Od samih početaka bilo je jasno da će digitalizacija promijeniti svijet. Pristup informacijama i komunikacija diljem svijeta postali su brži i jednostavniji nego ikad prije. Digitalizacija je stvorila i nove ekonomske prilike digitalnim poslovima i platformama, omogućila razvoj e-trgovine i udaljenog rada, povećala učinkovitost poslovanja i otvorila put novim tehnologijama poput umjetne inteligencije. Samo u Europskoj uniji postoji više od deset tisuća internetskih platformi, od kojih su više od 90 posto mala i srednja poduzeća.
S vremenom je postalo jasno kako tehnološki razvoj istodobno stvara i nove izazove. Suočavanje s hakerskim napadima, složena zaštita privatnosti korisnika dok se istodobno njihovi podaci prikupljaju svake sekunde provedene na internetu, zaštita potrošača, etička pitanja vezana uz korištenje umjetne inteligencije te stalna borba protiv dezinformacija samo su neki od njih.
Europska unija je zbog toga donijela dva važna propisa - Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima. Aktom o digitalnim uslugama reguliraju se internetske platforme za trgovanje, društvene mreže, platforme za dijeljenje sadržaja, trgovine aplikacijama te platforme za putovanja i smještaj. Glavni je njegov cilj spriječiti nezakonite i štetne aktivnosti na internetu i širenje dezinformacija kako bi se stvorilo pravedno i otvoreno okruženje na internetskim platformama.
Ovaj akt pozitivno utječe na razne sfere društva. Za građane znači bolju zaštitu temeljnih prava, više kontrole i izbora, bolju zaštitu djece na internetu i manju izloženost nezakonitom sadržaju. Pružatelji digitalnih usluga dobivaju veću pravnu sigurnost, skup pravila koji je jedinstven u cijeloj Europskoj uniji, a osnivanje novih i širenje postojećih poduzeća u Europi postaje jednostavnije. Društvo u cjelini će, pak, profitirati od suzbijanja sistemskih rizika kao što su manipulacije i dezinformacije.
Obveze različitih internetskih aktera usklađene su s njihovom ulogom, veličinom i utjecajem u internetskom okruženju. Vrlo velike internetske platforme i tražilice (koje koristi 45 milijuna europskih korisnika) osobito su rizične u pogledu širenja nezakonitog sadržaja i štetnog djelovanja za društvo, pa EU za njih predviđa posebna pravila. Moraju poduzeti mjere za suzbijanje nezakonitih sadržaja, robe i usluga, mjere za zaštitu maloljetnika, informirati korisnike o oglasima i zabraniti one koji se temelje na osjetljivim podacima (politička ili vjerska uvjerenja, seksualne preferencije itd.). Osim toga, korisnicima moraju omogućiti pristup mehanizmu podnošenja pritužbi protiv odluka o moderiranju sadržaja, dati na uvid jasne uvjete poslovanja, odrediti kontaktnu točku za nadležna tijela i korisnike te najmanje jednom godišnje objaviti izvješće o svojim postupcima moderiranja sadržaja.
Primjeri vrlo velikih platformi su Alibaba AliExpress, Amazon Store, Apple AppStore, Booking.com, Facebook, Google Maps, Wikipedia i Pornhub.
Kvalitetnije usluge po nižoj cijeni
Pravila iz Akta o digitalnim uslugama na njih se primjenjuju od kolovoza 2023., a od 17. veljače istim su pravilima obuhvaćene sve internetske platforme s korisnicima u Europskoj uniji, osim malih poduzeća i mikropoduzeća s manje od 50 zaposlenika i godišnjim prometom manjim od deset milijuna eura. Korisnici tako dobivaju bolju zaštitu prava i sigurnije internetsko okruženje, što je posebno važno s obzirom na to da je, prema podacima Eurobarometra, 61 posto ispitanih građana EU navelo da su naišli na nezakonite sadržaje na internetu, a 65 posto ih uporabu interneta ne smatra sigurnom. Osim toga, prema izvješću o javnom savjetovanju o Aktu o digitalnim uslugama, čak 92 posto ispitanika smatra da je transparentnost pružatelja usluga važna za zaštitu slobode izražavanja korisnika.
Neki od pružatelji usluga imaju velik utjecaj na digitalna tržišta i nadziru pristup tim tržištima, pa svojim poslovnim korisnicima i potrošačima mogu nametnuti nepravedne uvjete. Akt o digitalnim uslugama to želi spriječiti, što za korisnike znači kvalitetnije usluge po nižoj cijeni.
Novčane kazne do 10% ukupnog prometa
Akt o digitalnim tržištima nadovezuje se na njegove ideje jer je njegov cilj stvoriti pravedna i otvorena digitalna tržišta, pa uspostavlja skup usko definiranih objektivnih kriterija za kvalifikaciju velike internetske platforme kao takozvanog nadzornika pristupa. Da bi bile označene kao takve, tvrtke moraju pružati određene usluge kao što su pretraživači, usluge razmjene poruka ili društvene mreže te imati najmanje 45 milijuna mjesečnih krajnjih korisnika u EU i deset tisuća godišnjih poslovnih korisnika.
Među obvezama koje im nameće Akt o digitalnim tržištima jest to da poslovnim korisnicima omoguće pristup podacima koje generiraju pri korištenju njihovih platformi, poduzećima koja oglašavaju na njihovim platformama stave na raspolaganje alate i informacije koje oglašivači i izdavači trebaju kako bi mogli sami neovisno provjeravati oglase objavljene na platformi te da omoguće brisanje predinstaliranog softvera ili aplikacije. Istodobno im zabranjuju praćenje krajnjih korisnika izvan osnovne usluge platforme nadzornika pristupa u svrhu ciljanog oglašavanja ako nije dana stvarna privola.
Ako nadzornici pristupa ne poštuju pravila, Komisija može izreći novčane kazne do deset posto ukupnog svjetskog prometa u prethodnoj financijskoj godini i 20 posto u slučaju ponovljenih kršenja.
"Zakonom se izbjegava bilo kakav oblik prekomjerne regulacije za mala poduzeća. Proizvođači aplikacija dobit će potpuno nove mogućnosti, mala poduzeća dobit će više pristupa poslovno relevantnim podacima, a internetsko tržište oglašavanja postat će pravednije", izjavio je izvjestitelj Andreas Schwab (EPP).
Za potrošače to znači da će moći birati između više kvalitetnijih usluga te će imati više mogućnosti za promjenu pružatelja usluga, neposredan pristup uslugama i pravednije cijene, a poslovni korisnici koji se za nuđenje usluga na jedinstvenom tržištu oslanjaju na nadzornike pristupa imat će pravednije poslovno okruženje.
Sadržaj nastao u suradnji s EK-om