Velika analiza

Znate li da štednja u 2. stupu nije uvijek nasljedna, a naknadu obračunavaju unaprijed?

Analizirali smo na koji način naknade umanjuju iznos za obračun mirovine
 Profimedia, Alamy

U Hrvatskoj zasad ima nešto manje od 12 tisuća mirovina koje se isplaćuju iz drugog i trećeg mirovinskog stupa, dakle iz kapitalizirane štednje. Znate li kako ih ugovarate, s kime, na što pritom trebate pripaziti te kolike su naknade? Jeste li, recimo, znali da se naknada za troškove isplate mirovine obračunava unaprijed, na cjelokupni iznos koji prenosite iz mirovinskih fondova? Ili da ta kapitalizirana štednja nije baš nešto s čime možete slobodno raspolagati te da ju je tek iznimno moguće naslijediti?

Za početak važno je znati: Zakon propisuje kolika može biti najviša naknada samo za mirovine iz obveznog osiguranja. Njih je trenutno u isplati oko 260, ali broj će im idućih godina značajno rasti kako će u mirovinu početi odlaziti oni koji su rođeni 1962. godine i kasnije. Za mirovine iz dobrovoljnog osiguranja, kojih je trenutno 11,5 tisuća, naknade samostalno određuje Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo (RMOD), jedino društvo koje sada isplaćuje mirovine iz drugog i trećeg stupa te upravlja s oko 500 milijuna kuna imovine, prenesenih doznaka iz obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Budući da se priprema mirovinska reforma, u kojoj će tema biti i naknade, analizirali smo kako one umanjuju iznos za obračun mirovine, odnosno kolika je cijena usluge koju naplaćuje RMOD, što je i sastavni dio ugovora o mirovini, te o čemu treba voditi računa pri ugovaranju. Kad od iduće godine poraste broj korisnika mirovina iz drugog stupa, Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo bi napokon moglo dobiti konkurenciju, a tada ćemo moći među njima izabrati društvo koje će nuditi nižu naknadu za troškove i jamčiti viši anuitet. Naravno, neće moći baš obećavati “brda i doline”, poslovat će pod nadzorom regulatora (Hanfe), kao i RMOD danas.

'Ako bismo troškove obračunavali sa svakom isplatom, što bi se dogodilo da poživite 95 godina?'

Zakon kaže da najviši iznos naknade koji vam mirovinsko osiguravajuće društvo može rezervirati za pokriće troškova isplate je 5 posto od iznosa na doznaci koja na vaše ime stiže iz obveznog mirovinskog fonda (vaša kapitalizirana štednja).

Primjerice, na donijetih 100 tisuća kuna, za obračun i određivanje početnog mjesečnog iznosa mirovine osnovica je od 95 tisuća kuna, a 5000 kuna je rezervirana naknada za pokriće troškova isplate mirovina.

Zašto se ona obračunava unaprijed, pitali smo Željka Bedenica, predsjednika Uprave RMOD-a, a ne mjesečno, sa svakom mirovinom?

“Tako je predvidio zakonodavac jer tako funkcioniraju i osiguravatelji u cijelom svijetu. Time se mi obvezujemo da ćemo s tih 5 posto pokriti sve troškove isplate vaše doživotne mirovine, koja će se usklađivati s inflacijom i rastom plaća, na osnovu očekivanog doživljenja, ne samo na osnovu preostalih sredstava od vaše doznake. Ako bismo troškove obračunavali drukčije, sa svakom isplatom, što bi se dogodilo ako vi poživite 95 i više godina, dakle dulje od očekivanog? Tko bi pokrio trošak? Osim toga, računajte da se mirovine usklađuju s rastom inflacije i plaća pa biste naplatom naknade na mjesečnoj razini na kraju platili više, što pak nije dozvoljeno zakonom”, tumači Bedenic.

Ako svoju mirovinu pokušate izračunati putem kalkulatora na internetskoj stranici RMOD-a, iznos koji dobijete već u sebi sadrži spomenutu naknadu od pet posto. Kako se pak doživotne mirovine iz drugog stupa prosječno koriste 20-ak godina, naknada se zapravo kreće najviše oko 0,2% godišnje, računaju u RMOD-u.

Konkretno, stvar funkcionira ovako: od svih uplaćenih doznaka formiraju pričuvu za mirovine i pričuvu za naknade, a svaki mjesec korisniku iz nje isplaćuje mirovinu i sebi pripadajući dio naknade.

“Iako se nekome može činiti da je to visoka naknada, tvrdim da nije. Naši su troškovi poslovanja, isplate mirovina i upravljanja imovinom, veći od onoga što uprihodimo od naknade, te bismo poslovali s gubitkom da ne zarađujemo od ulaganja”, tvrdi Bedenic. Dodaje kako pretpostavlja da je to i glavni razlog zašto RMOD još uvijek nema konkurenciju. S vremenom, kako će rasti broj mirovina iz drugog stupa i ukupni prihod od naknada će biti veći od troškova društva, očekuje da će Hanfa smanjiti najviši iznos naknade koji odobrava svake godine.

Zagreb, 150514.
Ilustracija hrvatske novcanice i kovanice.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Foto: Davor Pongračić / Hanza Media
Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo upravlja s oko 500 milijuna kuna imovine, prenesenih doznaka iz obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondovae, prenesenih doznaka iz obveznih i dobrovoljnih fondova

Bedenic pritom naglašava kako oni, zahvaljujući naknadi i svom poslovanju, svakom umirovljeniku jamče minimalni iznos koji će primiti te nude mogući ili očekivani prinos, pri čemu će dio umirovljenika živjeti dulje, što znači i dulje primati mirovinu, od onog što je uzeto u obzir pri izračunu mirovine. Trenutno je prosječno doživljenje za osobe starije od 65 godina, prema izračunima Državnog zavoda za statistiku, 84 godine. Dodaje usput kako je u Hrvatskoj trenutno 2000 osoba starijih 100 godina, a 22 posto stanovništva je starije od 65 godina te će njihov udjel samo rasti.

Pitali smo što se događa s iznosom mirovine i naknade koji nije isplaćen, dakle ako korisnik premine prije nego je “potrošio” svoj iznos? U slučaju obične doživotne mirovine, kažu nam, sve preostalo ide u mirovinsku pričuvu i bit će isplaćeno drugima, onima koji žive dulje od prosjeka. Samo ako je u pitanju “doživotna mirovina sa zajamčenim razdobljem” nasljednici mogu računati na ostatak. Takva mirovina, međutim, košta malo više od obične.

Koliko stoji to jamstvo? Računica RMOD-a je sljedeća: ako ste sa 100 tisuća kuna ugovorili doživotnu mirovinu sa zajamčenim razdobljem od 20 godina i imate 65 godina, mirovina će biti 18 posto “skuplja” od obične. Primit ćete 253,90 kuna mjesečno, a na toliko može računati i vaš bračni drug/družica ako je star 60 godina. Ako je bračni drug/družica jednako star kao i vi, mirovina u zajamčenom razdoblju bit će viša od “obične” i iznositi 310,60 (skuplja je 10 posto od obične).

Hrvatsko mirovinsko osiguranje najpovoljnije u EU?

Za mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (treći stup) koje se ugovaraju s valutnom klauzulom, naknade su znatno više od onih iz obveznog. Razlikuju se po svakom obliku mirovine.

U RMOD-u se u odgovoru na naša pitanja pozivaju na analizu Hrvatskog aktuarskog društva koja je utvrdila kako obavljanje poslova mirovinskog osiguranja ima trošak od 15 posto za doživotne mirovine te 10 posto za privremene “u prvim godinama poslovanja”, odnosno dok su niže razine uplata za mirovine i relativno je mali broj korisnika. Konstatira kako tek u kasnijim godinama poslovanja društva ”postoji mogućnost smanjenja naknade.” To vrijeme, očito, još nije stiglo.

Kod ugovora o pojedinačnoj ubrzanoj privremenoj mirovini naknada iznosi 1,162 posto godišnje, odnosno najviše 5,81 posto za pet godina isplate. Trenutno je najviše korisnika ugovorilo upravo tu vrstu mirovine, gdje se u prve dvije godine isplaćuje 80 posto iznosa (pritom se do 30 posto može isplatiti s prvom mirovinom i na to se ne plaća naknada). “To je za korisnike najskuplja varijanta jer je tretiramo kao odustanak od štednje, ali je umirovljenici ipak najčešće odabiru”, kaže Bedenic. Naime, tumači, umirovljenici u svojim ugovorima o mirovini imaju zajamčen i prinos, a on se u tako kratkom razdoblju ne može osjetiti.
Štoviše, pokazala je računica, u tom vam slučaju RMOD na 100 tisuća kuna koje ste uštedili ukupno jamči, kad platite naknadu, isplatu minimalno 96,6 tisuća kuna, dok je očekivani iznos 101 tisuća kuna (s prinosom).

Kod ugovora o pojedinačnoj privremenoj starosnoj mirovini naknada iznosi od 0,81% - 0,567% godišnje, ovisno o trajanju isplate (10-20 godina), odnosno ukupno najviše 8,1% do 11,34%. Ako ste se odlučili na, primjerice 15 godina, tu RMOD jamči minimalnu isplatu od 102 tisuće kuna, a očekivanu od 120 tisuća kuna (s prinosom).

Kod ugovora o doživotnim mirovinama naknada se kreće od 10%-15% ovisno o iznosu doznake tako da je viši iznos naknade kod manjih iznosa doznake. Budući da se radi o doživotnim mirovinama koje se mogu ugovoriti već s 50 godina života, ova se naknada razgraničava na više od 30 godina pa iznosi manje od 0,33%-0,5% godišnje. “Ona mora pokriti sve troškove isplate mirovina i ulaganja sredstava pričuve za mirovine kroz cijelo razdoblje isplate”, objašnjava visinu naknade Bedenic. Po njemu, mirovina bi trebala biti upravo to, doživotna renta.

Kod doživotne dobrovoljne mirovine sa zajamčenim razdobljem od 15 godina jamči se na 100 tisuća kuna štednje minimalna isplata od 78,8 tisuća kuna, a očekivana se kreće oko 105 tisuća kuna (s prinosom).

Kao kuriozitet, u RMOD-u kažu kako odnedavno imaju i prvog korisnika stranca, koji je prije radio za Europsku komisiju. “Zaključio je kako mu je dobrovoljno mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj bilo najpovoljnija varijanta od svih članica EU”, kaže Bedenic.

Kako posluje RMOD: Isplatili si naknadu za uspješnost od 5,4 milijuna kuna

Što se tiče poslovanja Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva, društvo je lani imalo neto dobit od 4,74 milijuna kuna, a od naknada iz ugovora o mirovinama uprihodilo je 6,7 milijuna kuna te od tzv. naknade za uspješnost 5,4 milijuna kuna. Rashodi su bili 6,8 milijuna kuna. Imaju 11 zaposlenih.

Lani je Raiffeisen MOD upravljao ukupnom imovinom od skoro 500 milijuna kuna, a velikim je dijelom ona uložena u dužničke vrijednosne papire.

Zakonom je određeno da društvo može uzeti najviše 25% od razlike prinosa od ulaganja tehničkih pričuva (stvaraju se od doznaka i jednokratnih uplata osoba u MOD), tj. kad je prinos viši od uračunatog agregiranog prinosa (garantiranog prinosa) po osnovi ugovora o mirovinama. Tehničke pričuve su na kraju prošle godine iznosile skoro 370 milijuna kuna.

Vrste ulaganja koja su im dozvoljena popisana su u zakonu, od državnih vrijednosnih papira do dionica izlistanih kompanija, dioničkih fondova, depozita kod banaka i financijskih izvedenica do ulaganja u vlasništvo nekretnina i drugih stvarnih prava na nekretnini (pravo građenja i pravo služnosti) pod određenim uvjetima.

Bedenic kaže da su zadnje tri godine ostvarili višak prinosa preko garantiranog, te su sebi na ime uspješnosti isplatili 25% a korisnicima dobrovoljnih mirovina isplatili 75% viška, “što je za doživotne mirovine bio značajan iznos”. Primjerice, nekima je bilo jednokratno isplaćeno i osam mjesečnih iznosa mirovina kao višak kod zajedničkih doživotnih mirovina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. svibanj 2024 05:37