Rastući broj putnika, sve stroži sigurnosni zahtjevi i potreba za bržom, pouzdanijom komunikacijom koja pritom može prenijeti sve više i više podataka postavljaju pred hrvatske zračne luke izazove kakve dosadašnja infrastruktura teško može pratiti. Kao rješenje nameću se privatne 5G mreže, koje predstavljaju tehnološki iskorak koji bi mogao redefinirati način na koji zračne luke funkcioniraju - od svakodnevnih operacija do korisničkog iskustva.
Pametne zračne luke diljem svijeta sve više uvode inovativne tehnologije kako bi unaprijedile sigurnost, učinkovitost i korisničko iskustvo. Primjena umjetne inteligencije na aerodromu Helsinki smanjila je zastoje za 30 posto. Napredni sustavi poput biometrijskih tehnologija prepoznavanja lica i otisaka prstiju skraćuju vrijeme prijave i ukrcaja. Internet stvari (IoT) omogućuje praćenje prtljage i opreme putem senzora, čime su u Delhiju i Hong Kongu operativni troškovi smanjeni za 25 posto, a broj izgubljenih torbi za čak 66 posto. U Münchenu više od 300 robota pomaže u čišćenju i asistenciji putnicima, što je rezultiralo smanjenjem troškova rada.
Projekt "NextGen 5G Airports", vrijedan 5,6 milijuna eura, koji Hrvatski Telekom razvija u suradnji s tvrtkom Markoja, Fakultetom prometnih znanosti i zračnim lukama Zagreb, Zadar i Pula, ima za cilj upravo to - pretvoriti hrvatske zračne luke u pametne, povezane i sigurne centre putovanja.
Ažurne informacije svima u sustavu
Ključna prednost privatnih 5G mreža je potpuna kontrola nad infrastrukturom - od planiranja i implementacije do svakodnevnog upravljanja i nadogradnje. Time je omogućena brža digitalizacija, viša razina sigurnosti, pouzdanost i prilagodba specifičnim potrebama svakog zračnog prijevoznika, operatora ili korisnika. S obzirom na velik broj putnika koji koriste usluge zračnih luka - prošle godine više od 4,3 milijuna u Zagrebu, pola milijuna u Puli i rekordnih 1,5 milijuna u Zadru - implementacija privatnih 5G mreža može značajno optimizirati poslovanje u svim segmentima.
Privatne 5G mreže savršeno surađuju s umjetnom inteligencijom (AI) i strojnim učenjem (ML), omogućujući prijenos podataka u stvarnom vremenu između zrakoplova i zemaljskih timova za održavanje. Integracijom proširene i virtualne stvarnosti (AR/VR) te umjetne inteligencije, zrakoplovne tvrtke mogu predvidjeti moguće kvarove, pa brže i učinkovitije obaviti popravke. Brzi prijenos podataka omogućuje brza rješenja, što povećava sigurnost i učinkovitost, a istovremeno smanjuje kašnjenja.
Istovremeno, privatne 5G mreže doprinose sigurnosti zahvaljujući mogućnosti prijenosa podataka između zrakoplova, kontrole leta i zemaljskih timova. Uz to, postavljanjem 8K nadzornih kamera i korištenjem dronova moguće je neprekidno pratiti aktivnosti putnika, dok poboljšana povezanost omogućuje pružanje ažurnih informacija svim sudionicima u aerodromskim operacijama.
Kako bi funkcioniranje suvremenih zračnih luka bilo što učinkovitije, ključno je pravovremeno informiranje putnika i poštivanje rasporeda letova. Boris Drilo, član Uprave Hrvatskog Telekoma za tehniku i informacijske tehnologije, istaknuo je kako privatne 5G mreže nude rješenja za pametne zračne luke kroz mrežnu segmentaciju, poboljšanje sigurnosti, prediktivno održavanje i popravke te učinkovitije letne operacije i pametne sustave.
Objedinjuje više komunikacijskih platformi
- Ovakve tehnologije omogućuju da vozila budu autonomna na području zračnih luka, da zapravo ne trebate ljude za vozila, nego autonomno radite na kvalitetniji način. Zračne luke su centralne točke te priče kao svojevrsna čvorišta koja povezuju sve aktere 5G tehnologije u zrakoplovnoj industriji, a u vidu 5G privatnih mreža donose značajne koristi, posebno u smislu povećane učinkovitosti, sigurnosti i boljeg korisničkog iskustva - naglasio je Drilo.
Na nedavno održanoj panel-diskusiji "Implementacija privatnih 5G mreža u hrvatskim zračnim lukama", koju je vodila Marijana Bačić, članica Uprave HT-a za poslovne korisnike i direktorica Combisa, a sudjelovali su i predstavnici Fakulteta prometnih znanosti, HAKOM-a, Markoje i Međunarodne zračne luke Zagreb, istaknuto je kako privatne 5G mreže omogućuju integriranu razmjenu glasa, podataka i videa između zemaljskih službi, tehničkih timova i operativnog centra.
Dok su stariji sustavi podržavali isključivo glasovnu komunikaciju i ograničene podatke, privatna 5G mreža omogućuje objedinjavanje više komunikacijskih platformi u jednu, smanjujući potrebu za višestrukim uređajima i pojednostavljujući upravljanje mrežom.
- Razvojem fleksibilnih privatnih 5G rješenja koja omogućuju zračnim lukama digitalizaciju ključnih procesa, od optimizacije rasporeda osoblja do učinkovitijeg održavanja infrastrukture, stvaramo pametne zračne luke - dodala je Bačić.
Implementacija takvih inovacija u izuzetno reguliranom okruženju zahtijeva detaljno planiranje i blisku suradnju s nadležnim institucijama. Ključni čimbenici za modernizaciju zračnog prometa su privatne 5G mreže, cloud, umjetna inteligencija, analitika, aplikacije i povezivost.
Miran Gosta iz HAKOM-a istaknuo je kako je za privatne 5G mreže moguće dodijeliti spektar na mikrolokaciji pod vrlo povoljnim uvjetima. Dodao je da europski financijski instrumenti olakšavaju financiranje projekata vezanih uz privatne 5G mreže, dok suradnja s operatorima omogućuje stjecanje potrebnih znanja i vještina za brzu izgradnju sofisticiranih mreža.
Sigurna infrastruktura
Marin Tica iz Međunarodne zračne luke Zagreb naglasio je da implementaciju privatne 5G mreže prepoznaju kao priliku za unapređenje procesa i kvalitete usluga na području mobilnosti, sigurnosti i automatizacije, osobito na zračnoj strani operacija. Boris Markoja spomenuo je kako privatne 5G SA mreže mijenjaju način na koji razmišljamo o infrastrukturi - one više nisu samo oslonac za povezivost, već temelj za digitalizaciju i automatizaciju kompleksnih sustava poput morskih i zračnih luka, a Matija Bračić s FPZ-a zaključio je kako je sigurna i pouzdana komunikacijska infrastruktura temelj zračne luke nove generacije, osobito u kontekstu rastuće primjene autonomnih sustava poput dronova, autonomnih inspekcijskih vozila i različitih senzorskih tehnologija.
Kroz CEF (Connecting Europe Facility) program EU sufinancira do 75 posto prihvatljivih troškova velikih pilot-projekata za 5G mreže nove generacije, u sektorima poput zdravstva, obrazovanja, prometa i poljoprivrede. Provedbom "NextGen 5G Airports" projekta, Hrvatska bi dobila tri pametne zračne luke.
Komentari
0