Tjedan iza nas protekao je u znaku obnavljanja trgovinskih tenzija između SAD-a i Kine nakon što je predsjednik Trump početkom tjedna neočekivano najavio povećanje carina na 200 milijardi dolara godišnje vrijednosti kineskog uvoza s 10 posto na 25 posto s namjerom implementacije već u petak. Osim navedenog, predsjednik Trump želi uvesti i carine od 25 posto na preostalih 325 milijardi vrijednosti kineskog uvoza u skorom periodu, što znači da bi se sav uvoz kineske robe u SAD počeo oporezivati.
Eskalacija tenzija između dvije strane bila je iznenađenje za tržište nakon što su izjave predsjednika Trumpa u proteklim mjesecima upućivale na napredak u pregovorima između dvije strane. Točni razlozi zaoštravanja američko-kineske retorike još uvijek nisu jasni, ali čini se da Kina nije spremna ispuniti neke od ključnih američkih zahtjeva koji zapravo impliciraju transformaciju kineskog ekonomskog sistema. Unatoč navedenome, kineska delegacija otišla je u Washington na finalnu rundu pregovora te bi konačne informacije trebale biti poznate u narednim danima.
Nakon Kine, SAD ostvaruje najveći trgovinski deficit s Europskom unijom. Trump je već u više prilika izrazio svoje otvoreno nezadovoljstvo istim s fokusom na automobilsku industriju Njemačke. Studija američkog Ministarstva trgovine također je zaključila kako uvoz automobila u zemlju predstavlja prijetnju za nacionalnu sigurnosti. Predsjednik Trump do sredine ovog mjeseca ima vremena da izrazi slaže li se ili ne s nalazima Ministarstva te hoće li poduzeti mjere ako smatra da su potrebne.
Američki dionički indeksi snažno su korigirali u toku tjedna, a slijedili su ih i ostali vodeći svjetski dionički indeksi. VIX indeks volatilnosti ili popularno zvan indeks straha na Wall Streetu, također je zabilježio snažan rast, dok su investitori pribjegli investiranju u tradicionalna sigurna utočišta kao što su njemačke i američke obveznice te japanski jen.
U međuvremenu, Europska komisija je objavila svoje Proljetne projekcije gdje očekuje usporavanje rasta ekonomije eurozone s 1,9 posto u 2018. na 1,2 posto u 2019., čime su ovogodišnja očekivanja rasta revidirana nadalje naniže za jednu desetinu u odnosu na prijašnje projekcije. U 2020. Europska komisija predviđa lagano ubrzanje rasta eurozone na 1,5 posto.
Istovremeno, projekcije rasta naših vodećih trgovinskih partnera su revidirane značajno naniže u odnosu na prethodni izvještaj. Preciznije, očekivana ovogodišnja stopa rasta Njemačke snižena je sa 1,1 posto na svega 0,5 posto, dok se za Italiju očekuje rast od 0,1 posto.
Posljednje projekcije Europske komisije potvrđuju da ECB nema razloga za normalizaciju monetarne politike u kratkom roku. Čak i u slučaju stabilizacije te ubrzanja rasta u 2020. godini, ECB-u će biti potreban odmak od nekoliko kvartala kako bi se uvjerili da je poboljšanje uistinu početak novog trenda te da je snažnija stopa rasta samoodrživ. Kamatne stope eurozone ostat će tako na aktualno niskim razinama barem još kroz cijelu sljedeću godinu uz mogućnost i kasnije normalizacije.