Početak tjedna na američkom dioničkom tržištu obilježilo je volatilno trgovanje pri čemu su indeksi dan završili pretežno u negativnom teritoriju pritisnuti padom cijena dionica tehnološkog sektora te rasta prinosa.
Naime, na obvezničkom tržištu je nastavljena rasprodaja američkih državnih obveznica pri čemu je američki desetogodšnji prinos u toku dana porastao na najvišu razinu u protekle četiri godine, gotovo probivši psihološku granicu od 3%.
Rast prinosa posljedica je rasta inflatornih očekivanja uslijed povećanja trgovačkih sankcija što utječe na rast cijena sirovina, te fiskalne ekspanzije u SAD-u. Ukoliko američki desetogodišnji prinos probije granicu od 3%, dio investitora ne isključuje mogućnost korekcija na dioničkom tržištu uslijed rasta troška korporativnog zaduživanja te posljedičnog pada profitabilnosti. Također, negativan učinak trebali bi osjetiti i investicijski fondovi koji u svojim portfeljima drže visok udio državnih obveznica s obzirom na inverznu povezanost između prinosa i cijene obveznica.
Jučer objavljeni PMI indikatori sentimenta euro zone za travanj generalno su nadmašili tržišna očekivanja pri čemu je kompozitni PMI ostao nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec na razini od 55,2 boda. Razloga za pretjerano slavlje nema s obzirom da stagnacija u travnju dolazi nakon snažnog pada PMI kompozitnog indeksa u veljači i ožujku. Ovakva izvedba upućuje na solidan rast BDP-a euro zone od 0,5% kvartalno u drugom kvartalu, ali istovremeno i dokazuje kako se snažne kvartalne stope rasta iz 2017. godine neće ponoviti.
Iako su sankcije protiv ruskog proizvođača aluminija jučer produljene za pet mjeseci, cijene aluminija zabilježile su snažan pad nakon što je Trumpova administracija ukazala na mogućnost ublažavanja sankcija ukoliko vlasnik kompanije koji je povezan s ruskim političkim vrhom, proda svoj udio. Napomenimo kako je SAD uveo sankcije početkom travnja što je utjecalo na rast cijena aluminija za više od 30% u tom periodu.
Crobex je tjedan započeo u negativnom teritoriju uz skroman redovni promet dionicama od 3,1 milijun kuna. Dionica s milijunskim prometom nije bilo, a najviše se trgovalo povlaštenim izdanjem grupe Adris d.d. (ADRS2) koje je zabilježilo pad cijene od 0,95% na prometu od 516 tisuća kuna.
I dok u nastavku tjedna očekujemo nešto izdašnije volumene trgovanja uslijed objave rezultata za prvi kvartal od strane pojedinih kompanija, činjenica je da hrvatsko dioničko tržište i dalje ne uspijeva profitirati od poboljšane makroekonomske i fiskalne izvedbe, smanjene premije rizika te generalno poboljšanog sentimenta investitora prema hrvatskoj imovini.
Na jučerašnjoj jednotjednoj obrnutoj repo aukciji HNB-a banke su propustile dostaviti ponude sedamnaesti tjedan uzastopno, a što je u skladu s izdašnim viškom kunske likvidnosti u sustavu te i dalje skromnim razinama kreditne aktivnosti.
Ministarstvo financija na današnjoj aukciji trezorskih zapisa nudi 900 mil. HRK jednogodišnjih trezorskih zapisa ususret dospijeću od 876 mil. HRK. Pritom očekujemo zadržavanje prinosa na aktualno niskim razinama od 0,09%.
Rast desetogodišnjeg američkog prinosa utjecao je i na jačanje dolara u odnosu na ostale valute pri čemu se EUR/USD približio razini od 1,22 dolara za jedan euro. Pritom zadržavamo naša očekivanja umjerenog jačanja dolara u narednom periodu iz sljedećih razloga:
1) S obzirom na značajne pozitivne revizije rasta i stope nezaposlenosti u ovoj godini, smatramo da se Fed suzdržao od uzlaznih revizija bazičnog kamatnjaka dok ne dobije potvrdu snažnijeg uzleta ekonomije i detalja protekcionističkih mjera.
2) Unatoč privremenom negativnom učinku smatramo kako bi uvođenje carina imalo dugoročno pozitivne implikacije na američki dolar. Preciznije, snažnija domaća potražnja smanjiti će ponudu američkih proizvoda na svjetskom tržištu, dok će inozemna ponuda roba porasti. Posljedično, cijena američkih roba treba porasti u odnosu na inozemne u relativnim terminima, a što će dovesti do realne aprecijacije dolara.
3) Porezno rasterećenje u SAD-u izgledno bi moglo povećati repatrijaciju inozemne dobiti čiji iznos se procjenjuje na 2,6 trilijuna dolara. Neovisno o zemlji iz koje će kapital pritjecati, konverzija dobiti u dolare povećati će potražnju za dolarom i uzrokovati aprecijacijske pritiske.
