za napuštanje korištenja ruskih energenata, doprinijeti jačanju energetske samodostatnosti Hrvatske povećanjem vlastite proizvodnje električne energije i provedbi niskougljične energetske tranzicije.
Počinje izgradnja sunčanih elektrana u suradnji s općinama i gradovima
U ovom trenutku HEP u proizvodnom portfelju uz dvije kogeneracije na šumsku biomasu (BE-TO Osijek i BE-TO Sisak), ima jednu vjetroelektranu i sedam sunčanih elektrana. Uz sunčane elektrane u Istri (Kaštelir 1 i 2 te Marići, ukupne snage 4 MW), u pogonu su i sunčane elektrane Vis (3,5 MW), uz koju je izgrađen baterijski spremnik snage 1 MW i kapaciteta 1,44 MWh, Kosore Jug kod Vrlike (2,1 MW), Stankovci (2,5 MW) te Obrovac, koja je sa 7,35 MW priključne i 8,7 MW instalirane snage trenutačno najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj.
U tijeku su projekti izgradnje sunčanih elektrana Donja Dubrava (9,9 MW) u Međimurskoj županiji, Jambrek (5 MW) kod Vinice u Varaždinskoj županiji te Radosavci (9,9 MW) na području grada Slatine. Uskoro nedaleko od Donjeg Miholjca kreće i izgradnja sunčane elektrane Črnkovci (8,5 MW), prve elektrane koja se gradi na temelju sporazuma o suradnji na razvoju projekata OIE koje je HEP sklopio s više jedinica lokalne samouprave. Sporazumi su sklopljeni na temelju prijava na javni poziv. Prošle godine objavljen je i trajni javni poziv zainteresiranim partnerima za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije na području Hrvatske.
U razvoju više od 60 projekata obnovljivih izvora energije
U ovom trenutku HEP u različitim fazama razvoja ima više od 60 projekata sunčanih i vjetroelektrana, ukupne snage oko 1.400 MW i procijenjene investicijske vrijednosti 1,5 milijarde eura. Među njima se ističe sunčana elektrana, Korlat, sa 75 MW priključne i 99 MW instalirane snage te procijenjene investicijske vrijednosti 80 milijuna eura. SE Korlat će se izgraditi neposredno uz prvu HEP-ovu vjetroelektranu od 58 MW. Time će na lokaciji Korlat proraditi prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj.
HEP također instalira sunčane elektrane na krovove svojih zgrada. Do sada ima već 63 integrirane sunčane elektrane, od koje je najveća, snage 370 kW, postavljena na objekte u krugu Termoelektrane Plomin.- Uskoro kreće novi investicijski ciklus čijom će realizacijom ukupan broj sunčanih elektrana na HEP-ovim objektima prijeći dvije stotine. Osim kao proizvođač, HEP potiče izgradnju sunčanih elektrana kod svojih kupaca. Tako je HEP-ESCO kod HEP-ovih industrijskih kupaca električne energije realizirao izgradnju 34 sunčane elektrane ukupne instalirane snage 21 MW. HEP u sektoru sunčane energije djeluje i kao otkupljivač proizvodnje iz sunčanih elektrana. U ovom trenutku HEP Opskrba otkupljuje višak proizvedene električne energije od više od 900 pravnih osoba s kojima ima sklopljen ugovor o opskrbi i otkupu. Električnu energiju proizvedenu u elektranama snage iznad 1 MW, otkupljuje HEP d.d. Do 31. ožujka otvoren je novi javni poziv za otkup električne energije iz obnovljivih izvora i visokoučinkovitih kogeneracija snage.
Više od milijarde eura ulaganja u hidroelektrane
Unatoč intenzivnim ulaganjima u sunce i vjetar, u razdoblju do 2030. godine najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a ostat će hidroelektrane. U rekonstrukciju i revitalizaciju hidroelektrana, u razdoblju od 2012. do 2030. godine HEP će uložiti 570 milijuna eura, a od čega je do danas uloženo nešto više od trećine. Rezultat ovog investicijskog ciklusa bit će produljenje životnog vijeka, modernizacija i efikasnija proizvodnja te povećanje ukupne snage hidroelektrana za 175 MW i godišnje proizvodnje električne energije za čak 350 milijuna kilovatsati.
Od projekata izgradnje novih hidroelektrana, najvažniji je dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj. S ukupnim povećanjem snage od 412 MW i ulaganjima od gotovo 500 milijuna eura, to je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske. U Lici je nedavno, u suradnji s Končarom počela i izgradnja male hidroelektrane Otočac, snage 1,5 MW.
Usvajanje novih tehnologija
Važan dio energetske tranzicije predstavlja i sektor prometa, gdje HEP lidersku ulogu u Hrvatskoj potvrđuje programom eMobilnost, u sklopu kojeg je širom Hrvatske postavio više od 300 punionica. Ambiciozni energetsko-klimatski ciljevi i dinamičan razvoj tehnologije pred HEP također stavljaju i izazov ubrzanog usvajanja i primjene novih tehnoloških rješenja, poput razvoja baterijskih spremnika za pohranu energije te uporabe i proizvodnje vodika, s naglaskom na zeleni vodik. Realizacijom planiranih projekata HEP će dati ključni doprinos ostvarenju ciljeva povećanja udjela obnovljivih izvora i postizanja energetske samodostatnosti Hrvatske, koje je prigodom predstavljanja jesenskog paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena iznio predsjednik Vlade.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....