Osvrnuvši se na sve učestalije slučajeve stanara koji se izdvajaju iz zajedničkog plaćanja računa u zgradama s obrazloženjem da su im zajednički računi preveliki, Grupacija za toplinarsku djelatnost Hrvatske upozorila je kako se radi o odlukama čija je legalnost upitna i, tvrde, dokazano štetna po ostale stanare.
- Brojke su jasne, u zgradi u kojoj postoje izdvojeni stanovi oni koji plaćaju grijanje troše više nego da tih izdvojenih stanova uopće nema u zgradi – upozorio je Vatroslav Jukić koji u spomenutoj grupaciji zastupa riječki Energo.
Jukić u prilog spomenutoj tvrdnji prilaže primjer zgrade u Rijeci u kojoj je iz sistema zajedničkog plaćanja izašlo 41 posto stanara, uspoređujući račune koji plaćaju stanari u toj, s računima koje plaćaju stanari u četiri zgrade u kojima nitko nije izašao iz sistema zajedničkog grijanja i plaćanja.
- Stanarima koji su ostali na sustavu prosječni je račun znatno veći nego u ostale četiri zgrade. Računi, odnosno potrošnja energije izmjerena u podstanici, pokazuje da se oni formalno izdvojeni i dalje griju jer je ukupna potrošnja te zgrade i dalje na drugom mjestu od pet identičkih zgrada iako je izdvojeno pola zgrade – navodi predstavnik riječkog Energa u Grupaciji HGK.
To što se netko izdvojio iz zajedničkog plaćanja ili ima zatvorene radijatore, tvrde u Grupaciji, ne znači da se ne grije na zajednički sustav. Toplina se, dodaju, predaje zgradi i putem radijatora i putem cijevi vertikala, a svaki stan prima ili daje energiju kroz zidove i podove.
- Upravo zato propisi i definiraju zgradu kao energetsku cjelinu, a ne pojedinačni stan. Što je više isključenih radijatora u zgradi, povećava se količina predane topline kroz vertikale i toplinski gubici. Što je više negrijanih dijelova zgrade, to više topine bježi prema tim dijelovima kao što su izdvojeni stanovi – tvrde toplinari okupljeni pri HGK.
Kristijan Lovrenščak iz vukovarskog Tehnostana podsjeća kako je sustav grijanja svake zgrade projektiran kako bi se svi grijani prostori zagrijali na projektiranu temperaturu, pa je, dodaje, potrebno od distributera toplinske energije zakupiti određenu toplinsku priključnu snagu.
- Kupnjom stana u zgradi kupuje se dio te priključne snage i ta snaga je trajni pripadajući trošak tog stana. Nismo mi sad tu veliki gradski zlikovci koji građanima žele oduzeti mogućnost da odaberu način na koji se žele grijati, ali ta se odluka mora donositi na razini cijele zgrade – upozorava Lovrenščak.
Komentirajući kako se propisi o tržištu toplinske energije često mijenjaju bez konzultiranja struke, toplinari HGK zaključuju kako slučajevi izdvajanja iz zajedničkog plaćanja najčešće završavaju na sudu. A sudska je praksa, napominju, neujednačena.
Iz grupacije napominju kako postoje znatno bolja rješenja uštede energije I očuvanja kućnog budžeta koja ne idu u korist jednog a na štetu drugog dijela stanara, od izdvajanja iz zajedničkog plaćanja. Riječ je, navode toplinari, o uvođenju mogućnosti regulacije topline uz pomoć termostatskih ventila, uvođenju nekog oblika mjerenja potrošnje i energetska obnova zgrada.
Računi za plin manji za 100 do 250 kuna
Gradska plinara Zagreb - Opskrba od 1. travnja smanjuje cijenu plina kućanstvima za 5,3 posto, priopćili su iz te tvrtke. Ovisno o godišnjoj potrošnji, računi će se korisnicima na distribucijskom području Gradske plinare Zagreb i Gradske plinare Bjelovar umanjiti između 100 i 250 kuna. Kao razlog smanjenja iz tvrtke navode “postupak nabave plina koji je GPZ Opskrba pravodobno provela te postigla znatno nižu dobavnu cijenu plina”.
Iz GPZ Opskrbe ujedno ističu i kako su, uz bitno nižu cijenu, modernizirali i besplatnu aplikaciju “Moj račun” putem koje korisnici mogu dojavljivati stanje plinomjera, a po novom kupci mogu svoje račune i mjesečne obračune dobivati i na e-mail.