Koliko vam se puta dogodilo da gledate neki film i ne možete se sjetiti imena glumca ili vam se svidi soundtrack, a ne možete se domisliti izvođača. Dakako, odmah se hvatate mobitela i “guglate”.
Prema novom istraživanju, čak 87 posto ljudi tipka po mobitelu dok gleda TV, a njih 30 posto pretražuje sadržaj koji upravo gleda. A što ako kažemo da postoji mobilna aplikacija kojom se može skenirati bilo koji videosadržaj i u sekundi dobiti informacije povezane s tim sadržajem. I još, da iza te aplikacije stoji domaći startup? Riječ je o aplikaciji ExRey zagrebačkog startupa Beyond Seen Screen.
- To je nešto kao Shazam za video - uvest će nas u priču osnivači Mario Drevenšek, Miroslav Zarić i Krešimir Puljić. - Otvorimo aplikaciju, usmjerimo mobitel prema ekranu, kratko skeniramo video i odmah dobijemo sve informacije.
Znači, gledamo li dokumentarac ili film koji se temelji na istinitim događajima i želimo dodatno istražiti priču ili gledamo nogometnu utakmicu i želimo dodatne informacije o klubovima ili statistici, aplikacijom ExRey skeniramo videosadržaj i dobijemo informacije i linkove na sadržaj koji bi nas mogao zanimati.
‘Tajni recept’
Da njihov sustav filtrira video i prepoznaje ga na temelju posebnih značajki, otkrit će nam Krešimir Puljić, direktor razvoja tvrtke, inače matematičar koji je aplikaciju programerski kreirao. Koje su to značajke, Puljić ne smije reći, jer ipak je to dio njihova “tajnog recepta”, ali, otkriva, skeniranje ne ovisi ni o kvaliteti videa ni o zvuku. Nije tajnovitost zalud, saznajemo, ipak su oni jedina tvrtka s takvom tehnologijom na svijetu. Priznaju da ponekad i u svojoj Sobi 94 Zagrebačkog inovacijskog centra, gdje su se, između stotinjak drugih startupa, smjestili početkom godine, često šapuću kad je tema posao. Odnio vrag šalu.
Kako kažu, aplikacija ExRey je dovršena, funkcionalna i dostupna za skidanje na mobitele. Testirali su je na više od 100 modela pametnih telefona, a proizvod je zasad u beta fazi iako je postotak prepoznavanja videosadržaja visokih 96 posto. To znači da treba još malo usavršavanja. Točnije, treba pojednostaviti korisničko sučelje i poraditi na prikazu informacija, a za to će im trebati još nekoliko mjeseci. Međutim, isto kao i sa Shazamom, u aplikaciju će uvijek biti moguće ubacivati nove informacije i nove sadržaje. Sve dok se novi sadržaji proizvode mogućnosti su neograničene. Skenirati se može, napominju, ne samo televizija nego bilo koji ekran i bilo koji video. A za što će se točno koristiti, to će najviše ovisi o potrebama njihovih budućih partnera i klijenata.
- Marketinški potencijal ExReya, ali i onaj za plasiranje proizvoda je golem. Sjetite se samo filmova o Jamesu Bondu u kojima su se suptilno plasirali skupi automobili, satovi i odijela - podsjeća nas Drevenšek. Ulazak u takve informacije preko ExReya može biti još brži i precizniji. S druge strane otvara se prostor za suradnju s brojnim online trgovcima. ExRey je zapravo tražilica, isto kao i Google, zaključit će Drevešek, ali kroz videomaterijale. Tehnologija danas mora biti interaktivna.
Aplikacija ExRey
No, još je dug put pred njima. Korisnici koji danas skinu aplikaciju mogu je isprobati na više od 500 dokumentaraca i filmova, kao i 30-ak novih filmskih trailera, a to je tek djelić sadržaja u odnosu na ono što nas čeka. Zasad su dva domaća kabelska kanala “skenabilna” aplikacijom ExRey - DokuTV i KinoTV. Oba su pod domaćim filmskim distributerom Discoveryjem, direktora Igora Rakonića, s kojim je Beyond Seen Screen u listopadu sklopio suradnju. Rakonić je time dobio tehnologiju za interaktivnost svojeg TV sadržaja, a dečki imaju priliku direktno testirati i “popeglati” eventualne “bugove” u aplikaciji. Ta im je vrata, kažu, otvorio Dubravko Merlić, njihov partner i savjetnik na projektu ExReya, poznat i kao iskusni urednik i producent televizijske emisije “Piramida”. Uskoro najavljuju suradnju i s dvama glazbenim kanalima, StopTV i PozitivTV, a šuška se i o suradnji s velikim domaćim telekomom A1. Tko zna, kako su krenuli, uskoro će ih možda tražiti i veliki Netflix ili Disney.
Odmahnut će na to rukom i u polušali reći da oni ciljaju na velike korporacije. Suradnja s Appleom bila bi uspjeh, smatra Puljić. Ma kakvi, s Amazonom, dobacit će Drevenšek.
- Uspijemo li to jednog dana, kladili smo se da ćemo obrijati brade i ostaviti samo brkove, ali onakve kakve ima Mišo Kovač - uvjerava nas Drevenšek kroz smijeh. Duge i guste brate postale su njihov gotovo pa zaštitni znak. Izgledom podsjećaju na rokere ZZ Top. Pohvalit će se tako da su izabrani u najboljih sedam startupova na lanjskom ABC akceleratoru u Ljubljani, između 450 prijavljenih. Za prolaz su dobili financiranje u iznosu koji nisu htjeli otkriti, ali i mentorsku pomoć slovenskog investitora Branka Drobnika. Poslije toga su redom “opustošili” poduzetničke natječaje u Zagrebu. Na “Pokreni nešto svoje”, programu potpore ACT Grupe i tvrtke Philip Morris Zagreb, uzeli su 75 tisuća kuna, a Grad Zagreb i Zicer u veljači su im dodijelili 200 tisuća kuna konvertibilnog zajma.
Dobra serija
Imali su dobru seriju, priznat će, ali i sjetit će se da su prije godinu dana bili tek jedan od startupova “iz garaže” s bremenom neumoljive statistike na leđima. Da 9 od 10 startupova, jednostavno, propadne.
- Otvoriš li deset vrata, zatvorit će se barem sedam. To su zakoni startup scene. Ali mi smo uvijek vjerovali u svoj proizvod - otkrit će Drevenšek. I to toliko da su prije manje od godinu dana napustili stabilan posao i sigurna primanja i zaletjeli se u nepoznato. Radili su u istoj tvrtki, Broadstream Solutions, ogranku američke kompanije za emitiranje televizijskog programa. Drevenšek, inače FER-ovac, radio je tamo 15 godina i dogurao do pozicije generalnog direktora zagrebačkog ureda kompanije. Zarić je radio kao voditelj podrške, a Puljić kao direktor odjela za razvoj. Ideja za ExRey rodila se prvo u Zarićevoj glavi pa je, uz uobičajenu jutarnju kavu, u to uputio Drevenšeka. Kad su napokon izmozgali detalje, još im je samo trebao netko tko će to i programirati. Sigurnu su programersku ruku pronašli u Puljiću.
- Da, bila mi je to zanimljiva ideja, ali i težak problem koji je trebalo riješiti. No, kad sam sve napravio, sve je i radilo. I to je bilo to - kaže Puljić.
Pregovarali su s brojnim investitorima, kažu, ali većina domaćih poslovnih anđela za njih nije imala sluha.
- Premalo novca su nudili, to je uvijek 50 do 100 tisuća eura, a zauzvrat tražili preveliki udio u tvrtki. Tako nismo htjeli pregovarati - požalit će se Drevenšek i napomenuti da su u svim tim pregovorima imali i dobrih iskustava. Navodi primjer regionalnog fonda rizičnog kapitala South Central Ventures. Tamo su pregovore vodili s Vedranom Blagusom, voditeljem zagrebačkog ureda. Iako dogovor nisu postigli, kažu, pregovori su bili profesionalni i argumentirani.
- Mi potencijalne investitore možemo tražiti u cijelom svijetu, ali ono što mi želimo, a to treba i svakom mladom startupu, nisu samo investitori ili fondovi rizičnog kapitala, nego partneri, netko tko može pomoći i otvarati vrata - kaže Drevenšek.