ČLAN UPRAVE ALGEBRE

Hrvoje Balen: Hrvatskoj za digitalnu transformaciju do 2030. treba 100 tisuća ICT stručnjaka, dva puta više nego sada

Može nam pomoći sustav vaučera koji ulazI u obrazovanje odraslih, a moramo više poraditi i na zadržavanju mladih IT stručnjaka u zemlji

‘Cilj nam je, u suradnji s realnim sektorom, razvijati naše sadašnje i buduće studijske programe tako da oni budu uistinu primjenjivi u praktičnom, svakodnevnom radu, tj. da naši studenti, jednom kada izađu na tržište rada, budu odmah i zapošljivi‘, kaže Hrvoje Balen, Algebra

Stalno ističete potencijal ICT industrije te kao cilj navodite rast na 13 posto BDP-a. U kojem roku i kako je to moguće postići?

Kako bismo ostvarili taj cilj, nužno je da se ukupan broj zaposlenih u ICT-ju poveća na osam posto. ICT industrija danas čini šest posto BDP-a, kontinuirano raste, a da bi se taj rast nastavio, morat ćemo se okrenuti inovacijama i daljnjoj produktivizaciji koju nam je omogućila Strategija pametne specijalizacije. Vjerujemo da je to moguće postići do 2030. godine, ali samo uz dodatno poticanje inovacija, nova zapošljavanja, bolju suradnju s javnim sektorom i njegovu digitalizaciju te proširenje infrastrukture za lakši razvoj ruralnih područja koja i dalje zaostaju naspram većih gradova i prosperitetnijih županija. Prilike za ICT industriju danas se otvaraju i u segmentu implementacije novih zakona o kibernetičkoj sigurnosti koji će pojačati potrebu za osnaženjem kadrova, vještina, ali i infrastrukturnih kapaciteta kompanija koje će biti zahvaćene ovom regulativom. Dodatni rast ICT sektora dogodit će se kroz porast produktivnosti sve većim uplivom AI-ja u svakodnevno poslovanje developera. Produktivnost programera je već danas povećana gotovo deset puta, a u sljedeće dvije-tri godine ta će produktivnost još dodatno rasti, što ne znači da će umjetna inteligencija zamijeniti developere, nego da će se oni više usmjeriti na druga područja djelovanja. Većom izradom servisa, aplikacija i usluga bit će potrebni i dodatni stručnjaci za UX i discovery, dizajn i analizu procesa, optimizaciju i arhitekturu podataka.

Algebra je jedino privatno sveučilište u Hrvatskoj za digitalna zanimanja. Imamo li dovoljno ICT stručnjaka? Kakvo je trenutačno stanje na tržištu rada u ICT-ju?

Hrvatskoj za ostvarenje digitalne transformacije i ciljeva strategije razvoja digitalnog društva do 2030. treba dvostruko više ICT stručnjaka (sa sadašnjih oko 50.000 na 100.000). Tu nam može pomoći sustav vaučera putem kojih se nezaposlene ili već zaposlene osobe mogu besplatno ili uz vrlo malo financijsko sudjelovanje prekvalificirati u smjeru digitalnih zanimanja. Uz sustav vaučera koji ulazu u kategoriju obrazovanja odraslih, moramo više poraditi na zadržavanju mladih IT stručnjaka u zemlji, koji često nakon završetka formalnog obrazovanja sreću traže u nekoj drugoj zemlji članici EU, u kojoj se nude veća primanja i u kojoj je životni standard veći. Dakle, to je jedino moguće kroz zahvate u poreznim politikama, posebno u segmentu poreza na dohodak. Naš porezni sustav je takav da mlade ljude odvraća od ideje ostanka i gradnje života u Hrvatskoj. U tom smislu, mjera oslobođenja mladih od zdravstvenih doprinosa trebala bi biti nastavljena, a važno je i zadržati postojeće poticajne porezne mjere kod zapošljavanja mladih kojima je nedavno najavljeno ukidanje, za što trenutačno nikako nije dobar trenutak jer je stopa nezaposlenosti mladih u RH veća nego u drugim zemljama EU, što izravno utječe na našu konkurentnost i egzodus visokokvalificiranih stručnjaka iz zemlje. Jedan od načina je i dodatno useljavanje kvalificirane radne snage iz trećih zemalja, za što je potrebno dodatno digitalizirati i pojednostaviti procese dolaska u RH.

Hrvatska se po razvoju digitalnih vještina (Digitalni Kompas/Desi indeks) pomiče u pozitivnom smjeru, no je li to dovoljno? Koji su još izazovi tu pred nama i što bi nam trebao biti cilj?

Izazovi su i dalje u broju ICT stručnjaka, ali i u digitaliziranosti malih i srednjih poduzeća koja čine većinu domaćeg gospodarstva. Također postoji prostor za napredak u segmentu digitalizacije usluge javnih poduzeća, pri čemu proizvodnja i maloprodaja najviše zaostaju, dok sektor telekomunikacija i financija stoji dobro. Po zadnjem Desi indeksu, dosta loše stojimo u području implementacije umjetne inteligencije i u području ulaganja u istraživanje i razvoj (te stvaranje novih jednoroga). Preporuke koje nam je zadala EK idu u smjeru jačanja povezivosti, posebno s ruralnim krajevima, daljnje implementacije AI-ja u poslovanje te jačanja kibernetičke sigurnosti u segmentu 5G mreža. Velik potencijal postoji u izvozu, posebno na tržište SAD-a, pri čemu i dalje očekujemo ratifikaciju sporazuma o dvostrukom oporezivanju koji će uvelike olakšati mogućnosti izvoza.

Na Algebri ste osnovali gospodarski savjet u kojem je tridesetak čelnih ljudi tvrtki za povezivanje s gospodarstvom. Što vam je tu konkretan plan?

U našem gospodarskom savjetu sudjeluju predstavnici tvrtki kao što su HT, Ericsson, airt, APIS, 404, Infobip, Atos, SPAN, NovaTV, RTL, HURA, Imago, Bruketa Žinić i Grey, Franck, Podravka, Jamnica, PBZ, Nanobit i mnogih drugih, koje zapravo predstavljaju cijelo gospodarstvo u malom. Cilj nam je, u suradnji s realnim sektorom, razvijati naše sadašnje i buduće studijske programe na način da oni budu uistinu primjenjivi u praktičnom, svakodnevnom radu tj. da naši studenti jednom kada izađu na tržište rada budu odmah i zapošljivi. Iskustva nam pokazuju da se oni zapošljavaju već i puno ranije, mnogi od njih još za vrijeme prijediplomskog studija, što je dobar znak da i naši voditelji studija, kao kreatori programa, ali i gospodarski savjet, kao savjetodavno tijelo, rade kvalitetan posao u tome da smo relevantni za razvoj karijera novih generacija.

Algebra je uključena u projekt Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kojim se financira besplatno obrazovanje odraslih uz vaučere koji se financiraju iz EU. Koliki je interes i za koje je programe najveći?

Algebra je jedna od 204 institucije uključene u projekt HZZ-a diljem Hrvatske. U travnju smo proveli veliko istraživanje na polaznicima programa osposobljavanja i usavršavanja, dvije godine nakon pokretanja sustava vaučera. Interes nas je zaista pozitivno iznenadio, a najveće zanimanje zabilježeno je za programere korisničkog sučelja (eng. front-end developer), grafičke dizajnere, dizajnere korisničkog sučelja (eng. UX/UI designer), administratora baza podataka, Phyton developere i web dizajnere. Prema podacima kojima raspolažemo, od travnja 2022. godine, kada je uveden sustav vaučera, do danas, dodijeljeno ih je preko 22.000.

Među digitalnim ciljevima EU do 2030. je između ostalog navedeno da osnovne digitalne vještine ima najmanje 80 posto stanovništva, da 100 posto građana ima pristup medicinskoj dokumentaciji. Je li to realno? Jesu li Hrvati svjesni važnosti cjeloživotnog obrazovanja?

Vjerujem da je ta svijest veća danas nego ranijih godina, a to pokazuju i podaci koji nam govore da interes za programe iz sustava vaučera sve više raste. Hrvatska je danas, prema posljednjem Desi indeksu, dobro pozicionirana u pogledu osnovnih digitalnih vještina, pri čemu 59 posto populacije posjeduje barem osnovne digitalne vještine, u usporedbi s prosjekom EU od 55,6 posto. Također postoji dobra ukupna ravnoteža između spolova u raspodjeli digitalnih vještina. Postotak hrvatske populacije s vještinama stvaranja digitalnog sadržaja (81,5%) znatno je iznad prosjeka EU od 68,3 posto. Postotak ICT stručnjaka u zaposlenju u Hrvatskoj iznosi 4,3 posto, što je ispod prosjeka EU od 4,8 posto. Ciljevi su ambiciozni, ali vjerujem da su ostvarivi uz suradnju pružatelja usluga iz područja obrazovanja s jedne strane te donositelja odluka s druge, koji će zajedničkim snagama morati još više ustrajati na jačanju cjeloživotnog obrazovanja naših građana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 15:34